2010–2019
Ko e Tokotaha Tauhí
ʻOkatopa 2012


Ko e Tokotaha Tauhí

ʻE fakamālohia kimoutolu pea mo ueʻi ke mou ʻilo ʻa e fakangatangata mo e lahi e tokoni te mou lava ke faí.

ʻOku ou fiefia ke feʻiloaki mo kimoutolu he pooni. Kuo ngaʻunu ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke aʻusia ʻa e tuʻunga ʻo e kautaha ʻa e kakai fefine naʻe fakamatalaʻi ʻe Lusi Meki Sāmitá, ko e faʻē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻaki e ngaahi lea ko ʻení: “Kuo pau ke tau fefakahoungaʻiaʻaki, fetauhiʻaki, fefakafiemālieʻaki pea mo fakahinohinoʻi, koeʻuhí ke tau lava ʻo nofo fakataha ʻi he langí.”1

ʻOku konga tolu hono fakamatalaʻi lelei ko ia ʻo e ngaahi fie maʻu ke feohi ʻi ha tuʻunga fiefia mo e ʻOtuá. Ko e tahá, ke fetauhiʻaki. Ko e tahá, ke feakoʻiʻaki pea mo akonekina. Pea ko e tolú ke nofo fakataha mo e ʻOtuá.

Ko ʻeku taumuʻa he pōní ke tokoni atu ke mou ongoʻi ʻa e hōifua mo e houngaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa kuo mou ʻosi fai ke fetokoniʻaki ke mou aʻusia ʻa e taumuʻa taumamaʻo ko iá. Pea ko e uá, ke fakamatalaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku teʻeki hoko ʻi hoʻomou ngāue fakatahá.

Kuo mou tali e ui ʻa e ʻEikí ke ō atu ʻo fakafiemālieʻi e kakai kehé, ʻo hangē ko e kakai fefine ʻo e kuonga muʻá. ʻI he 1856, naʻe kole ai e palōfita ko Pilikihami ʻIongí ki he Kāingalotú ke nau ō ʻo tokoniʻi ha kau paionia fononga saliote toho tangata ne maʻu ʻe he sinou ʻo e moʻungá. Naʻá ne talaange ʻi he taimi tukuhausia ko ʻení ki he kau mēmipa he konifelenisi lahí: “He ʻikai lava ʻe he tui ʻoku mou maʻú mo hoʻomou tui fakalotú pea mo hoʻomou malanga fakalotú ʻo fakahaofi haʻamou foʻi laumālie ʻe taha ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá, kapau he ʻikai ke mou fai ki he foʻi tefitoʻi moʻoni pē ko ia ʻoku ou lolotonga akoʻi atú. Mou ō atu ʻo ʻomai ʻa e kakai ʻoku nau ʻi he [maomaonganoá], pea mou tokanga makehe ki he ngaahi meʻa ʻoku tau ui ko e fatongia fakatuʻasinó, … telia naʻa taʻeʻaonga hoʻomou tuí.”2

Naʻe tali ia ʻe ha kakai fefine ʻe laungeau ʻi ʻIutā. Neongo ʻenau masivá ka naʻa nau fakafonu ha ngaahi saliote ʻaki e meʻa kotoa naʻa nau lavá pea mo e meʻa kotoa ne nau lava ʻo tānaki mei he kakai kehé ke fakafiemālieʻi ʻaki kinautolu ne faingataʻaʻiá. Naʻe tohi ʻe ha taha ʻo e kau fafine loto-toʻa ko iá, “Kuo teʻeki ai ha taimi te u ongoʻi fiemālie mo fiefia ange ai ʻi ha faʻahinga ngāue kuó u fai ʻi heʻeku moʻuí, pea ko e faʻahinga ongo ia naʻe maʻu ʻe he taha kotoa.”3

Ko e taimi ne ʻosi ai e fakahaofí pea vaia mo e sinoú, naʻe tohi ʻe he fefine tatau pē ha fehuʻi ʻa hono loto faivelengá: “Ko e hā e meʻa hono hoko ke fai ʻe he ngaahi nima fietokoní?”4

ʻOku ʻi ai ha ngaahi kulupu houʻeiki fafine ʻi hotau kuongá, he funga ʻo e māmaní kuo nau liliu ʻenau tuí ke ngāue ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe laungeau. Pea ʻoku fehuʻi ʻe honau lotó mo ʻenau ngaahi lotú ʻa e fehuʻi tatau fekauʻaki mo e kahaʻu ʻo ʻenau moʻui tokoní.

