2010–2019
Te ture matamua e tei hau i te rahi
Atopa 2012


Te ture matamua e tei hau i te rahi

Te vai nei to tatou oraraa no te ti‘araa pĭpĭ ia horo‘a ei faaiteraa i to tatou here i te Fatu.

Fatata e aita’tu e pŭpŭ i roto i te aai tei here-rahi-hia e au maori râ na aposetolo hoê ahuru ma hoê i toe mai i muri noa‘e i te poheraa o te Faaora o te ao nei. Te mana‘o nei au e, i te tahi mau taime te mo‘ehia ra ia tatou to ratou huru aravihi ore e to ratou ti‘aturi rahi i ni‘a ia Iesu no to ratou ti‘araa. Ua parau Oia ia ratou e, « O to’u nei ho‘i parahiraa roa i ô outou nei e, e aore â oe i ite ia’u ? »1

Oia mau aita ho‘i Oia i parahi maoro i piha‘iho ia ratou. Toru matahiti e ere i te mea roa roa no te pii i te taatoaraa o te hoê Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo mai roto mai i te tahi nau melo faafariu-apî-hia, ia tamâ ia ratou i te hape o te mau peu tahito, ia haapii atu ia ratou i te mau mea umerehia o te evanelia a Iesu Mesia, e ia vaiiho mai ia ratou ia amo i te ohipa e tae roa’tu ua taparahi-pohe-atoa-hia ratou. Auê ïa oraraa ri‘ari‘a no te hoê pŭpŭ peresibutero faatoro‘a-apî-hia.

Te tufaa ihoa râ o to ratou vai otare-noa-raa. Ua tamata pinepine Iesu i te parau ia ratou e, eita Oia e parahi tino noa mai i rotopu ia ratou, aita râ i noaa ia ratou aore râ aita ratou i hinaaro i te taa i taua huru mana‘o ri‘ari‘a ra. Ua papa‘i Mareko :

« Te haapii ra ho‘i oia i ta’na mau pĭpĭ, te na ô atura ia ratou, ua tuuhia te Tamaiti a te taata nei i te rima o te taata, e e taparahi pohe roa ratou ia’na; e ia oti te taparahiraa ra, e tia faahou ïa oia i nia i te rui toru ra ».

« Aita ra ratou i ite i te auraa i taua parau ra, e i măta‘u ho‘i ia ui atu ia’na ».2

I reira, i muri a‘e i taua tau poto ra no te haapii e te iti o te taime no te faaineine, ua tupu te mea mana‘o-ore-hia, ua tupu mau te mea ti‘aturi-ore-hia. Ua faasataurohia to ratou ra Fatu e Faatere, to ratou A‘o e Arii. Ua oti ta’na taviniraa tahuti, e no te Ekalesia iti na‘ina‘i Ta’na i faati‘a, e au e, e mata-ê-hia ratou e mo‘e roa’tu. Ua ite mata Ta’na mau aposetolo Ia’na i roto i To’na huru tei ti‘a faahou, ua riro noa râ te reira ei ohipa maere roa no ratou. E uiraa ihoa paha tei tae mai ia ratou ra, « Eaha ïa ta tatou e rave i teie nei ? » ua fariu atu ratou ia Petero, te aposetolo faatere, no te hoȇ pahonoraa.

E ani au ia outou ia faaoroma‘i a rave ai au i te ti‘amâraa ia faahoho‘a’tu i teie tau‘araa parau e ere no roto mai i te papa‘iraa mo‘a. Oia mau, ua parau atu Petero i to’na mau hoa ohipa : « E te mau taea‘e, ua riro na matahiti e toru e mau matahiti hanahana mau. I roto i taua mau ava‘e poto ra tei ma‘iri, aita roa te hoê o tatou i feruri noa‘e no ni‘a i te mau temeio ta tatou i ite e te huru atuaraa ta tatou i fana‘o. Ua paraparau, ua pure e ua haa tatou na muri i te Tamaiti a te Atua iho. Ua haere tatou na muri ia’na e ua heva e Ona, e i te aru‘i no taua hopea ri‘ari‘a ra, aita ïa e taata tei heva hau atu i te oto ia’u nei. Ua hope râ te reira. Ua rave faaoti Oia i Ta’na ohipa e ua ti‘a faahou mai Oia mai te menema mai. Ua haa Oia no To’na iho e to tatou faaoraraa. E te ui nei outou, ‘Eaha ïa ta tatou e rave i teie nei ?’ Aita vau i ite maori râ i te parau atu ia outou a ho‘i oaoa i to outou oraraa tahito. Te opua nei au e haere e « ravaai». E ua parau mai e ono o na aposetolo tei toe mai, « E haere atoa tatou ». O Ioane te tahi o ratou e ua papa‘i oia, « Haere atura ratou i reira ra i nia i te pahi ».3

