2010–2019
Te Taraehara
Atopa 2012


Te Taraehara

I te mau vahi atoa e haere ai to tatou mau melo e ta tatou mau misionare, ta tatou poro‘i e poro‘i ïa no te faaroo e te ti‘aturiraa i te Faaora ia Iesu Mesia.

Ta’u nei a‘oraa, no te feia i rotopu ia tatou o te mauiui nei, ma te zugo teimaha no te hara, te paruparu e te manuia-ore, e no te oto e te hepohepo rahi.

I te matahiti 1971, ua haere atu vau i te mau amuiraa tǐtǐ e no te haamau i te hoȇ tĭtĭ apȋ i te fenua Samoa Tooa o te Râ i te motu no Upolu. I muri a‘e i te mau uiuiraa ua tarahu matou i te hoê manureva na‘ina‘i no te reva’tu i te motu no Savaii no te faatere i te hoê amuiraa tĭtĭ i reira. Ua tau te manureva i ni‘a i te hoê tahua matie i Faala e e ho‘i mai i te po‘ipo‘i a‘e no te faaho‘i ia matou i te motu no Upolu i te taime avatea.

I te mahana e faaru‘e ai matou i te motu no Savaii, ua topa te ua. No to matou iteraa e eita te manureva e nehenehe e tau i ni‘a i te hoȇ tahua rari, ua tere atu matou i te pae tooa o te râ o te motu tei reira ho‘i te hoê tauraa manureva i ni‘a i te vavara. Ua tia‘i matou e tae noa’tu i te pô, e aita e manureva i tae mai. I te pae hopea ua faaroo matou na roto i te ratio e te vai ra te hoê vero e eita e nehenehe i te manureva ia rere. Ua niuniu atu matou e e tae atu matou na ni‘a i te pahi. E e tia’i mai te tahi taata ia matou i Mulifanua.

A faaru‘e atu ai matou i te uahu no Savaii, ua ani te tapena no teie pahi 40 avae (12 metera) te roa i te peresideni misioni mai te mea e mori pata ta’na. Aua‘e e te vai ra ta’na e ua horo‘a’tu te reira ei tao‘a aroha na te tapena. Ua fano matou e 13 maile (21 kilometera) na ni‘a i te miti puai mau no te tere atu i te motu no Upolu. Aita roa te hoê o matou i ite e ua ta‘iri te hoȇ vero puai i te motu e te tere afaro atura matou i roto i te reira.

Ua tapae matou i te uahu i Mulianua. Te vai ra te hoê area piriha‘o e ti‘a ia matou ia tere atu na piha’iho i te aau. Na te hoê mori i ni‘a i te aivi i tatahi e te piti o te mori i raro mai e faaite i te area piriha‘o. Ia tere ana‘e te hoê pahi e ia ana‘i te hoê mori i ni‘a’tu i te tahi, e afaro ïa te avei‘a o te pahi ia tere atu na roto i te mau ofa’i ataata na te hiti o te tereraa.

Tera râ i taua aru‘i ra hoê ana‘e ïa mori. Te vai ra e piti orometua i tatahi no te tia’i ia matou, ua taerehia râ te tereraa pahi. I muri a‘e i te tia’iraa e rave rahi mau hora ia itehia to matou pahi, ua rohirohi te mau orometua e ua vare‘a i te ta‘oto, ma te ore i tu‘ama i te piti o te mori, te mori i raro. No reira, aita te tereraa na roto i te aau i itehia.

Ua faatere atu te tapena i te pahi ma te faafaro atu i ni‘a i te mori i te pae ni‘a i tatahi a tape‘a noa’i te mataro i te mori pata no te turama i te ofa’i i mua. Ua nehenehe ia matou ia faaroo i te mau are miti ia ta‘iri i ni‘a i te aau. Ia piri atu matou i te mau are miti ta te mori pata e turama, e tuo ia te tapena ia otohe e ia tamata faahou i te imi i te haereraa pahi.

