2010–2019
Ko e Fekau Lahi ʻUluakí
ʻOkatopa 2012


Ko e Fekau Lahi ʻUluakí

‘Oku ‘i ai hotau tuʻunga fakaākonga mateaki ke fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki he ʻEikí.

ʻOku ʻikai ha toe falukunga kakai ʻi he hisitōliá ʻoku ou fakaʻofa lahi ange ai ka ko e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā taha ne toe, hili e pekiá ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻOku faʻa ngalo ʻiate kitautolu naʻe ʻikai ke nau taukei pea naʻa nau fakafalala kakato kia Sīsū. Naʻá Ne folofola kiate kinautolu ʻo pehē, “He kuo peheni hono fuoloa ʻo ʻeku ʻiate kimoutolú, ka ʻoku teʻeki ai te ke ʻilo au?”1

Ka kiate kinautolu, naʻe ʻikai foki ke fuoloa ʻenau nofo mo Iá. ‘Oku ʻikai ko ha taimi lahi e taʻu ʻe tolú ki hono ui ha Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei ha kau ului foʻou, liliu kinautolu mei he founga motuʻa ʻoku halá, akoʻi kiate kinautolu e fakaofo ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea tuku ke nau hoko atu e ngāué ʻo aʻu ki hono tamateʻi kinautolú. Ko ha fuʻu ngāue lahi ia ki ha kaumātuʻa ne toki fakanofo foʻou.

Kae tautautefito pē ki he nofo tukuhāusiá. Ne faʻa tala ʻe Sīsū kiate kinautolu he ʻikai ke Ne nofo maʻu pē mo kinautolu, kae mahalo ne ʻikai mahino kiate kinautolu ha faʻahinga fakakaukau fakamamahi pehē. ʻOku tohi ʻe Maʻake:

“He naʻe akonakiʻi ʻe ia ʻa ʻene kau ākongá, ʻo ne pehē kiate kinautolu, ʻE tukuange ʻa e Foha ʻo e tangatá ki he nima ʻo e kakaí, pea te nau fakapoongi ia; pea hili hono fakapōngí, ʻe toe tuʻu ia ʻi hono ʻaho tolú.

“Ka naʻe ʻikai [ke mahino kiate kinautolu] ʻa e lea ko iá, pea naʻa nau manavahē ke fehuʻi kiate ia.”2

Hili ha taimi nounou ʻo e akó mo e teuteú, ne hoko e meʻa ne ʻikai fai ha ʻamanaki ki aí, ne hoko e meʻa ne ʻikai fai ha tui ki aí. Kuo tutuki honau ʻEikí mo e Pulé, honau fai Faleʻí mo e Tuʻí. Kuo lava ʻEne ngāue ʻi he matelié pea hangē ne lahi ange hono fakatangaʻí pea fakaʻau ke mate ʻa e Siasi naʻá Ne fokotuʻú. Naʻe mamata tonu ʻEne kau ʻAposetoló kiate Ia ʻi Hono sino toetuʻú ka naʻe toe ʻāsili ai ʻenau puputuʻú. ʻOku pau pē naʻa nau fifili, “Ko e hā te tau fai he taimi ní?” Ne nau sio kia Pita ko e ʻAposetolo pulé ke maʻu ha tali.

ʻOku ou kole ha faingamālie ke u ngāue ʻaki tauʻatāina ha meʻa ʻoku ʻikai ʻi he folofolá ke fakatātāʻaki e meʻa ne hoko he fepōtalanoaʻaki ko ʻení. Ne talaange ʻe Pita ki hono kaungā ngāué: “Ngaahi tokoua, ko ha taʻu nāunauʻia moʻoni ʻeni ʻe tolu. Ne ʻikai ha taha ʻiate kitautolu naʻe fakakaukau ki he ngaahi mana ne hoko he ngaahi māhina siʻi kuo hilí mo e meʻa faka-ʻOtua kuo tau fiefia aí. Ne tau talanoa, lotu, mo ngāue mo e ʻAlo Tofu pē ʻo e ʻOtuá. Kuo tau ʻaʻeva mo Ia, pea ʻi he pō ne hoko ai e ikuʻanga fakalilifú, ne ʻikai ha taha ʻiate kimoutolu ʻe tangi mamahi ange ʻo hangē ko aú. Ka kuo ʻosi ia. Kuó Ne fakaʻosi ʻEne ngāué pea kuó Ne toe tuʻu mei he faʻitoká. Kuó Ne ngāueʻi Hono fakamoʻuí mo hotau fakamoʻuí. Pea kuo mou ʻeke mai, ‘Ko e hā te tau fai he taimi ní?’ Tuku ke u talaatu, mou foki ki hoʻomou moʻui kimuʻá, pea fiefia. ʻOku ou loto ke u ‘ʻalu ʻo kupenga.’” Ne lea fakataha e toko ono ʻo e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu ne kei toé ʻo pehē, “Te tau ō foki mo koe.” Naʻe tohi ʻe Sione he ko e taha ia ʻo kinautolu, “Pea naʻa nau ʻalu atu leva, ʻo heka vaka.”3

