2010–2019
Vakai ki he Niʻihi Kehé ʻi he Tuʻunga te Nau Hoko Ki Aí
ʻOkatopa 2012


Vakai ki he Niʻihi Kehé ʻi he Tuʻunga te Nau Aʻusiá

Kuo pau ke tau fakatupulaki ʻa e malava ko ia ke tau sio ki he tangatá, ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga lolotonga ʻoku nau ʻi aí, ka ʻi he tuʻunga te nau hoko ki aí.

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku fonu hake ʻa e Senitā Konifelenisí ni tuʻo ua he taʻu, ʻi he kau lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻetau fakataha mai ke fanongo ki ha ngaahi pōpoaki fakalaumālie. ʻOku ʻi ai ha laumālie fakaʻofoʻofa ʻokú ne nofoʻia e fakataha lahi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí. ʻOku huhulu atu e laumālie ko ʻení mei he Senitā Konifelenisí ʻo ne hulungia e fale kotoa pē ʻoku fakataha ai e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá. Kuo tau ongoʻi moʻoni e laumālie ko iá he pooni.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, kimuʻa pea langa ʻa e Senitā Konifelenisi fakaʻofoʻofá ni, naʻe ʻi ai ha taha ne ʻaʻahi mai ki he Temipale Sikueá ʻi Sōleki Siti peá ne kau atu ai ki ha fakataha ʻo e konifelenisi lahí ʻi he Tāpanekalé. Naʻá ne fanongo ki he pōpoaki ʻa e Kau Takí. Naʻá ne tokanga ki he ngaahi lotú. Naʻá ne fanongo ki he hiva fakaʻofoʻofa ʻa e Kuaea Tāpanekalé. Naʻá ne ofo ʻi he fakaʻeiʻeiki mo e fakaʻofoʻofa ʻo e ʻōkani Tānapekalé. ʻI he ʻosi e fakatahá, naʻe ongona haʻane lea ʻo pehē, “Te u luva e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú ke u ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni koā e meʻa ne lea ʻaki ʻe he kau lea he ʻaho ní.” Ka ko hono moʻoni ʻeni ʻene leá, “Pehēange mai ne ʻi ai haʻaku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí.”

ʻOku ʻikai ha faʻahinga meʻa he māmaní ʻe fakafiemālie mo fakafiefia ange ka ko ha fakamoʻoni ki he moʻoní. Neongo ʻoku kehekehe, ka ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni ʻa e tangata pe talavou kotoa pē ʻoku ʻi heni he pooni. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku teʻeki ke aʻu hoʻo fakamoʻoní ki he tuʻunga ʻokú ke fakaʻamu ki aí, ʻoku ou tapou atu ke ke ngāue ke aʻusia ha fakamoʻoni pehē. Kapau ʻoku mālohi mo loloto, ngāue ke paotoloaki ia. ʻOku tau monūʻia fau ke ʻilo ki he moʻoní.