I muri a‘e e rave rahi mau tamataraa ua ite oia e eita roa te vahi tereraa e itehia. Te mea ana‘e ta matou e nehenehe e rave ia tamata ïa i te tere atu i te uahu i Apia e 40 maile (64 kilometera) te atea. Aore roa ta matou e rave‘a i mua i te mana u‘ana o te vero. Aita ȃ vau i ite a‘e nei i te poiri mai teie te huru.

Aita matou i nuu noa‘e i mua i te hora matamua, noa’tu e ua hope te puai o te matini. Ua fifi te pahi i te faarururaa i te vave‘a e ua faaea ma te hotahota i ni‘a i te are no te tahi taime poto e te pererau pahi i te aore. No te rȗrȗ rahi o te mau pererau ua fatata ïa te pahi i te parari hou a hee atu ai i te tahi atu pae o te are.

Ua tarava matou ma te avae e te rima i ni‘a‘e i te tapo‘i o te vairaa fereti, ma te tape‘a i to matou rima i te hoê pae e to matou mau manimani avae i te tahi atu pae ia ore matou e ta’uehia i roto i te miti. Ua matara atu te Taeae Mark Littleford e ua taorahia’tu oia i ni‘a i te paruru auri. Ua mutu to’na upoo, ua tape‘a râ te paruru auri ia’na ia ore ia hee atu i roto i te miti.

I te pae hopea ua nuu atu matou i mua e i te aahiata ua tomo atu matou i roto i te uahu no Apia. Ua taamuamuhia te mau poti te tahi i te tahi no te parururaa. Ua apiapi roa te uahu i teie mau poti. Ua nee atu matou na ni‘a, ma te tamata ia ore e faaara i te feia e taoto ra i reira. Ua haere atu matou i Pesega, ua tamarȏ i to matou ahu, e ua haere tia’tu i Vailuutai no te haamau i te tĭtĭ apî.

Aita vau i ite o vai tei tia’i ia matou i te pae tatahi no Mulifanua. Aita vau i faati‘a ia ratou ia faaite mai ia’u. E mea mau râ e ahani aita taua mori raro ra, ua pohe pauroa ïa matou.

Te vai nei i roto i ta tatou buka himene te hoê himene tahito e himene-varavara-hia nei e e auraa taaê to te reira himene no’u nei.

Mai te hoê fare mori

I roto i te poiri,

Te haapii mai nei Iesu

I te tereraa mau.

E Iesu fatoro mai na,

I to maramarama.

I nia teie moana,

Faaora ia matou.

Mea poiri te aru‘i

Mea puai te miti

Te hi‘o ra te mau mata

I te mau mori i uta.

A atuatu i te lamepa paruparu, e to’u taea‘e ;

Te tahi mataro tei ta’uehia e te vero

E tamata nei i te tapae i te uahu,

E nehenehe e mo‘e i roto i te pouri.1

Te paraparau nei au i teie mahana i te feia tei mo‘e paha e te imi nei i taua mori raro ra no te tauturu ia ratou ia ho‘i mai.

Ua ite tatou mai te haamataraa mai e eita tatou e manuia i te riroraa ei mea maitai roa i roto i te tahuti nei. Aita i mana‘ohia e e ora tatou ma te ofati ore i tera ture e tera ture.

« No te mea te taata tino nei, o te enemi ïa o te Atua, e e enemi oia mai te hi‘araa o Adamu mai â, e e enemi hoi a muri e a muri noa’tu ; area ia auraro oia i te parau a te Varua Maitai, e ia faarue i te mau peu a te taata tino nei, e ia riro ei taata mo‘a na roto i te taraehara a te Mesia ra te Fatu ».2

No roto mai i te Poe Taoa‘e Rahi, ua maramarama tatou e « aore hoi te mea viivii e parahi [i roto i te basileia o te Atua] »,3 e no reira ua faataahia te hoê rave‘a i te mau taata atoa o te hara ia tatarahapa e ia ti‘amȃ faahou â i mua i te aro o to tatou Metua i te Ao ra.