Ka naʻe ʻikai ke ola lelei e toutaí. ʻI he ʻuluaki pō ne nau toutai aí, ne ʻikai maʻu ha meʻa—ʻikai maʻu ha mataʻi ika ʻe taha. ʻI he mafoa hake ʻa e atá, ne nau tafoki loto-mamahi ki ʻuta, ʻo nau fakatokangaʻi mamaʻo atu ha taha ne ui mai kiate kinautolu, “Fānau, [ne maʻu ha meʻa]?” Ne fai ʻe he kau ʻAposetolo ko ʻeni ne toe foki ʻo toutaí ha tali fakamamahi ʻoku ʻikai loto ha tangata toutai ke ne faí, [“Kuo ʻikai maʻu ha meʻa,”] ko ʻenau talí ia, ʻo fakalahi atu ki heʻenau loto lavea ʻi honou ui taukaeʻi kinautolu ko e “fānaú.”4

Ne ui atu e solá, “ʻAʻau ʻa e kupengá he mataʻu ʻo e vaká, pea te mou maʻu,”5—pea ne nau fakatokangaʻi ha meʻa mei he lea faingofua ko iá. Ne toutai e kau tangatá ni ʻi he potutahi tatau pē he taʻu ʻe tolu kimuʻá. ʻOku pehē ʻe he folofolá, naʻa nau [“ngāue he poó kotoa,] ka naʻe ʻikai [maʻu] ha meʻa.”6 Ka naʻe ui atu mei ʻuta ha tangata Kāleli ke ʻaʻau honau kupengá, pea naʻa nau “maʻu ʻa e ngaahi ika ʻo lahi ʻaupito,”7 ʻo mahae ʻenau kupengá, pea fuʻu fonu e ongo vaká,ʻo na kamata ke ngoto.

Ko ʻeni, ʻoku toe hoko mo ha meʻa tatau. Naʻe hanga ʻe he “fānaú,” he ko hono ui ia kinautolú, ʻo toe ʻaʻau loto vēkeveke honau kupengá, pea “ʻikai ai pē ke nau faʻa toho ia koeʻuhí ko e lahi ʻo e iká.”8 Naʻe lea mahino ʻa Sione, “Ko e ʻEikí ia.”9 Naʻe hopo fakavave ʻa Pita he tafaʻaki ʻo e vaká.

Hili ha fakataha fiefia mo Sīsū kuo toetuʻú, ne fepōtalanoaʻaki ʻa Pita mo e Fakamoʻuí, pea te u pehē ko e liliu matuʻaki mahuʻinga ia ki he ngāue fakaeʻaposetoló, ʻo tautefito pē kia Pita, naʻe ueʻi ai e tangata tuʻu moʻungá ni ke ne aʻusia ha moʻui mateaki mo ha ngāue ʻi ha tuʻunga fakataki fakaʻeiʻeiki. Hili e mamata ʻa Sīsū ki honau vaka motuʻá, mo e kupenga kuo maikiikí, mo e fokotuʻunga mataʻi ika ʻe 153, naʻe folofola ʻa Sīsū ki Heʻene ʻAposetolo pulé ʻo pehē, “Pita, ʻoku lahi hake hoʻo ʻofa kiate aú ʻiate kinautolú ni?” Ne talaange ʻe Pita, “ʻIo, ʻEiki; ʻokú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe.”10

Ne toe lea mai e Fakamoʻuí ki he tali ko iá mo toutou sio pē ki he fofonga ʻo ʻEne kau ākongá mo pehē, “Pita, ʻokú ke ʻofa ʻiate au?” ʻOku mahino naʻe puputuʻu e tangata toutai maʻongoʻongá ʻi hono toe fai atu e fehuʻí, ko ia naʻá ne toe tali ange, “ʻIo, ʻEiki; ʻokú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe.”11