ʻE ngaahi tokoua, ko ʻeku pōpoaki he pōní, ʻoku ʻi ai ha niʻihi tokolahi ʻoku siʻisiʻi ʻenau fakamoʻoní pe ʻikai haʻanau fakamoʻoni he taimí ni, pea ʻe lava mo tali ʻe he faʻahinga ko iá ʻo kapau te tau kiʻi feinga pē ke fai ʻetau fakamoʻoní mo tokoni ke nau liliu. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi te tau lava ai ʻo fakatupu ha founga ke vaka ai e liliú. ʻOku ou ʻuluaki fie lave ki ha niʻihi ko ha kāingalotu ka ʻoku ʻikai ke nau mateakiʻi kakato ʻa e ongoongoleleí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ʻi ha konifelenisi fakaʻēlia naʻe fai ʻi Helesingikī ʻi Finilani, ne u ongona ai ha pōpoaki mālohi, fakangalongataʻa mo fakalotoa, naʻe fai ʻi ha fakataha ʻa e ngaahi faʻeé mo e ngaahi ʻofefiné. Kuo teʻeki ai ngalo ʻiate au e pōpoaki ko iá, neongo kuo meimei taʻu ʻeni ʻe 40 mei ai. Ne kau he ngaahi moʻoni ne lea ʻaki ʻe he tokotaha leá, ʻa ʻene pehē ʻoku fie maʻu ʻe he fefiné ke talaange kiate ia ʻokú ne fakaʻofoʻofa. ʻOku fie maʻu ke talaange ʻokú ne mahuʻinga. ʻOku fie maʻu ke talaange ʻoku ʻi ai hono ʻaonga.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ou ʻilo ʻoku hangē pē kakai tangatá ko e houʻeiki fafiné ʻi he meʻá ni. ʻOku fie maʻu ke talamai ʻoku ʻi ai hotau mahuʻinga, ʻoku tau malava ʻo fai ha meʻa pea ʻi ai hotau ʻaonga. ʻOku fie maʻu ke ʻomi hatau faingamālie ke tau ngāue. Ki he kāingalotu ko ia kuo mavahe atu ʻo māmālohí pe momou ʻo ʻikai līʻoa kakato maí, ʻe lava ke tau fekumi ʻi he faʻa lotu ki ha founga ke tokoniʻi ai kinautolu. Mahalo ko hono kole ko ia ke nau fua ha fatongiá, ko e founga pē ia ʻoku nau fie maʻu ke nau foki mai ai mo mālohi kakató. Ka ko e kau taki ko ia ʻoku nau lava ʻo tokoni he meʻá ni, ʻoku nau faʻa momou ke fai ia. ʻOku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻe lava ke liliu ʻa e kakaí. Te nau lava ʻo liʻaki ʻenau tōʻonga moʻui ʻoku koví. Te nau lava ʻo fakatomala mei he maumaufonó. Te nau lava ʻo fuesia e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he moʻui taau. Pea te nau lava ʻo tauhi faivelenga ki he ʻEikí. Tuku muʻa ke u ʻoatu ha fanga kiʻi fakatātā.

ʻI heʻeku fuofua hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ne u kaungā fononga ai mo Palesiteni N. ʻElitoni Tena, naʻe tokoni kia Palesiteni Tēvita O. Makei, ki ha konifelenisi fakasiteiki ʻi ʻAlapeta ʻi Kānata. Lolotonga e fakatahá, naʻe fakalau ʻe he palesiteni fakasiteikí ha hingoa ʻo ha kau tangata ʻe toko fā ke fakanofo kaumātuʻa. Ko ha kau tangata ʻeni ne ʻiloʻi ʻe Palesiteni Tena he naʻe kiʻi nofo he feituʻu ko iá. Ka naʻe ʻiloʻi mo manatuʻi ʻe Palesiteni Tena e tuʻunga ne nau ʻi aí pea ʻikai ke ne ʻiloʻi kuo liliu ʻenau moʻuí pea nau taau kakato ke hoko ko ha kaumātuʻa.

Naʻe lau ʻe he palesiteni fakasiteikí e hingoa ʻo e tangata ʻuluakí peá ne kole ange ke tuʻu ki ʻolunga. Naʻe fanafana mai ʻa Palesiteni Tena kiate au, “Sio atu ki ai. Hala ke u teitei ʻiloʻi te ne lava.” Naʻe ui ʻe he palesiteni fakasiteikí e hingoa hono uá pea naʻá ne tuʻu hake. Naʻe ueʻi mai au ʻe Palesiteni Tena peá ne fakahaaʻi mai ʻene ʻohovalé. Pea naʻe pehē kotoa ki he kau tangata ʻe toko faá.

Hili e fakatahá, ne u talamonū ange mo Palesiteni Tena ki he kau tangatá ni. Kuo nau fakahaaʻi mai ta ʻe lava pē ke liliu e tangatá.

Lolotonga e ngaahi taʻu ʻo e 1940 mo e ngaahi taʻu ʻo e 1950 tupú, naʻe ʻiloa ai ha sela ko Kilinitoni Tafi (Clinton Duffy), ko ʻene feinga ke liliu e kau tangata ʻi hono pilīsoné. Naʻe pehē ʻe ha taha fakaanga, “ʻOku totonu ke ke ʻiloʻi he ʻikai liliu ʻe he lēpatí hono kili pulepulé!”

