2010–2019
Tasi le Laa e Faalatalata Atili atu ai i le Faaola
Oketopa 2012


Tasi le Laa e Faalatalata Atili atu ai i le Faaola

O le liua o le sini faamoemoeina lea o le aoaoina ma le aoao atu o le talalelei. O le liua e le tasi se taimi e tupu ai. O se sailiiliga ia avea atili ai faapei o le Faaola.

O le taumafanafana na tea nei sa faalauiloa atu i le Liahona ma le Ensign se tusiga puupuu sa ou tusiaina. Sa imeli mai lou atalii ia te au ma fai mai, “Tama, atonu e lelei lou tau maia ia i matou pe afai e i ai sau tusiga o le a faalauiloa mai.” Sa ou tali atu, “Na ou manao lava e vaai pe tou te faitauina ia mekasini a le Ekalesia.” Sa ia toe tusi mai ma faamatala mai sa “pasia le suega [a lona afafine e 10 tausaga le matua]. Sa ia aumaia le Ensign mai le pusameli, sau i le fale, ma faitau i ai. Ona ia sau lea i lo ma potu ma faaali mai ia i maua le tusiga.”

E faitau e le afafine o lou atalii le Ensign aua e fia aoao. Sa ia faatinoa lona lava faitalia. Talu ai nei na faamaonia ai e le Au Peresitene Sili ni punaoa faaleaoaoga mo talavou lea o le a lagolagoina ai se naunautaiga masani a tupulaga talavou e aoao, ola ai, ma faasoa atu le talalelei. O le a maua nei punaoa mo le iloiloina i le initoneti. O Ianuari o le a amata ai ona tatou faaaogaina i totonu o potuaoga.

Ao aoao mai le Faaola, e taua le faitalia a le tagata suesue. Na Ia faailoa mai ia i tatou e le gata i mea e aoao atu ae faapea foi le auala e aoao atu ai. Na Ia taulai atu i manaoga o le tagata suesue. Na Ia fesoasoani atu i tagata taitoatasi ia iloaina e i latou lava le upumoni.1 Na te faafofoga e le aunoa i a latou fesili.2

O nei punaoa faaleaoaoga o le a fesoasoani ia i tatou uma ia aoaoina ai ma aoao atu i le ala a le Faaola i totonu o tatou aiga faapea ma o tatou potuaoga.3 Pe a tatou faia lenei mea, o le a tatou tali atu i Lana valaaulia ia “sau, mulimuli mai ia te au.”4 faapei lava ona aoao mai ma le matagofie ia Elder Robert D. Hales. Ao fatuina nei punaoa fou, sa ou vaaia taitai ma faiaoga i ausilali ma le seminare o fefautuaai faatasi ma matua ina ia latou taulimaina manaoga o a latou tagata suesue. Ua ou vaai i tamaitai talavou i totonu o a latou vasega, alii talavou i a latou korama o le Perisitua Arona, ma talavou i le Aoga Sa o faataitaia o latou lava faitalia ma fai mo i latou lava.

Sa mafaufau se tasi o faiaoga o le autalavou i le Aoga Sa pe faapefea ona fesoasoani i ni alii talavou se toalua e vaivai o laua mafaufau ina ia galulue mo i laua lava. Ina ua ia valaauliaina tagata o le vasega e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina, sa popole o ia nei teena e nei alii e toalua lana valaau. Ae leai. Sa tu i luga le toatasi e aoao atu mea sa ia aoaoina ona valaau atu lea i lana uo a’oga e tutusa o laua vaivaiga e fesoasoani ia te ia. A amata ona faavaivai lea na muamua, ona faalatalata atu lea o lana uo ma musumusu atu i lona taliga ina ia ona lagonaina le tulaga faamanuiaina. Sa faia’oga uma i laua i lena aso. Na la aoao atu mea na aoao mai e le Faaola, ma sa la aoao atu foi i le auala na aoao mai ai le Faaola. Pe a aoao mai le Faaola, Na te faatinoina i le alofa atu mo le tagata o loo Ia aoaoina, faapei lava ona faia e lenei uo aoga mo lana uo.5

A tatou aoao mai ma aoao atu Lana upu i Lana ala, ua tatou taliaina Lana valaaulia ia “sau, mulimuli mai ia te au.” Tatou te mulimuli ia te Ia i le tasi le laa i le taimi. O laa taitasi, tatou te faalatalata atili atu ai i le Faaola. O le a tatou suia. Na silafia e le Alii e lei tupu le tuputupu ae faaleagaga i le taimi e tasi. Na oo lemu mai. O taimi uma lava tatou te talia ai Lana valaau ma filifili e mulimuli ia te Ia, ua tatou agaigai i luma i le ala o le liua atoatoa.

