2010–2019
Te faito tano no te hiero
Atopa 2012


Te faito tano no te hiero

Te mau faito teitei no te paturaa i te hiero ta teie Ekalesia e faaohipa nei, e hoho‘a e e tapa‘o ïa no te huru e ti‘a ia tatou ia ora i to tatou iho mau oraraa.

A tere ai au e mata‘ita‘i i te hiero nehenehe no Brigham City Utaha, ua haamana‘o vau i te hoê ohipa tei tupu a tavini ai au ei taata haapa‘o i te opani iriti no te haamo‘a-faahou-raa-hia e te faaoaoaraa peu tumu no te hiero tahito no Laie Hawaii.

Tau ava‘e hou te otiraa o te ohipa rahi faaapîraa, ua anihia vau ia tere hi‘opo‘a i te hiero na muri ia Elder William R. Walker, te faatere no te Tomite Hiero e to’na mau tauturu. Ua tae atoa mai te mau melo no te taiete paturaa. Te tumu no taua tere hi‘opo‘a ra, no te hi‘oraa ïa i te tereraa e te maitai o te ohipa i ravehia. I taua taime ra fatata te 85 i ni‘a i te hanere te ohipa tei oti.

A tere ai matou na roto i te hiero, ua hi‘o e ua faaroo vau ia Elder Walker e to’na mau tauturu a hi‘opo‘a’i ratou i te ohipa e a tau‘aparau ai ratou e te tamuta rahi. I te tahi mau taime, ua ite au i te hoê taata i te faahaereraa i to’na rima na ni‘a i te papa‘i a haere atu ai matou mai tera piha e i tera piha. I muri a‘e i to’na na reiraraa, e uiui oia i to’na manimani rima e haafatata’tu i te tamuta ma te parau atu e, « te ite nei au i te taratara i ni‘a i teie papa‘i. E ere te taratara i te faito tano no te hiero. E ti‘a ia outou ia haamanina faahou i teie papa‘i—Ua papa‘i maitai te tamuta i te mau parau atoa.

I to matou haafatataraa’tu i te hoê area i roto i te hiero e mea iti roa te taata o tei ite, ua tape‘a faahou taua iho â taata ra ia matou e ua faahaere i to matou mata i ni‘a i te hoê hi‘o haamaramarama nehenehe tei tamau-apî-hia. E 0.6 metera teie haamaramarama i te aano e e 1,80 metera te teitei e te vai nei te hoê hoho‘a hi‘o orapa maha. Ua faatoro oia i ni‘a i te hoê hoho‘a hi‘o e 5 tenetimetera te rahi e tufaa ho‘i no te hoho‘a e ua parau mai, « ua fefe taua orapa maha ra—Ua hi‘o a‘era vau i te orapa maha, e i to’u hi‘oraa e aura e mea afaro te reira. Area râ, a faaohipa ai au i te hoê tao‘a metera, ua nehenehe ia‘u ia ite e te vai nei te hoê hape e ua fefe teie orapa maha e 3 milimetera te roa. Ua faauehia te tamuta ia taui i teie haamaramarama no te mea aita i tano i te faito no te hiero.

Ua maere roa vau e e ti‘a ia tauihia te taato‘araa o te hoê haamaramarama no teie noa hape ha‘iha‘i roa. Oia mau, e mea papû roa eita te tahi taata e ite e aore râ e tau‘a i teie haamaramarama no te mea tei te hoê vahi eita te taata e ite.

A ho‘i ai au i te fare i taua mahana ra mai te hiero atu, ua feruri noa vau i te mea ta’u i haapii mai roto mai i teie ohipa—e aore râ ta’u i mana‘o e ua haapii mai au. E rave rahi mau hepedoma i muri iho, i to’u aniraahia ia tere e hi‘opo‘a i te hiero tei oti i teie nei, i reira noa ïa to’u maramaramaraa no ni‘a i te tere hi‘opo‘a matamua.