Ua ma’itihia te hoê Arai, te hoê Taraehara, te hoê o te ora i To’na oraraa ma te maitai roa, o te ore e hara e o « te pûpû ia’na iho ei taraehara, ia faatia i te titauraa a te ture i nia ia ratou atoa tei noaa te aau paruparu e te oto ; e ore e tia ia haapee i te titauraa a te ture ».4

No ni‘a i te faufaa rahi o te Taraehara, te haapii nei tatou i roto i te Alama « E mea maitai hoi ïa, ia faatiahia te hoê taraehara… aore ïa, ia pohe mau te taata atoa e tia’i ».5

Mai te mea aita outou i rave i te hape eita ïa outou e hinaaro i te Taraehara. Mai te mea ua rave outou i te hape, e ua na reira tatou paatoa, te mea iti aore râ te mea rahi, e hinaaro rahi ïa to outou i te imi e nahea ïa te reira e nehenehe ai i te tumâhia ia ore outou e vai noa i roto i te poiri.

« O [Iesu Mesia] te maramarama e te ora o te ao nei ».6 Ia tutonu tatou i ni‘a i Ta’na mau haapiiraa e arata‘ihia ïa tatou i te uahu no te parururaa varua.

Te parau nei te toru o te hiro‘a faaroo « Te tiaturi nei matou e, na roto i te Taraehara a te Mesia e tia ai i te taata atoa ia faaorahia, na roto i te haapaoraa i te mau ture e te mau oro‘a o te Evanelia ».7

Ua haapii te Peresideni Joseph F. Smith e : « Eita e nehenehe i te taata ia faaore i ta ratou iho mau hara ; eita e nehenehe ia ratou ia tamâ ia ratou iho i te mau utu‘a no ta ratou ra mau hara. E nehenehe i te taata ia faaea i te rave i te hara e ia rave i te ohipa ti‘a i muri iho mai te mea e farii-au-hia ta ratou mau ohipa i mua i te Fatu e ia itehia mai ratou e ana. Tera râ, na vai e faatitiaifaro i te mau ohipa ino ta ratou i rave ia ratou iho e ia vetahi ê, te mau hapa o te ore e matara ia ratou iho ia faatitiaifaro ? Na roto i te Tara’ehara a Iesu Mesia, e tamahia te mau hara a te mau taata tatarahapa ; noa’tu e, ua uraura noa’tu mai te faai‘o ra, e riro ïa mai te vavai ra i te teatea [hi‘o Isaia 1:18]. O teie te fafauraa i horo‘ahia ia outou ».8

Aita tatou i ite papû e nahea to te Fatu raveraa i te Taraehara. Ua ite râ tatou e te hamaniraa ino o te faasatauroraa o te hoê noa ïa tufaa o te mauiui ri‘ari‘a tei haamata i Getesemane—taua vahi mo‘a ra no te mauiui—e ua hope i Golagota.

Ua papa‘i o Luka :

« E taa iti ê atura oia ia ratou, mai te vahi e taea i te ofai haamu ra te maoro, tuu ihora i te turi i raro, pure ihora,

« Na ô atura, E tau Metua, ia tia ia oe ra, e hopoi ê atu i teie nei a‘ua ; ia tupu râ to oe hinaaro eiaha to’u.

« Ua fa maira te hoê melahi ia’na.

« E no te mea te rahi noa ra to’na mauiui oto, u‘ana roa’tura ta’na pure, e mai te toto putua ra to’na hou i te mairiraa i rato i te repo ra ».9

Mai ta’u i nehenehe i te parau, te vai nei hoê ana‘e faahitiraa i roto i ta te Faaora iho mau parau o te faaite mai i te mea Ta’na i faaoroma’i i roto i te O no Getesemane. Te parau nei te heheuraa :

« No te mea inaha, ua faaoromai au, o te Atua, i teie nei mau mea no te taata’toa, ia ore ratou ia roohia i te mamae mai te mea e e tatarahapa ratou ;