ʻOku mou takitaha ʻi ha tuʻunga makehe ʻi hoʻomou fononga ki he moʻui taʻengatá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi kuo lautaʻu ʻenau taukeí, pea ko ha niʻihi ʻoku nau kei ʻi he kamataʻanga ʻo ʻenau moʻui fakaākonga fakamatelié. ʻOku kehe ʻa e tokotaha takitaha ʻi hono hisitōlia fakatāutahá pea mo hono ngaahi faingataʻaʻiá. Ko e ngaahi tokoua kotoa kimoutolu mo e ngaahi ʻofefine ʻofeina ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú Ne ʻafioʻi mo tokangaʻi fakatāutaha kimoutolu.

Ko e meʻa kuo mou fakahoko lelei tahá ko hono fakahoungaʻi, tokangaʻi, pea mo e fefakafiemālieʻakí. Ne u sio tonu ʻi he mana konga tolu ko iá ʻi he māhina ʻe taha kuo hilí ʻi hoʻomou tokoniʻi siʻa fefine. ʻI heʻeku hoko ko ʻene tamaí, ʻoku ou fakamālō atu mo fakafetaʻi ki he ʻOtuá Heʻene tataki ha faiako ʻaʻahí.

Naʻe ʻi ʻapi ʻema taʻahine ko ʻElisapetí mo ʻene kiʻi taʻahine taʻu tolú, ka ʻoku nofo ia ʻi ha siteiti ʻe taha mo ha feituʻu kehe meiate kimaua. Ko ʻene kiʻi taʻahine ʻe tahá naʻe ʻi hono fuofua uike he kinitakātení. Ko e māhina ono ia e feitama ʻa ʻElisapetí, mo ʻamanaki atu ki hono fanauʻi ʻene tama fika tolú, ʻa ia ne talaange ʻe he toketaá ko ha kiʻi taʻahine. Naʻe mamaʻo hono husepāniti ko Siosiuá ʻi heʻene ngāué.

Ko e taimi naʻá ne fakatokangaʻi ai ne tālau pea fakalalahí, ne telefoni leva ki hono husepānití. Naʻá ne talaange ke tā ki ha meʻalele ʻa e falemahakí pea te na fetaulaki ki falemahaki, ʻa ia ʻoku miniti ʻe 20 mei honau ʻapí. Kimuʻa peá ne fai e telefoní, kuó ne ongona ha tukituki ʻi he matapā ‘i muʻá.

Naʻá ne ʻohovale ke sio atu ki hono hoa faiako ʻaʻahi ʻi he Fineʻofá. Naʻe ʻikai haʻana palani ki he pongipongi ko iá. Ka naʻe ongoʻi pē ʻe hono hoá ʻoku totonu ke haʻu kia ‘Elisapeti.

Naʻá ne tokoniʻi ia ki he kaá. Naʻá na aʻu taimi siʻi pē ki he falemahakí pea aʻu atu ʻa Siosiua mei heʻene ngāué. Naʻe pehē ʻe he kau toketaá ke tafa ʻo toʻo ʻa e pēpeé ʻi ha miniti pē ʻe 20 ke fakahaofi e moʻui ʻa ʻElisapetí mo ʻene pēpeé. Ko ia, ne haʻu ha kiʻi taʻahine mātuʻaki valevale ki māmani, ne tangi leʻo lahi, ʻoku kei toe ha uike ʻe 15. Naʻe pāuni pē ʻe taha, ʻaunise ʻe hongofulu mā taha (kalami ʻe 765). Ka naʻe moʻui pea pehē mo ʻElisapeti.