A tomo atu ai au i roto i te hiero no Laie Hawaii tei oti i te faaapîhia, ua faahiahia vau i to’na nehenehe e te maitai o te ohipa. E taa ïa ia outou i to’u hinaaro rahi ia haafatata’tu i te mau papa‘i « taratara » e te haamaramarama « fefe ». Ua haaafaro e ua haamanina anei te tamuta i te mau papa‘i. Ua mono-mau-hia anei te haamaramarama. A piri atu ai au i te mau papa‘i taratara, ua maere au i te iteraa’tu e ua tapirihia te mau papa‘i atoa i te api parau tapo‘i papa‘i. To’u mana‘o matamua, « Mai teie ïa ta te tamuta faatiti‘aifaroraa i teie taratara—ua tapo‘i oia i te reira ». Aita râ, ua parauhia vau e tera ihoa te opuaraa ia tapirihia teie mau papa‘i i te api parau tapo‘i. Ua maere au no teaha te hoê taratara riirii i riro ai ei ohipa faufaa rahi mai te mea e tapo‘ihia te papa‘i e te api parau ? I muri iho ua haafatata’tu vau i te vahi tei reira te haamaramarama fefe e ua maere au i te iteraa’tu i te hoê raau iti i roto i te vairaa tei tuuhia i mua noa’tu i te haamaramarama. Faahou â ua mana‘o vau, « teie ïa te raveraa a te tamuta no te faatiti‘aifaroraa i te orapa maha fefe—ua huna oia i te reira ». A tapiri atu ai au, ua tura‘i au i te mau rau‘ere i te hiti e ua ata vau a ite ai au e ua mono-mau-hia te haamaramarama. Ua afaro maitai te orapa maha fefe matamua e ua tano maitai i roto i te hoho‘a. Ua ite au e e tufaa ihoa no te faanaheneheraa i roto ia vai mai te hoê raau iti i mua i teie haamaramarama.

No teaha te mau papa‘i taratara rii e te hoê haamaramarama tei fefe rii i titau ai e ia tata‘ihia e ia monohia, eita ho‘i te mau rima taata e te mata e ite ? No teaha te tamuta i titauhia’i ia haapa‘o i taua mau huru faito teitei ra ?

A haere atu ai au i rapae i te hiero ma te feruri hohonu, ua itehia ia‘u te pahonoraa a hi‘o ai au i teie mau parau i te pae ni‘a o te papa‘i i rapae‘au, « Haamo‘ahia i te Fatu, Te Fare o te Fatu ».

O tera mau ihoa te tumu o te mau hiero a teie Ekalesia. Ua patuhia teie mau fare mo‘a ia faaohipa no tatou, e i roto i to ratou mau papa‘i e ravehia’i te mau oro‘a mo‘a no te faaoraraa. Area râ eiaha ia mo‘ehia e no vai mau teie fare. Na roto i te titauraa i te mau faito ti‘a no te paturaa e tae noa’tu i te mau mea ha‘iha‘i roa, aita ïa tatou e faaite noa i to tatou here e to tatou faatura i te Fatu ia Iesu Mesia, te faaite atoa nei rȃ tatou i te feia mata‘ita‘i atoa e te faatura nei e te haamori nei tatou Ia’na, no’na ho‘i te fare.

I roto i te heheuraa tei horo‘ahia i te peropheta Iosepha Semita ia patu i te hoê hiero i Nauvoo, ua faaue te Fatu :

« A haere mai outou, ma te taatoaraa o ta outou auro, e ta outou ario, e ta outou mau ofai tao‘a rahi, e i ta outou mau mea tao‘a tahito ra… e e afai mai… te mau tumu raau faufaa rahi atoa o te ao nei ;

« … E ia hamani i te hoe fare i to’u nei i‘oa, ei parahiraa no Tei Teitei Roa ra ».1

Te pee nei te reira i te hoho‘a tei haamauhia e te Arii Solomona i roto i te Faufaa Tahito a patu ai oia i te hoê hiero no te Fatu, ma te faaohipa i te mau materia e te raveraa maitai roa‘e.2 I teie mahana, te tamau nei tatou i te pee i teie hoho‘a, ma te rave maitai a patu ai tatou i te mau hiero a te Ekalesia.