« Tera râ mai te mea e aita ratou e tatarahapa ia roohia ratou i te mamae rahi e ti‘a‘i ia au i ta’u i faaoromai ra ;

« Na te reira mamae rahi i faatupu i roto ia’u, oia o te Atua, o tei hau a‘e i te mau mea atoa ra, i te rurutaina no te mauiui, e ua tahe maira te toto na te mau poa’toa, e ua mauiui i te tino e te varua atoa hoi ».10

I roto i to outou oraraa, te vai ra paha te mau taime ua haere outou i te mau vahi tei ore i ti‘a ia outou i te haere atu e ua rave i te mau mea tei ore i ti‘a ia outou i te rave. Mai te mea e faatea ê atu outou i te hara, e nehenehe ïa ia outou i te hoê mahana ia ite i te hau e tae mai na roto i te peeraa’tu i te e‘a no te tatarahaparaa hope roa.

Noa’tu eaha ta outou mau hara, noa’tu te rahiraa mauiui ta ta outou mau ohipa i faatupu ia vetahi ê, e nehenehe taua hape ra e tumȃ-roa-hia. No’u nei, peneia‘e te parau hau roa‘e i te nehenehe i roto i te papa‘iraa mo‘a atoa o te taime ïa a parau ai te Fatu, « Inaha, o oia o tei tatarahapa i ta’na ra mau hara, ua faaorehia ïa te reira, e e ore hoi au, o te Fatu e haamana‘o faahou â i te reira ».11

O tera ïa te fafauraa o te evanelia a Iesu Mesia e a te Taraehara : ia rave i te taata o te haere mai, te taata o te amui mai, e ia tuu atu ia ratou i roto i te hoê ohiparaa ia nehenehe ia ratou i te hopea o to ratou oraraa ia haere atu na roto i te paruru e ua tatarahapa ratou i ta ratou mau hara e ua tamâhia ratou na roto i te toto o te Mesia.12

O te mea ïa ta te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e rave na te ao taatoa nei. O te Mori ïa ta tatou e pȗpȗ nei i te feia tei roto i te pouri e tei mo‘e to ratou haerea. I te mau vahi atoa e haere ai to tatou mau melo e ta tatou mau misionare, ta tatou poro‘i e poro‘i ïa no te faaroo e te ti‘aturiraa i te Faaora ia Iesu Mesia.

Ua papa‘i te peresideni Joseph Fielding Smith i te mau parau no te himene « E mea Roa anei te Tere ? » E hoa rahi roa maua. Te vai ra i roto te faaitoitoraa e te hoê fafauraa no ratou e imi ra ia pee i te mau haapiiraa a te Faaora :

Mea roa anei te tere.

Mea fifi e mea teitei anei te e‘a ?

Tei vaira anei te mau raau taratara i ni‘a i te e‘a ?

Te mutu ra anei to oe nau avae i te ofa’i taratara

A tutava ai oe i te ti‘a.

I te vahi teitei i roto i te ve‘ave‘a o te mahana ?

Mea paruparu e mea oto anei to oe aau,

Mea rohirohi anei to oe varua,

A rave itoito ai oe i ta oe atuaturaa ?

Mea teimaha anei te hopoi‘a

Tei titauhia ia oe ia amo ?

Aita anei e taata no te opere atu i ta oe hopoi‘a ?

Ia ore to oe aau ia paruparu

Ua haamata ho‘i te tere i teie nei

Te vai ra te Hoê te pii noa ra ia oe

No reira a hi‘o atu i ni‘a ma te oaoa

E a mau maite i To’na rima ;

E arata‘i ïa Oia ia oe i te mau vahi teitei apî

Te hoê fenua mo‘a e te mâ

I reira hoi te mau pe‘ape‘a atoa e hope ai,

E e tiamâ ai to oe oraraa i te mau hara atoa,

I reira hoi te mau roimata e ore ai e tahe,

No te mea aore hoi e otoraa e vai mai.

A mau i to’na rima e a tomo atu na muri Ia’na.13

I te i‘oa o Iesu Mesia, amene.