Ne fakahoko e konga e lea ʻa Lusi Meki Sāmitá he ʻaho ko iá. Ne ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha mēmipa faivelenga ʻo e Fineʻofá, naʻá ne tokangaʻi, fakahoungaʻi, pea mo fakafiemālieʻi hono tokoua ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau maʻu fakataha mo ha lauiafe kehe kuo nau fai ha ngaahi tokoni pehē ki he kakaí, ʻa e fakamālō ʻa kinautolu ne nau tokoniʻí mo honau ngaahi ʻofaʻangá, pea pehē foki ki he ʻEikí.

ʻOku mou manatuʻi ʻene ngaahi lea fakamālō kiate kinautolu ʻoku ʻikai faʻa fakamālōʻia ʻenau ngāue ʻofá: “Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí ʻo pehē ange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāinga ní, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”5

Ka ʻoku liuliunga ʻa e mana ʻo ha Fineʻofa pē taha ne aʻu taimi tonu ke tokoní ʻi he mālohi ʻo ha kulupu kakai fefine uouangataha. Ko e konga pē ʻeni ʻo e pōpoaki ne ʻoatu ʻe he pīsope ʻa ʻElisapetí, kia ʻElisapeti mo Siosiua he falemahakí ʻi he ʻosi ha ngaahi houa mei hono fāʻeleʻi ʻo e pēpeé: “ʻOku tokangaʻi lelei ʻe he palesiteni ʻo e Fineʻofá ʻa e meʻa kotoa pē. Kuo mau ʻosi fokotuʻu ha palani foʻou ki he kahaʻú ke tokoniʻi hoʻo ongo kiʻi tamaiki fefiné ʻi ʻapi kae lava ʻa ʻElisapeti ʻo feʻaluʻaki ki he falemahakí he lolotonga ʻo e kei ʻi ai ʻa e kiʻi pēpē talavou ʻoku teʻeki fakahingoá. Ne mau ʻosi fai ia kimuʻa, ʻi ha taimi lōloa, pea ʻoku vēkeveke [homau] kakaí ʻi he faingamālié.”

Ne hoko atu e lea ʻa e Pīsopé ʻo ʻuhinga kiate ia mo e uōtí ʻo pehē: “Ne aʻu ʻo mau ō atu ki he falemahakí ʻo nofo mo ha fānau he loki vaʻingá he taimi naʻe ʻikai loto ai e ngaahi faʻeé ke tuku kinautolu ʻi ha feituʻu kehé.”

Peá ne toki pehē, “He ʻikai foki ke mau fakahoko ʻemau palaní taʻe fakafekauʻaki mo ke loto ki ai. Ko ʻemau fie maʻu pē ke ke ʻilo ʻoku ʻikai totonu ke ke hohaʻa ki he ngaahi meʻa te mau lava mo ala faí.”

Ko e meʻa ne nau fai maʻa hoku ʻofefiné, ne lava ai ke ne maʻu ha momeniti mahuʻinga, ʻi heʻene ʻuluaki fuofua ʻene kiʻi taʻahine valevalé.

Pea ne fakaʻosi ʻe he pīsopé ʻene pōpoaki kia Siosiua mo ʻElisapetí ʻaki ʻa e pōpoaki ʻoku feʻaveʻaki ʻe he houʻeiki fafiné ʻiate kinautolu ʻa e tukupā ko ia ke fetauhiʻaki ʻiate kinautolu he funga ʻo e māmaní maʻá e ʻEikí: “Tauhi Maʻu ʻa e Tuí.”

Te u lava ʻo talaatu neongo e kehekehe kotoa homou ngaahi tūkungá mo e aʻusiá, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku toka mei muʻa kiate kimoutolu. ʻI hoʻomou tauhi maʻu ʻa e tuí, te mou fakatokangaʻi hano faʻa fakaafeʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ke mou tokoniʻi ha taha ʻoku tukuhausia ʻi ha taimi he ʻikai ngali faingamālie. Mahalo ʻe hā ngali ko ha ngāue taʻe fakafiemālie pe ʻe ngali taʻe malava. Ko e taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e uí, mahalo ʻe hangē ʻoku ʻikai fie maʻu koé pe ʻoku ʻi ai ha taha kehe te ne lava ʻo fai ʻa e fakafiemālié.