Aita rȃ te ravaairaa i manuia. I to ratou ho‘iraa i te roto i te ru‘i matamua, aita hoȇ a‘e i‘a ta ratou. I te hitiraa mahana i te po‘ipo‘i a‘e, ua fariu atu ratou i tatahi ma te mauruuru ore i reira to ratou iteraa i te hoê taata i te atea i te tuôraa mai ia ratou, « E te mau tamarii, ua noaa ta outou i‘a ? ». Ma te oto e ma te mutamuta, ua pahono atu teie mau aposetolo tei riro faahou ei feia ravaai i te pahonoraa ta te taata ravaai eita e hinaaro i te horo‘a, « Aita roa e i‘a i noaa ia matou », e ua apiti atu te faainoraa i te mauiui no to ratou piiraahia e « te mau tamarii ».4

Ua tuô a‘era te taata e « A taora na te upe‘a i te tau atea o te pahi na, e noaa ia ta outou »,5 e i taua mau parau ohie ra, ua haamata ratou i te haamana‘o faahou. E toru noa matahiti na mua’tu ua ravaai na teie mau taata i ni‘a i teie iho moana. I taua taime atoa ra, te parau ra te papa‘iraa mo‘a e « i haa noa na ratou e ao noa a‘enei te rui, e aore roa i noaa ».6 Ua pii mai râ te hoê taata no Galilea mai tatahi mai ia tuu i ta ratou mau upe‘a e ua huti mai ratou « te i‘a e rave rahi »7 e ua mutu ta ratou mau upe‘a, ua î roa na poti e piti e ua haamata i te tomo.

Ua tupu faahou teie ohipa. No teie mau « tamarii », ia au i to ratou piiraahia, ua tuu oioi i ta ratou upe‘a « e aita a‘era e maraa ia ratou ia ume i te rahi o te i‘a ».8 Ua parau a‘era Ioane « o te Fatu tera ».9 E mai ni‘a i te hiti o te poti ua ou‘a a‘era Petero i roto i te miti.

I muri a‘e i te hoê farereiraa oaoa ia Iesu tei ti‘a-faahou-mai, ua tauaparau a‘era Petero e Iesu, te faariro nei au i te reira mai te hoê vahi tauiraa faufaa rahi no te ohipa rahi a te mau aposetolo e no Petero iho, ma te tura‘iraa i teie taata mai te ofa‘i rahi te huru i roto i te hoê oraraa tavini hanahana e te faatereraa. Ma te hi‘o atu i to ratou mau poti e tomo ra, ta ratou mau upe‘a mutumutu, e te 153 i‘a, ua parau Iesu i Ta’na aposetolo faatere « E Petero, te rahi na to oe hinaaro ia’u i teie » Parau atura Petero, « E te Fatu, ua ite oe e, te hinaaro atu nei au ia oe ».10

Ua pahono te Faaora i taua pahonoraa ra e ua tamau oia i te hi‘o i roto i te mata o Ta’na pĭpĭ ma te parau faahou atu « Petero e, te hinaaro na oe ia’u ? » No te maere e, ua tapiti te uiraa, ua pahono teie taata ravaai faahiahia no te piti o te taime « E te Fatu e, ua ite oe e, te hinaaro atu nei au ia oe ».11