O le liua o le sini faamoemoeina lea o le aoao mai ma le aoao atu o le talalelei. O le liua e le tasi se taimi e tupu ai. O se sailiiliga i le avea atili ai faapei o le Faaola. Na faamanatu mai e Elder Dallin H. Oaks ia i tatou “o le iloa” e le na o le pau lea. “O le ‘liua’ … e manaomia ai lo tatou faia ma le avea ai.6 O lea o le aoaoina ia liua o se faagasologa faifaipea o le iloa, faia, ma avea ai. Faapei foi, o le aoao atu mo le liua e manaomia ai ia aoaoga faavae autu, valaaulia e faatino, ma faamanuiaga folafolaina.7 Afai tatou te aoao atu le aoaoga faavae moni, ua tatou fesoasoani i le tagata suesue ia iloa. Afai tatou valaaulia isi e faatino, ua tatou fesoasoani ia i latou i le faia pe ola ai i le aoaoga faavae. Ma pe a oo mai faamanuiaga na folafola mai e le Alii, ua tatou suia. Faapei o Alema, e mafai ona avea i tatou ma tagata fou.8

O le punaoa fou faaleaoaoga mo talavou e tasi se sini taua: o le fesoasoani lea i talavou ia liua i le talalelei a Iesu Keriso. Sa ou vaai talu ai nei i se alii talavou i se vasega a le autalavou o le Aoga Sa o ia iloaina mo ia lava le upumoni. Ina ua ou iloaina o loo faafaigata ia te ia le fesootai atu i le Togiola i lona olaga, sa ou fesili atu ia te ia pe na te lei lagonaina i se taimi le agaga faamagalo. Sa ia tali mai: “Ioe, e pei o le taimi lea sa gau ai ia te au le isu o se alii ao matou taaalo soka. Sa ou lagona le faanoanoa. Sa ou mafaufau po o le a se mea e tatau ona ou faia e maua ai se lagona lelei. O lea sa ou alu ai i lona fale ma talosagaina lana faamagaloga o au, peitai sa ou iloaina e tatau ona ou faia nisi mea, o lea sa ou tatalo ai, ma o lea sa ou lagona ai ua faamagaloina foi au e le Tama Faalelagi. O le uiga lena o le Togiola ia te au.”

Ao ia faasoa maia i le vasega i lena aso lenei aafiaga, sa ia faitauina le Ioane 3:16—“Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi”—ona molimau mai lea i le mana o le Togiola. Sa lei toe avea lenei aoaoga faavae o se matupu ua toesea mai lenei alii talavou. A ua avea ma se vaega o lona olaga aua na ia fesiligia o ia lava ona ia faatinoina lea o lona faitalia e faia ai.9

Sa atili ona liua lenei alii talavou, ma sa faapea foi ma ana uo aoga. Sa latou taulai atu i se aoaoga faavae autu e ala i le suesueina o tusitusiga paia. Sa latou faatatauina na upu paia i o latou lava olaga ona molimau mai lea i faamanuiaga na oo mai ia i latou o se taunuuga o le ola ai i le aoaoga faavae. Afai tatou te aoao atua le talalelei a Iesu Keriso, ua tatou taulai atu i tusitusiga paia ma upu a perofeta o ona po nei. Ua tatou faalagolago atu i tusiga paia ina ia faamalosia le faatuatua, fausia ni molimau, ma fesoasoani i tagata uma ia liua atoatoa. O le a fesoasoani ia punaoa fou faaleaoaoga mo talavou ia i latou uma o le a faaaogaina ina ia malamalama ma ola ai i le afioga a le Atua.