Manatuʻi ko e taimi ʻoku tuku ai ʻe he ʻEikí ke tau fetaulaki mo ha taha ʻoku faingataʻaʻiá, ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ai e Samēlia leleí ʻi he meʻa naʻe ʻikai ke ne faí pea mo e meʻa naʻá ne fakahokó. Naʻe ʻikai ke fakalaka hake pē ia he tafaʻaki ʻe tahá neongo ko e taha fononga naʻe taaʻi ʻi he halá ko ha muli pea mahalo ko hano fili. Naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻá ne lavá maʻá e tangata ne tāʻí peá ne fokotuʻu leva ha palani mahino ki ha niʻihi kehe ke nau ngāue lahi ange. Naʻá ne fai ia koeʻuhí he naʻe mahino ki ai ʻe fie maʻu ʻi he tokoní ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ʻo fai ʻe he tokotahá.

ʻE lava ʻe he ngaahi lēsoni mei he talanoa ko iá ʻo tataki koe tatau ai pē pe ko e hā ho kahaʻú. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi lēsoni tatau pē ko iá ʻi hoʻomou kei tupu haké mo e ngaahi meʻa ne mou toki aʻusiá.

Kuo tuʻo taha, pea mahalo kuo tuʻolahi, haʻo ʻohovale ʻi haʻo fetaulaki mo ha taha ʻoku fie maʻu tokoni. Mahalo ko ha mātuʻa, kui, ko ha tokoua pe kiʻi tamasiʻi naʻe puke pe faingataʻaʻia fakaesino. Ne mālohi ange hoʻo ongoʻi manavaʻofá ʻi hoʻo ngaahi holi fakaetangatá. Ko ia ne ke kamata ai ke fai ha tokoni.

Pea hangē ko e tangata fononga ʻi he talanoa folofola ʻo e Samēlia leleí, ʻoku ngalingali ko e tokoni naʻe fie maʻú ʻe iku ʻo taimi lōloa hono fakahokó ʻi he meʻa te ke lavaʻi toko tahá. Naʻe fie maʻu ʻe he tangata Samēliá ke tuku atu ʻa e tangata fonongá ke tauhi ʻe he tauhi ʻo e fale talifonongá. Ko e palani ʻa e ʻEikí ki hono tokoniʻi ʻo e niʻihi tukuhāusiá ʻoku fie maʻu ha ngāue fakatimi.

ʻOku fakaafeʻi maʻu pē ʻe he kau pīsopé mo e kau palesiteni ʻo e Fineʻofá ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fetokoniʻaki ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ha fie maʻú. ʻOku lahi ha ngaahi ʻuhinga ki he tefitoʻi moʻoni ko iá. Ko e muʻomuʻa tahá ke ʻoatu ki ha kakai tokolahi ange ʻa e tāpuaki ʻo e ʻofa lahi ange ko ē ʻoku maʻu ʻi he fetokoniʻakí.

Kuo mou ʻosi sio tonu mo ongoʻi e tāpuaki ko iá. Ko e taimi pē ʻokú ke tauhi ai ha taha ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi nounou ʻokú ke ongoʻi ha ʻofa ki he taha ʻokú ke tokoniʻí. Ko e taimi ʻoku fakaʻau ke lōloa ange ai e taimi ʻoku fie maʻu ki hono tokangaʻí, ʻoku meimei ke toe fakautuutu ange ʻa e ongoʻi ʻofá.

Koeʻuhí ʻoku tau kei ʻi he kakanó, ʻe lava ke uesia ʻa e ongoʻi ʻofa ko iá ʻe he ongoʻi taʻefiemālié mo e ongosiá. Ko ha ʻuhinga ia ʻe taha hono tuku ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé ʻi heʻetau ngāue maʻanautolu ʻoku fie maʻu tokoní. Ko e ʻuhinga ia hono fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha ngaahi kautaha ʻo e kau tauhí.