Ua horo‘a faahou te Faaora i te hoê pahonoraa poto, e ma te tamau i te hi‘o atu e ua ui faahou Oia no te toru o te taime, « Petero e, te hinaaro na oe ia’u ? » I teie nei e mea papû roa e ere ïa te huru o Petero i te mea maitai roa. Peneia‘e te vai ra i roto i to’na aau te haamana‘oraa i te tahi noa nau mahana na mua’tu a uihia’i oia i te tahi atu uiraa e toru taime e ua pahono puai atu oia e—aita. Aore râ peneia‘e ua haamata oia i te uiui e ua taa maitai anei oia i te uiraa a te Orometua Haapii. Aore râ peneia‘e te imi ra oia i roto i to’na aau, te haapapûraa mau no te pahonoraa ta’na i horo‘a vitiviti noa’tu. Noa’tu râ eaha to’na mau mana‘o, ua parau Petero no te toru o te taime, « e te Fatu… ua ite oe e, te hinaaro atu nei au ia oe ».12

Ta Iesu ho‘i i pahono atu (e te parau faahou nei au e na’u teie tatararaa e ere no roto mai i te papa‘iraa mo‘a) peneia‘e mai teie te huru, « E Petero, eaha ïa ta oe ohipa i ô nei ? Eaha ïa oe i ho‘i mai ai i teie iho tatahi, i teie iho mau upe‘a, e teie iho aparauraa ? Aita anei oe i papû atura i taua taime ra e i teie nei atoa e mai te mea e hinaaro vau i te i‘a, e noaa ïa ia’u te reira ? Te mea ta’u e hinaaro, e Petero, e mau pĭpĭ ïa—e te hinaaro nei au ia ratou e a muri atu. Te hinaaro nei au i te tahi taata no te faaamu i ta’u mamo‘e e no te faaora i ta’u mau arenio. Te hinaaro nei au i te tahi taata no te poro i ta’u evanelia e no te paruru i to’u faaroo. Te hinaaro nei au i te tahi taata o te here mau roa nei ia’u, e o te here i te mea ta to tatou Metua i te Ao ra i tono ia’u ia rave. E ere ta tatou poro‘i i te paruparu. E ere i te ohipa ma‘ue vave. E ere i te mea hape noa i te tanoraa ; e ere i te rave‘a ore ; e ere atoa i te otaaraa rehu no te aamu. O te ohipa te reira a te Atua Mana Hope e ua riro te reira no te taui i te ao. No reira, e Petero, no te piti o te taime e no te taime hopea paha, te ani nei au ia oe ia vaiiho i teie mau mea atoa, no te haere e haapii e e faaite papû, no te haa e no te tavini ma te haavare ore, e tae noa’tu i te mahana e rave ratou i ni‘a ia oe te mea mau ta ratou i rave i ni‘a ia’u ».

E ma te fariu atu i te mau aposetolo atoa e parau atu paha oia, « E feia maamaa anei outou mai te mau papa‘i parau e te mau Pharisea ? Mai ia Heroda e Pilato te huru ? Ua mana‘o anei outou mai ia ratou e, e mou teie ohipa na roto noa i te taparahi poheraa ia’u ? Ua mana‘o anei outou mai ia ratou atoa e, te satauro e te mau naelo e te menema o te hopearaa ïa o te mau mea atoa e e nehenehe i te mau taata tata‘itahi ia ho‘i faahou ma te oaoa i to ratou mau huru na mua’tu ? E te mau tamarii, aita anei to’u oraraa e to’u here i haaputapû hohonu a‘e ia outou ? »

To’u mau taea‘e e to’u mau tuahine, aita vau i papû roa eaha te ohipa e tupu no tatoui te Mahana Haavâraa, teie râ, e hitimahuta vau mai te mea i roto i taua tau‘araa parau ra, eita te Atua e ui mai ia tatou i te mea iho ta te Mesia i ui ia Petero : « Ua hinaaro na oe ia’u ? » Te mana‘o nei au e, e hinaaro Oia ia ite e, i roto i to tatou iteraa tahuti nei, te mea tano ore roa e te mea huru tamarii atoa, ua maramarama anei tatou i te hoê a‘e ture, te ture matamua e tei hau i te rahi, « Hinaaro oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to varua atoa, e ma to mana‘o atoa ».13 E e nehenehe anei ia tatou ia tuô e, « Oia, e te Fatu, ua ite oe e ua here au ia oe », ei reira paha Oia e faahaamana‘o ai ia tatou e, te tapa‘o hopea no te aroha o te haavare-ore-raa ïa i te mau taime atoa.