Ao ou faiaoga ai i le Au Paia i Costa Rica, sa ou uuina i luga se kopi o le O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai ma fesili atu, “E toafia outou o i ai se kopi o lenei tusi lesona?” Na toeitiiti lava o tagata uma na sii le lima. Faatasi ai ma se ataata, sa ou fai atu, “Ou te matea o loo outou faitauina i aso uma.” Sa ou tei i le siiina o le lima o se tuafafine sa nofo i le laina i luma, ma faailoa mai o loo ia faitauina i aso uma. Sa ou fai atu ia te ia e sau i le pulelaa ma faamatala mai. Na ia tali mai, “Ou te faitauina le Tusi a Mamona i taeao uma. Ona ou faitaua lea o se mea i le O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai ina ia mafai ona ou aoao atua lau fanau i le auala sili lava e uiga i mea faatoa ou aoaoina.”

Sa ia manao ia aoaoina ma aoao atu Ana upu i Lana ala, o lea sa ia aoao ai i Ana upu i totonu o tusitusiga paia ona suesue lea i le auala e aoao atu ai Ana upu ina ia mafai ai ona liua atoatoa lana fanau. Ou te talitonu, e lei tupu faafuasei lana mamanu o le aoaoina ma le aoao atu o le talalelei. Sa ia faia se filifiliga e faia se mea. Ma o le tele o lona faia o mea sa ia iloa e tatau ona ia faia, sa faamalosia ai o ia e le Alii ina ia savali i Lona ala.

O nisi taimi o le ala i le liua e mafai ona umi ma faigata. Sa le toe toaga i le lotu mo le 50 tausaga le tuagane o lou toalua. Pe ana le oo lava i lona vaitausaga o le 60 e le amata ona ia taliaina le valaau a le Faaola e toe foi mai. E toatele na fesoasoani ia te ia i luga o le ala. Na auina atu ia te ia e se tasi o faiaoga o aiga se kata e lafo atu i le meli i masina uma mo le 22 tausaga. Peitai o ia e tatau ona filifili pe fia toe foi mai. E tatau ona ia faatinoa lona faitalia. E tatau ona fai le laasaga muamua—sosoo ai ma le isi.” O le taimi nei ua faamauina faatasi i laua ma lona toalua ma o loo i ai o ia i le au epikopo.

Na matou faaalia ia te ia talu ai nei ni vitio ua mamanuina e fesoasoani i taitai ma faiaoga i le faaaogaina o punaoa fou faaleaoaoga. Ina ua uma ona ia matamata i vitio, sa ia faalagolago i tua o lona nofoa ma fai mai, ma le faagaeetia, “Masalo pe ana ou mauaina na mea ao ou talavou, semanu ou te le faavaivai.”

Sa ou feiloai atu i se alii talavou i ni nai vaiaso ua tea o loo faia se tauiviga. Sa ou fesili i ai po o ia o se tagata o le Ekalesia. Na ia tau mai ia te au o ia e le talitonu i le Atua, peitai sa i ai se taimi i lona olaga sa ia faamasani ai i le Ekalesia. Ina ua ou tau atua ia te ia lo’u valaauga i le Aoga Sa ma o le a ou lauga i le konafesi aoao, sa fai mai o ia, “Afai e te lauga, o le a ou matamata i lena sauniga.” Ou te faamoemoe o loo ia matamata mai i lenei aso. Ou te iloa afai o matamata o ia, ua ia aoaoina se mea. O le Maota Autu mo Konafesi o se nofoaga tulaga ese lea o le aoaoina ma le aoao atu mo le liua.