ʻI he ngaahi uike siʻi kuo hilí ne u ʻi ha houalotu sākalamēniti ne tuʻu ai ha finemui ke hikinimaʻi ia ko e tokoni kouʻotineita ʻo e faiako ʻaʻahí, ne ʻikai ke u ʻilo ʻoku ʻi ai ha lakanga pehē. Naʻá ku fifili pe naʻá ne ʻilo e lahi e falala ʻa e ʻEikí kiate iá. Koeʻuhí ne taʻemanonga e tama ʻa e fefiné, pea pau ai ke mavahe mei he lotú ʻoku teʻeki ke u talaange ʻa e lahi ʻo e hōifua mo e houngaʻia ʻa e ʻEikí ʻi heʻene tokoni ʻi hono fakafekauʻaki e ngāue ʻEne kau ākongá.

ʻOku fie maʻu ha kakai ʻofa mo uouangataha ki hono tauhi ʻo e kau tukuhausiá. Ko e meʻa ia ʻoku fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻiate kimoutolú. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke fakahoko.

Ko e taha e fakamoʻoni ki Heʻene houngaʻiá ko hono tuku ʻe he ʻOtuá ke ke ongoʻi e fakautuutu hoʻo ʻofa kiate kinautolu ʻokú ke tokoniʻí. Ko e ʻuhinga ia ʻokú ke tēngihia ai ha mate ʻa ha taha naʻá ke tokoniʻi ʻi ha taimi lōloa. ʻE lava ke ongo ʻa e mole ha faingamālie ke tokoniʻi ai kinautolú, hangē ko ha mole lahi ange ʻi he māvae fakataimi peé. Naʻá ku fanongo ʻi ha fefine kimuí ni mai—ʻa ia ne u ʻiloʻi fuoloa—naʻá ne fai ha fakamoʻoni ʻi he uike ne mālōlō ai siʻono husepānití, ki heʻene houngaʻia he faingamālie ke tokoniʻi ai ia ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí. Naʻe ʻikai ha loʻimata, ka naʻe hā ʻa ʻene fofonga malimali fiefiá.

Neongo ʻoku tāpuekina lahi ʻa e tokoni ʻofa ʻoku fakahokó, ka kuo mou ʻosi ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakangatangata fakaesino, fakaeloto, pea mo fakapaʻanga ʻi he meʻa ʻoku malavá. ʻE lava ke hoko ʻa e taha ʻokú ne fai ha tauhi ʻi ha taimi lōloá ko e taha ia ʻoku fie maʻu ke tokoniʻí.

Naʻe fai ʻe he ʻEikí ko e Pule ki hono Lehilehiʻi ʻo e kakai fie maʻu tokoní, ha faleʻi fakalaumālie ki he kau tauhi ongosiá ʻi he ngaahi lea ko ʻeni naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní pea lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Koeʻuhí ke tauhi ha fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá … ʻoku ou fakaʻamu ke mou foaki mei hoʻomou ngaahi koloá ki he masivá, ko e tangata taki taha ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ne maʻú, ʻo hangē ko e fafanga ʻo e fiekaiá, mo e fakakofuʻi ʻo e telefuá, mo e ʻaʻahi ki he mahakí, pea tokoni ki honau fakafiemālié, ʻi he meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasinó fakatouʻosi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fiemaʻú.”6

Ka naʻe toe hoko atu ʻo fakatokanga kiate kimoutolu he ʻikai ʻapē ke mou tali e fakamoʻoni kuo lahi pea fuoloa fau hoʻomou ngāue tokoni ʻi he ʻofá: “Pea tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻi he fakapotopoto mo e maau; he ʻoku ʻikai fie maʻu ke lele ʻa e tangatá [pe tauhí] ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻokú ne maʻú. Pea ko e tahá ʻoku ʻaonga ke ne faivelenga, koeʻuhí ke ne lava ʻo maʻu ai ʻa e palé; ko ia, ʻoku totonu ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo maau.”7