Ua haapii mai au e noa’tu eita roa paha te mata e te rima taata e ite i te hoê hape, te ite nei te Fatu i te faito o ta tatou mau tautooraa e mai te mea ua rave maitai anei tatou. Mai te reira atoa no ni‘a i ta tatou iho mau tutavaraa no te ora i te hoê oraraa e noaa’i ia tatou te mau haamaitairaa no te hiero. Ua a‘o te Fatu :

« E mai te mea e faatia mai ta’u mau taata i te hoe fare ia‘u nei i roto i te i‘oa o te Fatu, e e ore roa hoi e faatia i te hoe mea viivii ia tomo i roto i te reira, ia ore hoi te reira ia haaviiviihia ra, e faaea to’u hanahana i nia i te reira ;

« Oia ïa, e e vai hoi to’u aro i reira, no te mea e tomo mai au i roto i te reira, e o ratou atoa o tei mâ te aau o te tomo i roto i te reira e ite ïa i te Atua.

« Tera râ mai te mea e haaviiviihia te reira e ore roa vau e tomo i roto i te reira, e e ore roa to’u hanahana e vai i reira ; no te mea e ore roa vau e tomo i roto i te mau hiero mo‘a ore ».3

Mai te taata tamuta, ia ite ana‘e tatou i roto i to tatou iho mau oraraa i te mau tufaa e aita e tu‘ati ra i te mau haapiiraa a te Fatu, ia iti ana‘e mai ta tatou mau tautooraa i te faito maitai, e ti‘a ïa ia tatou ia haavitiviti i te faatiti‘aifaro i te mea hape, ma te iteraa e eita e nehenehe ia tatou ia huna i ta tatou mau hara i te Fatu. E ti‘a ia tatou ia haamana‘o e ia « tamata tatou i te tapoi mai i ta tatou mau hara… inaha, e faananaue atu te mau ra‘i ia ratou iho ; [e] e oto te Varua o te Fatu ».4

Ua haapii atoa mai au e te mau faito teitei no te paturaa i te hiero ta teie Ekalesia e faaohipa nei, e hoho‘a e e tapa‘o ïa no te huru e ti‘a ia tatou ia ora i to tatou iho mau oraraa. E nehenehe ta tatou e faaohipa tata’itahi i te mau haapiiraa a te Aposetolo Paulo, tei horo‘ahia i te Ekalesia i mutaa ihora a parau ai oia :

« Aita outou i ite e, o te hiero outou o te Atua, e te parahi ra te Varua o te Atua i roto ia outou na ?

« E ia haaviivii te hoê taata i te hiero o te Atua ra, e pohe oia i te Atua ; e mo‘a hoi to te hiero o te Atua, e taua hiero ra o outou ïa ».5

Ua hamani-tata‘itahi-hia tatou e te mau materia maitai roa‘e, e e hotu semeio tatou no te hamaniraa a te Atua. Area râ a tae ai tatou i te faito matahiti no te tiaauraa e a taahi atu ai tatou i ni‘a i te tahua aroraa no te hara e no te faahemaraa, e riro to tatou iho hiero i te hinaaro i te faaapîraa e te tata‘iraa. Peneia‘e te vai nei te mau papa‘i taratara i roto ia tatou o te ti‘a ia haamaninahia, e aore râ te mau haamaramarama o to tatou mau varua ia monohia, ia nehenehe ia tatou ia ti‘a’tu i te mau vahi mo‘a. Aua‘e râ, te faito no te hiero tei anihia ia tatou ia haapa‘o e ere ïa te faito no te maitai-roa-raa, noa’tu e te tutava nei tatou i te reira, ia haapa‘o râ tatou i te mau faaueraa e ia itoito tatou i te oraraa ei mau pĭpĭ na Iesu Mesia. Te pure nei au, e ia tutava paatoa tatou ia ora i te hoê oraraa e noaa’i ia tatou te mau haamaitairaa no te hiero na roto i te rave-maitai-raa, na roto i te raveraa i te mau faatitia‘ifaroraa e titauhia e te faaoreraa i te mau hape e te mau paruparu ia nehenehe te Varua o te Atua ia parahi noa mai i roto ia tatou. I te i‘oa o Iesu Mesia, amene.