Afai tatou te ola i mataupu faavae o loo aoaoina mai e i latou ua tatou lagolagoina o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga, ua tatou aoao i le ala a le Faaola.10 Ua tatou faia se laa se tasi e faalatalata atili atu ai ia te Ia. Ao lata ina faaiuina lenei konafesi, ou te valaauliaina outou uma o faalogologo mai i lou leo ina ia faia lena laa. Faapei o sa Nifae anamua, ia tatou o atu i o tatou “fale, ma mafaufau i mea ia na … fai atu ai, ma ole atu i le Tama i le suafa o [Keriso], ina ia [tatou] malamalama.”11

Matou te mananao ia malamalama tagata talavou uma. Matou te mananao ia i latou ia aoaoina, aoao atu, ma ola ai i le talalelei a Iesu Keriso i aso uma. O le finagalo lea o le Alii mo Ana fanau uma. Pe o oe o se tamaitiiti, o se talavou, po o se tagata matua, ou te valaaulia outou e o mai ma mulimuli i Ona tulagavae. Ou te molimau atu, o laa taitasi tatou te faia o le a faamalolosia ai i tatou e le Alii. O le a Ia fesoasoani ia i tatou ina ia tatou o mai i le atoaga o le ala. Ma afai o le a oo mai faafitauli, o le a tatou faaauau pea. Pe a oo mai masalosaloga, o le a tatou faaauau pea. O le a tatou le toe liliu lava i tua. O le a tatou le pauu ese lava.

Ou te molimau atu o loo soifua le Atua le Tama ma Lona Alo o, Iesu Keriso. Ou te molimau atu o loo faaauau pea ona valaau mai le Faaola ia i tatou e pei lava foi ona Ia faia i taimi ua mavae e o mai ia te Ia. E mafai e i tatou uma ona taliaina Lana valaaulia. E mafai e i tatou uma ona aoao mai, aoao atu, ma ola ai i Ana upu i Ona ala e ala i le faia o se laa se tasi e faalatalata atili atu ai i le Faaola. Pe a tatou faia lenei mea, o le a liua moni i tatou. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Ioane 3:1–7. O lenei fuaitau o loo taliina ai e le Faaola le fesili na fesiligia ai e Nikotemo. Na Ia aoao atu e faatatau i manaoga o Nikotemo. Na Ia faatagaina Nikotemo e faatino lona faitalia e aoao ai. Na Ia fesoasoani ia Nikotemo ia iloaina le tali mo ia lava.

  2. Tagai Ioane 3:4; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:18.

  3. Tagai “Aoao Atu o le Talalelei i le Ala a le Faaola,” lds.org/youth/learn/guidebook/teaching.

  4. Tagai Luka 18:18–22.

  5. Tagai 1 Ioane 4:19.

  6. Dallin H. Oaks, “O Le Luitau i le Avea ma se Tasi,” Liahona, Ian. 2001, 41: “O le molimau atu o le iloa lea ma tautino atu. Ua luitauina i tatou e le talalelei ina ia “liua” ma e manaomia ai i tatou e faia ma avea o se tasi. Afai e i ai se tasi o i tatou e faalagolago na o lo tatou lava malamalama ma le molimau i le talalelei, o lona uiga o loo tatou i ai i le tulaga lava e tasi e pei o Aposetolo sa faamanuia i ai ae le’i atoatoa lea na luitauina ai e Iesu e ao ina “liua”. Tatou te taufai iloaina se tagata e i ai sana molimau malosi ae le ola ai ina ia mafai ai ona liua.”

  7. Tagai Aperaamo 2:11 .

  8. Tagai Mosaea 27:24–26; 2 Korinito 5:17.

  9. Tagai ia David A. Bednar, “Watching with All Perseverance,” Liahona, Me 2010, 43: “Pe o tatou fesoasoani atu ea i a tatou fanau ina ia avea ma ni tagata o loo galulue ma saili le aoaoina e ala i le suesue ma le faatuatua, pe ua tatou faamasania a tatou fanau e faatalitali sei aoaoina ma faatino mo i latou? Pe i le avea ai o i tatou ma matua ua tatou tuuina atu i a tatou fanau le mea talitutusa ma le i’a e ‘ai ai, pe o tatou faaauau pea ona fesoasoani atu ia i latou e galulue, ma aoao mo i latou lava, ma ia tumau mausali ma le faagaeetia? O tatou fesoasoani atu ea ia tatou fanau ina ia galulue punouai e aioi atu, saili, ma tuitui atu?”

  10. Tagai Dennis B. Neuenschwander, “O Perofeta Soifua, Tagatavaai, ma Talifaaaliga,” Liahona, Ian. 2001, 49–51.

  11. 3 Nifae 17:3.