Ua parau Iesu, « Ua hinaaro outou ia’u ra, e haapao i ta’u parau ».14 No reira te vai nei to tatou mau taata tupu ia haamaitaihia, te mau tamarii ia paruruhia, te feia vĕvĕ ia tauturuhia, te parau mau ia paruruhia. Te vai nei ta tatou mau hape ia faatitiaifarohia, te mau parau mau ia faaitehia, e te maitai ia ravehia. Ei haapotoraa, te vai nei to tatou oraraa no te ti‘araa pĭpĭ ia horo‘a ei faaiteraa i to tatou here i te Fatu. Eita e nehenehe ia tatou ia faaru‘e e eita e nehenehe ia tatou ia ho‘i i muri. I muri a‘e i te hoê farereiraa i te Tamaiti Ora a te Atua ora, aore roa e mea e riro faahou mai na mua’tu. Ua tapa‘o te Faasatauroraa, te Taraehara, e te Ti‘afaahouraa a Iesu Mesia i te omuaraa no te hoê oraraa Keresetiano, e ere râ te hopearaa no te reira. Na teie parau mau, teie parau papû i faati‘a i teie na feia no Galilea, na ravaai taata tei ho‘i faahou ei aposetolo, e noa’tu â « aita e sunago e aita e ‘o‘e »,15 ia faaru‘e i ta ratou upe‘a no te piti o te taime e ia haere i mua no te hamani i te aamu o te ao ta tatou e ora nei.

Te faaite papû nei au e, mai te hohonu o to’u aau e mai te puai atoa o to’u varua, i te taatoaraa e faaroo nei i to’u reo e, ua faaho‘i-faahou-hia mai i te fenua nei te mau taviri a te aposetolo e te itehia nei te reira i roto i Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. I te feia tei ore â i amui mai ia matou i roto i teie ohipa faahiahia e te hope a te Mesia, te parau nei matou, « A amui mai ». I te feia tei amui na ia matou i te hoê taime e tei otohe, tei ma‘iti ia rave i te tahi noa mau maa amuamu mai ni‘a mai i te iri amuraa maa o te Faaho‘i-faahou-raa-hia mai te evanelia e ua faaru‘e i te tamaaraa, te parau nei au e, te pe‘ape‘a ra vau e, te faaruru nei outou i te mau pô roa e rave rahi e te mau upe‘a i‘a ore. Teie te piiraa, a ho‘i mai, a faaea parau-ti‘a noa, a here i te Atua e a horo‘a i te rima tauturu. Te amui atoa nei au i roto i taua piiraa ra ia haamau i te faaroo, i te mau misionare atoa tei ho‘i mai mai ta ratou misioni e tei ti‘a na i te vahi bapetizoraa e ma te afa‘i i te rima i ni‘a, ua parau e « No te mana i tuuhia mai ia’u e Iesu Mesia ».16 Taua mana ra, no te faatauiraa ïa i taua melo faafariuhia e a muri atu, tera râ, ua mana‘o-atoa-hia te reira no te faataui atoa ia outou iho e a muri atu. I te feia apî o te Ekalesia e paari ra no te misioni, no te hiero e no te faaipoiporaa, te parau atu nei matou e, « A here i te Atua e a faaea mâ noa i te toto e te mau hara o teie u‘i. E ohipa rahi ta outou ia rave, ua haapapûhia te reira e tera faaararaa ta te peresideni Thomas S. Monson i horo‘a inanahi ra. Te tia‘i nei to outou Metua i te Ao ra i to outou haavare ore e to outou here noa’tu te taime o to outou oraraa ».

I te mau taata atoa e faaroo nei i to’u reo, e tae mai te reo o te Mesia ma te ta‘i na roto i te mau aroa o te tau e ma te ani mai ia tatou tata‘itahi a vai noa a‘e te taime, « Ua here anei oe ia’u ? » E no tatou pauroa, ua pahono ïa vau ma to’u tura o to’u varua, « E, te Fatu, ua here mau matou ia oe ». E ma to tatou « rima i ni‘a i te arote »,17 eita ïa tatou e hi‘o i muri e tae noa’tu ua oti te ohipa e ua faatere te here no te Atua e no to tatou taata tupu i te ao nei. I te i‘oa o Iesu Mesia, amene.