Ne toe lea nounou mai e Fakamoʻuí, mo Ne fehuʻi loto kikivi ange ʻi hono tuʻo tolú, “Pita, ʻokú ke ʻofa ʻiate au?” Kuo pau pē ne ongoʻi taʻe fiemālie ʻa Pita he taimi ko ʻení. Mahalo pē naʻe manatu ki he ngaahi ʻaho kimuʻá ʻi he fehuʻi kehe ʻe tolu ne fai kiate ia peá ne tali tatau mo fakamātoató—ka ko ha fakaʻikaiʻi ia. Mahalo naʻá ne fakakaukau ʻoku ʻikai mahino ki ai e fehuʻi ʻa e Faiako Maʻongoʻongá. Mahalo naʻá ne fekumi ʻi hono lotó, ke fakapapauʻi moʻoni e tali naʻá ne vēkeveke ke fai he taimi ko iá. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā ʻene ongó, ka naʻe toe lea ʻa Pita ko hono tuʻo tolú, “ʻEiki, … ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa kiate koe.”12

Ne tali mai ʻe Sīsū, (te u toe ngāue ʻaki ha meʻa ʻoku ʻikai mei he folofolá ke fakamahinoʻi ʻaki) ʻo peheni, “Pita, ko e hā leva ʻokú ke ʻi heni aí? Ko e hā ʻoku tau toe ʻi ha matātahi tatau aí, kupenga tatau, mo fai e talanoa tataú? Ne ʻikai nai ke mahino ki muʻa pea mo e taimí ni kapau ʻoku ou fie maʻu ha ika, te u lava pē ʻo maʻu ha ika? Pita, ko e meʻa ʻoku ou fie maʻú ko ha kau ākonga—pea ʻoku ou fie maʻu ia ke taʻengata. ʻOku fie maʻu ha taha ke ne fafanga ʻeku fanga sipí mo fakahaofi ʻeku fanga lamí. ʻOku fie maʻu ha taha ke ne malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí mo taukapoʻi ʻeku tuí. ʻOku ou fie maʻu ha taha ʻoku ʻofa ʻiate aú, ʻofa moʻoni ʻiate au, mo ʻofa ʻi he meʻa kuo fekau ʻe he Tamai Hēvaní ke u faí. ʻOku ʻikai vaivai ʻetau pōpoakí. ʻOku ʻikai ko ha ngāue fakataimi. ʻOku ʻikai fakamamahi; pe ʻikai ha ʻamanaki lelei; pe ʻe fakaʻau ke ngalo ʻi he ngāue ʻa e taimí. Ko e ngāue ia ʻa e ʻOtua Mafimafí, pea ko e ngāue ia ke liliu ʻa e māmaní. Ko ia, Pita, ko hono tuʻo uá ʻeni mo e fakaʻosí, ʻoku ou kole atu ke ke liʻaki kotoa e ngaahi meʻá ni kae ʻalu ʻo akoʻi mo fakamoʻoni, ngāue pea tokoni faimateaki, kae ʻoua ke aʻu ki ha ʻaho te nau fai ai kiate koe e meʻa tatau ne nau fai kiate aú.”

Mahalo naʻá Ne tafoki ki he Kau ʻApsetoló kotoa, pea folofola, “Ne faingofua pē hono kākaaʻi kimoutolú ʻo hangē ko e kau tangata tohí mo e kau Fālesí? ʻO hangē ko Hēlota mo Pailató? ʻOku mou fakakaukau tatau mo kinautolu ʻe ngata e ngāué ni ʻi hono fakapoongi aú? ʻOku mou fakakaukau tatau mo kinautolu ko e kolosí, faʻó mo e faʻitoká ko hono ngataʻangá kotoa ia pea takitaha foki fiefia ki he tuʻunga pē ne ʻi ai kimuʻá? Fānau, meʻa ní ne ʻikai nai ke ongo lahi ange ki homou lotó ʻeku moʻuí mo ʻeku ʻofá ʻi he meʻá ni?”

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e hā e meʻa te tau aʻusiaʻi he ʻAho ʻo e Fakamāú, ka te u matuʻaki ʻohovale ʻo kapau he ʻikai fai mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá he lolotonga e fepōtalanoaʻaki ko iá ʻa e fehuʻi tonu ko ia ne fai ʻe Kalaisi kia Pitá: “Naʻá ke ʻofa ʻiate au?” ʻOku ou pehē te Ne fie ʻilo pe naʻe mahino nai kiate kitautolu ʻi hotau tuʻunga matelié, mo taʻe feʻungá pea mo ʻetau mahino fakakeisiʻí he taimi ʻe niʻihi, ʻa e fekau ʻe tahá, ʻa e ʻuluaki mo e lahi ʻo e fekaú—“Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho mālohí kotoa, mo ho lotó kotoa.”13 Pea kapau te tau lava ʻo tali fakapāpākū atu, “ʻIo, ʻEiki, ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa ʻiate koe,” te ne fakamanatu mai kiate kitautolu, ko e ʻulungaanga fisifisimuʻa taha ʻo e ʻofá, ʻa e moʻui mateaki taʻetūkuá.