ʻE lava ke faingataʻa hono fakahoko e faleʻi ko iá ʻi he taimi ʻoku ngali tuʻunga tatau ha holi ke fai e meʻa kotoa ʻokú ke ala lava ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé mo hono feau ʻi he fakapotopoto hoʻo ngaahi fie maʻú ke kei pukepuke ho mālohi ke tokoní. Mahalo kuo mou ʻosi mamata ʻi ha niʻihi ʻoku nau fefaʻuhi mo e faʻahinga fili faingataʻa peheé. Ko ha sīpinga ʻe taha ko e fili ko ia ke tauhi ha taha ʻoku fakaofi atu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí ʻi ʻapi pe ʻi ha fale tauhiʻanga e kau vaivaí ʻi he taimi kuo fakaʻau ke ke ongosia aí.

ʻE lava e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí ke hoko ko hao fakahinohino ʻi he ngaahi fili ongo faingataʻa peheé. Ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe fakapotopoto ai ʻa e pehē ʻe Lusi Meki Sāmita kuo pau ke maʻu ʻe he houʻeiki fafiné “ha fakahinohino.”

ʻE tokoni ke maʻu ha fakamoʻoni pau ki he taumuʻa ʻa e Eikí ki he fānau takitaha ʻa e ʻOtuá, ʻi he ngaahi meʻa faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié. Naʻá ne akoʻi peheni ʻa e ʻelito ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi heʻene fāifeinga ke mahino kiate ia hono ngaahi ʻahiʻahi ne ngali ke ʻikai hano ngataʻangá: “Pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei.”8

ʻOku hoko leva ʻetau fili ke tokoniʻi lelei ha taha ʻi he ngaahi faingataʻá: “Ko e hā ʻa e meʻa te u fai ʻe tokoniʻi lelei ange ai ʻa e taha ʻoku ou ʻofa aí ke ‘kātakiʻi leleí’?” ʻOku ʻatautolu ia ke ʻai ke lahi ange ʻene lava ʻo fakahaaʻi ʻene tui kia Kalaisí, maʻu ha ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengatá, mo fakahoko ʻa e ʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ki he ngataʻanga ʻene moʻuí.

Kuó u ʻosi mamata ki hono fakahoko ʻe he kau fafine ʻi he Siasí e tokanga ko ia ki he Fakamoʻuí mo ʻEne taumuʻá. Fakakaukau ki he ngaahi taimi ne ke hū ai ki he loki ne fakataha ai e Fineʻofá, Palaimelí pe kau Finemuí.

Mahalo he ʻikai ʻi ai ha tā ia ʻo e Fakamoʻuí pe ko ʻEne ngaahi folofolá, ka ʻokú ke ʻilo naʻe ʻosi ongoʻi ha fakamoʻoni ki hono moʻoní pea mo e mahuʻinga ʻo ʻEne Fakaleleí ʻi he houa ko iá, ʻo hangē ko e efiafi ní. Mahalo he ʻikai ke ʻi ai ha tā ia ʻo ha temipale māʻoniʻoni pe ko e ngaahi lea “ʻE Lava ke Taʻengata ʻa e Ngaahi Fāmilí,” ka te ke lava ʻo fakatokangaʻi ha ʻamanaki lelei ʻi heʻenau malimalí.