Naʻe tali ange ʻe he sela ko Tafí, “Tonu pē ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko haʻaku ngāue mo ha fanga lēpati. ʻOku ou ngāue mo e tangatá, pea ʻoku liliu e tangatá he ʻaho kotoa pē.”1

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u hoko ai ko e palesiteni ʻo e Misiona Kānatá. Naʻe ʻi ai hamau kiʻi kolo naʻe tokosiʻi pē e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe tokangaʻi maʻu pē koló ʻe ha faifekau. Ne u maʻu ha ongo mālohi naʻe fie maʻu ke hanga ʻe ha mēmipa ʻo tokangaʻi e koló.

Naʻe ʻi ai ha taha lahi ʻi he koló, ko ha tīkoni ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ka naʻe ʻikai feʻunga ʻene maʻu lotú pe ko ʻene mālohí ke hiki hake ai hono lakanga fakataulaʻeikí. Ne ueʻi fakalaumālie au ke u ui ia ke palesiteni fakakolo. Te u manatuʻi maʻu pē ʻa e ʻaho ne ma ʻinitaviu aí. Ne u talaange kuo ueʻi au ʻe he ʻEikí ke u ui ia ke palesiteni fakakolo. Hili ʻene taʻe fie tali e fatongiá mo hono fakalotolahiʻi ia ʻe hono uaifí, naʻá ne talamai leva ʻe ngāue. Ne u fakanofo ia ko e taulaʻeiki.

Ko e kamataʻanga ia ʻo ha ʻaho foʻou ki he tangata ko iá. Naʻe fakatonutonu leva ʻene moʻuí pea naʻá ne fakapapau mai te ne tauhi e ngaahi fekau naʻe fie maʻu ke ne moʻuiʻakí. Hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻe fakanofo ia ko ha kaumātuʻa. Naʻe ʻalu mo hono uaifí ki he temipalé ʻo na sila ai. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻena fānaú pea nau mali he fale ʻo e ʻEikí.

Taimi ʻe niʻihi, ʻoku tokoni hono talaange ki hotau ngaahi tokouá ʻoku fie maʻu ʻenau tokoní pea nau mahuʻingá, ke nau fakahoko ai e tukupā te nau mālohi kakato ai he Siasí. ʻE lava ke moʻoni ʻeni ʻi he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, neongo pe ko e hā honau taʻú. Ko hota fatongiá ke ʻoange ha faingamālie ke nau moʻui ai ʻi he founga totonú. ʻE lava ke tau tokoni ke nau ikunaʻi ʻenau ngaahi tōnounoú. Kuo pau ke tau fakatupulaki e mālohi ke tau vakai ki he tangatá ʻo ʻikai ʻi honau tuʻunga lolotongá, ka ʻi he tuʻunga ʻe lava ke nau aʻusia heʻenau maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Kalaisí.

Ne u ʻalu ki ha fakataha ʻi Letivila ʻi Kololató. ʻOku tuʻu ʻa Letivila ʻi ha feituʻu māʻolunga feʻunga mo ha fute ʻe 10,000 tupu (3,000 m) hono māʻolungá. ʻOku ou manatuʻi e fakataha ko iá koeʻuhí ko e māʻolunga e feituʻú, ka ʻoku ou manatuʻi foki e meʻa ne hoko aí. Naʻe tokosiʻi pē kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki aí. Hangē ko e kiʻi kolo ʻi he Misiona Kānatá, naʻe tokangaʻi e kolo ko iá ʻe ha faifekau pea naʻe pehē maʻu pē.

Ne mau fai ha fakataha lelei ka ʻi heʻemau hivaʻi e himi tukú, naʻe ueʻi au ke ui ha taha he feituʻú ke palesiteni fakakolo. Ne u tafoki hake ki he palesiteni fakamisioná ʻo fehuʻi ange, “ʻOku ʻikai koā ha tangata he feituʻú ni te ne lava ʻo tokangaʻi?”

Naʻá ne tali mai, “ʻIkai ke u ʻilo ʻe au ha taha.”