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.”14 ʻOku ʻi ai hotau kaungāʻapi ke tāpuekina, fānau ke maluʻi, tokoniʻi e masivá, mo taukapoʻi e moʻoní. ʻOku ʻi ai hatau ngaahi fehalaaki ke fakatonutonu, moʻoni ke vahevahe atu, mo fai ha ngāue lelei. Ko hono fakanounoú, ʻoku ʻi ai haʻatau tuʻunga fakaākonga fai mateaki ke fakahoko ʻi hono fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻEikí. He ʻikai ke tau foʻi pea toe foki. Hili e feohi mo e ʻAlo moʻui ʻo ha ʻOtua moʻuí, he ʻikai te ke toe tatau mo e tuʻunga kimuʻá. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he Tutukí, Fakaleleí, mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí e kamataʻanga ʻo ha moʻui faka-Kalisitiane, kae ʻikai ko hono ngataʻangá. Ko e moʻoni ko ʻení, ʻa e meʻa tonu ne hokó, naʻe lava ai ʻe ha kau toutai tokosiʻi mei Kāleli ne hoko ko e kau ʻAposetolo ne ʻikai “ha falelotu lahi pe heletā”15 ke nau toe liʻaki honau kupengá ko hono tuʻo uá, ka nau ō atu ʻo tofa e hisitōlia ʻo e māmani ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻaki e kotoa hoku lotó, pea mo e mālohi kotoa ʻo hoku laumālié, kiate kinautolu kotoa ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó, kuo toe fakafoki mai e ngaahi kī fakaʻaposetolo ko iá ki māmani, pea ʻoku maʻu ia ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku mau pehē kiate kimoutolu ʻoku teʻeki kau mo kimautolu he ngāue maʻongoʻonga fakaʻosi ko ʻeni ʻa Kalaisí, “Mou meʻa mai.” ʻOku ou pehē kiate kinautolu ne ʻi ai ha taimi ne tau kau fakataha ai ka kuó ke toe foki, ʻo loto ke ke fili pē e ngaahi meʻa siʻi ʻokú ke saiʻia ai he ongoongolelei kuo toe Fakafoki maí kae tukuange e toengá, ʻoku ou manavasiʻí he te mou fehangahangai mo ha taimi fakaloloma pea telia naʻa ikulaunoa hoʻomou feingá.” Ko e uí ke foki mai, tuʻumaʻu, ʻofa he ʻOtuá pea ala ʻo tokoni. ʻOku ou fakakau ʻi he ui ko iá ʻa e faifekau kotoa pē kuo ʻosi ka ne tuʻu ʻi he faiʻanga papitaisó ʻo hiki fakahangatonu hono nimá ki ʻolunga ʻo pehē, “Kuo fakamafaiʻi au ʻe Sīsū Kalaisí.”16 Naʻe totonu ke hanga ʻe he fakamafaiʻi ko iá ʻo liliu hoʻo uluí ʻo taʻengata, ka ko e moʻoni naʻe totonu ke ne liliu foki mo koe ʻo taʻengata. ʻOku mau pehē ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻoku teuteu ke ʻalu ki he temipalé mo ngāue fakafaifekau pea malí, “ʻOfa ki he ʻOtuá pea mou tauhi ke mou maʻa mei he toto mo e ngaahi angahala ʻa e toʻu tangatá ni. ʻOku ʻi ai ha ngāue lahi ke mou fai, ʻo hangē ko ia ne fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni he pongipongi ʻaneafí. ʻOku ʻamanaki mai ʻetau Tamai Hēvaní ki hoʻomou mateakí mo e ʻofá ʻi he tuʻunga kotoa hoʻomou moʻuí.”

Kiate kimoutolu kotoa ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó, ʻoku ongo atu e leʻo ʻo Kalaisí ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē ʻo ʻeke mai kiate kitautolu takitaha he lolotonga ʻoku kei ʻi ai e taimí, “ʻOkú ke ʻofa ʻiate au?” ʻOku ou tali ʻaki ia ʻa eku fakaʻapaʻapá mo hoku lotó maʻatautolu kotoa, “ʻIo, ʻEiki, ʻoku mau ʻofa ʻiate koe.” ʻI hono ʻai hotau “nimá ki he huo tohó,”17 he ʻikai ke tau toe sio kimui kae ʻoua ke ʻosi e ngāué ni pea pule ʻi māmani e ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.