Pea kuo mou mamata ʻo tatau mo au, ki ha faiako ʻaʻahi poto ʻi heʻene langaki e loto falalá ʻi ha fefine faingataʻaʻia he ʻoku kei fie maʻu mo mahuʻinga ʻene tokoni ki ha tahá, neongo kapau ʻoku ʻikai ke ho. ʻOku kumi ʻe he kau palesiteni maʻongoʻonga ʻo e Fineʻofá ha ngaahi founga ke tokoni ai kiate kinautolu ʻoku fie maʻu tokoni ʻi hono tauhi ʻo ha niʻihi kehe. ʻOku nau fakatupu ha ngaahi faingamālie maʻá e houʻeiki fafiné ke nau kātekina lelei ai e ngaahi faingataʻá ʻi heʻenau fetauhiʻakí ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. ʻE ala kau ai ʻa e fakaʻaiʻai fakalelei ʻo ha taha tauhi ʻoku helaʻia ke mālōlō mo tali ʻa e tokoni ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku lava ʻeni ʻe he houʻeiki fafiné ʻaki haʻanau fakatuotuai ke fakamāuʻi kinautolu ʻoku foua e ngaahi faingataʻá. ʻOku kamata ʻa e tokolahi taha ʻoku nau mafasiá ke taʻefalala kiate kinautolu pea mo honau mahuʻingá. ʻOku tau fakamaʻamaʻa ʻenau kavengá ʻi he taimi ʻoku tau kātakiʻi ai honau ngaahi vaivaí mo fakafiefiaʻi ha lelei pē ʻoku tau fakatokangaʻi ʻiate kinautolu. ʻOku fai ia ʻe he ʻEikí. Pea te tau lava ʻo muimui Heʻene sīpingá—ko e taha lehilehiʻi maʻongoʻonga tahá Ia.

ʻOku tau faʻa lea ki he mālohi ʻo e kau fafine ‘i he siakale ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo pau ke tau feinga ke fakatokangaʻi ʻoku kau maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí ʻi he siakalé ʻi heʻetau fakaafeʻi mai Iá.

ʻE toe lahi ange haʻatau fakatokangaʻi hono fakaafeʻi ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻa e houʻeiki fafiné ki heʻenau kulupú. Ko e taimi ʻe hū mai ai ʻa e kau fafiné ki ha fakatahaʻanga ʻo kumi ha nofoʻanga, te nau fanongo ki he fanafana leʻo siʻi, “Kātaki, haʻu ke ta tangutu heni.”

Te tau fanongo ki he ngaahi lea ʻo e kahaʻú naʻe mamata ki ai ʻa Lusi Meki Sāmitá ʻa ia ʻe “tangutu fakataha ai ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he langí.” ʻOku ʻikai ke tau teuteu ki he ʻaho ko iá ʻi ha momeniti pē. ʻE maʻu ia ʻi he ngaahi ʻaho mo e ngaahi taʻu lahi ʻo e fetauhiʻakí mo hono fakatōkakano ʻo e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá ʻi hotau lotó.

Ko ʻeku fakaʻānauá ke kau fakataha hatau tokolahi ʻi he kahaʻu nāunauʻia ko ia ʻoku hanganaki maí. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe fakahoko hoʻomou ʻamanaki lelei ki he ngaahi ʻaho ko iá. Naʻe fakaʻatā ia ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene Fakalelei taʻefakangatangatá kiate kimoutolu fakatāutaha. ʻOku fanongo ʻa e Tamai Hēvaní mo tali hoʻomou ngaahi lotu ʻi he tuí ke maʻu ha fakahinohino mo ha tokoni ke mou kātaki ʻi hoʻomou ngāue tokoni Maʻaná.

ʻOku fekauʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kimoutolu mo kinautolu ʻokú ke tokangaʻí. ʻE fakamālohia kimoutolu pea mo ueʻi ke mou ʻilo ʻa e ngaahi fakangatangata mo e lahi hoʻomou malava ke tokoní. ʻE fakafiemālieʻi kimoutolu ʻe he Laumālié ʻi he taimi te mou fifili aí, “Naʻe feʻunga nai ʻeku meʻa naʻe faí?”

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe ʻiate kimoutolu ʻa e ʻEikí pea te Ne teuteu homou halá mo fakaʻilongaʻi atu, ʻi hoʻomou tokoni kiate kinautolu ʻoku ʻofa aí, ʻi heʻenau ngaahi fie maʻú mo e ngaahi faingataʻá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Lucy Mack Smith, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 25.

  2. Brigham Young, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 42.

  3. Lucy Meserve Smith, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 42.

  4. Lucy Meserve Smith, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 42.

  5. Mātiu 25:40.

  6. Mōsaia 4:26.

  7. Mōsaia 4:27.

  8. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:8.