Lolotonga e hivá, ne u siofi fakalelei e kau tangata ne tangutu he ʻotu sea ʻe tolu ki muʻá. Hangē ne tohoakiʻi ʻeku tokangá ki ha taha ʻo e kau tangatá. Ne u pehē ange ki he palesiteni fakamisioná, “Te ne lava ʻo hoko nai ko e palesiteni fakakolo?”

Naʻá ne tali mai, “Heiʻilo. Mahalo pē te ne lava.”

Ne u pehē ange, “Palesiteni, te ma ō ki he loki hokó ʻo ʻinitaviu ia. Tuʻu koe ʻo lea hili e himi tukú kae ʻoua ke ma foki mai.”

Ne fakaʻosi ʻe he palesiteni fakamisioná ʻene fakamoʻoní ʻi heʻema foki atu ki he lokí. Ne u fokotuʻu e hingoa ʻo e tangatá ke hoko ko e palesiteni fakakolo foʻoú. Talu mei he ʻaho ko iá, mo hono tokangaʻi maʻu pē ʻa e ʻiuniti ʻi Letivila ʻi Kololató, ʻe ha mēmipa honau feituʻú.

Ngaahi tokoua, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni tatau kiate kinautolu ʻoku teʻeki ai kau ki he Siasí. ʻOku totonu ke tau fakatupulaki ʻetau malava ʻo vakai ki he tangatá, ʻo ʻikai ʻi honau tuʻunga lolotongá, ka ko e tuʻunga te nau aʻu ki ai ʻo kapau te nau kau ki he Siasí, ʻi heʻenau maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí pea mo e taimi ʻoku nau moʻui ai ʻo fenāpasi mo hono ngaahi akonakí.

ʻI he 1961, naʻe fakahoko ha konifelenisi fakaemāmani lahi maʻá e kau palesiteni fakamisioná, pea naʻe ʻoatu e palesiteni fakamisiona kotoa pē he Siasí ki Sōleki Siti ki he fakatahá. Ne u haʻu ki Sōleki Siti mei hoku misiona ʻi Tolonitoó ʻi Kānata.

ʻI ha efiafi ʻe taha, ʻi he kei Tokoni ʻa N. ʻElitoni Tena he taimi ko iá ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea ko ʻene toki foki mai ia mei heʻene tokangaʻi e ngaahi misiona ʻi Pilitānia Lahi mo ʻIulope Hihifó. Naʻá ne fakamatala ʻo kau ki ha faifekau naʻe hoko ko e faifekau lavameʻa taha kuó na fetaulaki he ngaahi ʻinitaviu kotoa kuó ne fakahokó. Naʻá ne pehē ʻi heʻene ʻinitaviu e faifekaú, naʻá ne pehē ange, “Mahalo ko e kakai kotoa kuó ke papi mai ki he Siasí, naʻe maʻu honau hingoá mei he kāingalotú ē.”

Naʻe tali ange ʻe he talavoú, “ʻIkai, ne ma maʻu kinautolu heʻema ʻalu ʻo uiuí.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe Misa Tena pe ko e hā ne kehe ai ʻene fai e foungá ni—ko e hā ne lavameʻa ai pē ia kae ʻikai pehē e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe he talavoú naʻá ne feinga ke papitaiso e taha kotoa pē naʻá na fetaulakí. Naʻá ne pehē kapau ʻe tukituki atu ha matapā ʻo ne sio ki ha tangata vala motuʻa ne ifi tapaka pea ʻikai mataʻi tokanga ki ha meʻa—tautautefito ki he meʻa fakalotú—ʻe fakakaukauloto leva e faifekaú ki he fōtunga ʻe aʻu ki ai e tangatá kapau ne kehe hono tūkungá. Naʻá ne sioloto pē ki ha tele maʻa hono kavá pea teunga hina. Pea naʻá ne sioloto pē ki haʻane taki mai e tangata ko iá ki he vai papí. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻeku vakai pehē ki ha tahá, ʻoku ou maʻu ai ha mālohi ke fai ʻeku fakamoʻoní ʻi ha founga ʻe ongo ki hono lotó.”

ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke tau vakai ki hotau kaungāmeʻá, kaungāngāué mo hotau kaungāʻapí ʻi he foungá ni. ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke ʻoua naʻa tau vakai ki he kakaí ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, ka ʻi he tuʻunga te nau ala aʻusiá. ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakakaukau kiate kinautolu he foungá ni.

Ngaahi tokoua, kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ha meʻa fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú. Naʻá ne fakahā mai ʻoku tau maʻu ia ko ha fakapapau mo ha fuakava. Naʻá Ne fakahinohino mai kuo pau ke tau faivelenga pea faitotonu he meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú, pea ko hotau fatongiá ke tauhi ʻa e fuakavá ni ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Pea te tau maʻu ai e meʻa kotoa pē ʻa e Tamaí.2

Ko e loto-toʻá ko e foʻi lea ia ʻoku fie maʻu ke tau fanongo mo puke ʻi hotau lotó—ʻa e loto-toʻa ke tafoki mei he ʻahiʻahí, loto-toʻa ke hiki hake hotau leʻó ʻo fakamoʻoni ki he taha kotoa ʻoku tau fetaulakí, pea manatuʻi kuo pau ke maʻu ʻe he taha kotoa pē ha faingamālie ke fanongo ki he pōpoakí. ʻOku ʻikai faingofua ki ha niʻihi ke fai ʻeni. Ka ʻe lava ke tau tui ki he lea ʻa Paula kia Tīmoté:

“He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi mo e ʻofa mo e loto fakapotopoto.

“Ko ia ke ʻoua naʻá ke mā koe ke fakamoʻoni ʻa hotau ʻEikí.”3

ʻI Mē ʻo e 1974, ne u ʻaʻahi ai mo Misa Sione H. Kolipoki ki he ʻotu Tongá. Ne ʻai ha taimi ke ma ʻaʻahi ai ki he tuʻi ʻo Tongá, pea ne mau fakataha. Ne mau fefolofolai lelei ʻo hangē ko e angamahení. Ka kimuʻa peá ma mavahé, naʻe lea ʻaki ʻe Sione Kolipoki ia ha meʻa kehe. Naʻá ne pehē ange, “ʻE hoʻo ʻAfio, ʻoku totonu ke ke kau mo ho kakaí ki he Māmongá, pea ʻe solova ai ha konga lahi hoʻomou palopalemá.”

Naʻe malimali pē tuʻí mo ne folofola ange, “Sione Kolipoki, mahalo ʻokú ke moʻoni.”

Ne u fakakaukau ai ki he ʻAposetolo ko Paulá, ʻi he ʻao ʻo ʻAkilipá. Ne u fakakaukau ki he tali ʻa ʻAkilipa ki he fakamoʻoni ʻa Paulá: “Kuó ke mei [fakalotoʻi] au ke u hoko ko e Kalisitiane.”4 Naʻe maʻu ʻe Kolipoki ha loto-toʻa ke fai ʻene fakamoʻoní ki ha tuʻi.

ʻOku lauafe hatau kāingalotu he pooni ʻoku nau ngāue fakafaifekau taimi kakato maʻá e ʻEikí. Ne nau tali ha ui pea tuku ai honau ʻapí, fāmilí, kaungāmeʻá mo e akó ka nau ō atu ʻo ngāue. Ko e niʻihi ʻoku ʻikai mahino ki aí te nau fehuʻi: “Ko e hā ʻoku nau tali loto mateuteu ai ia mo fiemālie ke fai ha feilaulau lahí?”

ʻE lava ke tali ki ai ʻetau kau faifekaú, ʻo hangē ko e lea ʻa Paulá, ko ha faifekau fungani ʻo ha kuonga ʻi muʻa: “He neongo ʻoku ou malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ko ia ʻoku ou vikiviki aí: he kuo tuku ia kiate au; ʻio, ʻe malaʻia au ʻo kapau ʻe ʻikai te u malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí!”5

ʻOku ʻikai ha fakamatala ʻe fie maʻua ange, ha fatongia ʻe haʻisia ange, pe fakahinohino ʻe fakahangatonu ange he folofola māʻoniʻoní, ka ko ia ne fai ʻe he ʻEiki toetuʻú, ʻi Heʻene hā ʻi Kāleli ki he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā tahá. Naʻá Ne folofola:

“Kuo tuku kiate au ʻa e mālohi kotoa pē ʻi he langí mo e māmaní.

“Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní.”6

Ko e fekau fakalangí ni, fakataha mo hono talaʻofa nāunauʻiá, ʻa ʻetau moto ki he ʻaho ní, ʻo hangē ko ia ʻi he vahevahengamālie ʻo taimí. Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha fakaʻilonga fisifisimuʻa ia ʻoku ʻiloa ai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe pehē maʻu pē ia; pea ʻe kei pehē ai pē ia ʻo lauikuonga. Hangē ko ia ne tala ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Hili ʻa e meʻa kotoa pē kuo lea ʻakí, ko e fatongia maʻongoʻonga mo mahuʻinga tahá, ko e malanga ʻaki ʻo e Ongoongoleleí.”7

ʻI ha kiʻi taʻu nounou pē ʻe ua mei heni, kuo fakakakato ai ʻe he kau faifekau taimi kakato kotoa pē ʻoku lolotonga ngāue ʻi he kongakau fakaʻeiʻeiki ko ʻeni ʻo e ʻOtuá, ʻa ʻenau ngāue taimi kakató pea nau foki ki honau ngaahi ʻapí mo e kakai ʻoku nau ʻofa aí. ʻOku ʻi heni he pooni ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻo e Siasí, ʻa e niʻihi te nau fetongi kinautolú. ʻE kau talavou, kuo mou mateuteu nai ke tali ia? ʻOku mou loto vēkeveke nai ke ngāue? ʻOku mou mateuteu nai ke ngāue?

Naʻe fakanounouʻi ʻe Palesiteni Sione Teila e ngaahi fie maʻú ʻi heʻene pehē: “Ko e faʻahinga tangata ʻoku tau fie maʻu ke nau fataki e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí, ko ha kau tangata ʻoku tui ki he ʻOtuá; kau tangata ʻoku tui ki heʻenau tui fakalotú; kau tangata te nau fakaʻapaʻapaʻi honau lakanga fakataulaʻeikí; … ko ha kau tangata ʻoku fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá[;] … ko ha kau tangata anga fakaʻeiʻeiki, angatonu, angamaʻa mo maʻa.”8

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ʻomi kiate kitautolu takitaha ha fekau ke tau vahevahe atu e ongoongolelei ʻo Kalaisí. ʻI he fenāpasi ko ia ʻetau moʻuí mo e tuʻunga moʻui ʻa e ʻOtuá, he ʻikai leva ke teitei maheʻa mei he kakai ʻoku tau feohí ʻa e tangi laulau ko ʻení: “Kuo ʻosi ʻa e ututaʻú, kuo [ngata] ʻa e faʻahitaʻu māfaná pea kuo heʻeki ai fakamoʻui ʻa kitautolu.”9

Naʻe hanga ʻe he Tauhisipi haohaoa ʻo e ngaahi laumālié, ʻa e faifekau naʻá ne huhuʻi e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo ʻomi ʻa e fakapapau fakalangi ko ʻení:

“Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē, ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa hoʻomo fiefiá mo e foʻi toko taha kuó mo ʻomi kiate au ki he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai ke lahi hoʻomo fiefiá, ʻo kapau te mo ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!”10

ʻOku ou fakahoko ʻeku fakamoʻoni fakafoʻituituí kiate Ia naʻá Ne folofola ʻaki e ngaahi leá ni. Ko Ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko hotau Huhuʻi mo e Fakamoʻuí.

ʻOku ou lotua te tau loto-toʻa ke mafao atu hotau nimá ʻo fakafeohi, pea loto vilitaki ke feinga mo toutou feinga, mo ha loto-fakatōkilalo ke fekumi ki he tataki ʻetau Tamaí ʻi heʻetau fakahoko hotau tufakangá, ko hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. ʻE ngaahi tokoua, ko hotau ngafá ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.