2010–2019
Kuo Teʻeki Fakangaloʻi Koe ʻe he ʻEikí
ʻOkatopa 2012


Kuo Teʻeki Fakangaloʻi Koe ʻe he ʻEikí

ʻOku ʻafioʻi pea ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. …ʻOku lava pē ke tau ongoʻi ʻEna ʻofá mo ʻEna manavaʻofá ʻi hotau mamahí.

ʻI heʻemau feʻiloaki mo e kau fafine he funga ʻo e māmaní, ʻoku mau ofo ʻi he mālohi hoʻomou fakamoʻoní. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ko e kāingalotu toʻu tangata ʻuluaki pe ua ʻi he Siasí. ʻOku mau mamata ki ha kau fafine tokolahi ʻoku nau fua e ngaahi fatongia kehekehe, fononga lōloa ki he lotú mo feilaulau ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. ʻOku mau fakaʻapaʻapaʻi kimoutolu. Ko e kau paionia kimoutolu ʻa e ʻEikí ʻi onopōní!

Ne u toki feʻiloaki mo hoku husepāniti ko Melí mo ha tokotaha takimamata ko Moli Lenitolo ʻi haʻama ʻaʻahi ki ha musiume ʻi ʻAositelēlia. Ne ma ʻilo ai ko Molí ko ha fefine hoihoifua taʻu 70 tupu, ne ʻikai haʻane fānau pea teʻeki ai mali. Naʻe ʻulutefua pea kuo taʻu lahi e mālōlō ʻene ongomātuʻá. Ko hono ongo kāinga ofi tahá ʻokú na nofo kinaua ʻi ha konitinēniti kehe. Fokifā pē kuo lōmekina au ʻi hono fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié, ʻo hangē ha folofola tonu mai pē ʻa e Tamai Hēvaní: “ʻOku ʻikai tuēnoa ʻa Moli! Ko hoku ʻofefine ʻa Moli! Ko ʻene Tamaí au! Ko ha ʻofefine mahuʻinga fau ia ʻi hoku fāmilí, pea ʻoku ʻikai tuēnoa!

Ko e taha e ngaahi talanoa ʻoku ou manako taha ai he moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ko e talanoa ko ia ʻo Lasalosí. ʻOku talamai ʻe he folofolá naʻe “ʻofa ʻa Sīsū kia Maʻata, … mo hono tehiná [ko Mele], pea [mo hona tuongaʻane] ko Lasalosí.”1 Naʻe aʻutaki ha tala kia Sīsū ne puke lahi ʻa Lasalosi ka naʻe ʻikai haʻu leva ʻa Sīsū ia; naʻá Ne toe tatali ʻi ha ʻaho ʻe ua ʻo ne pehē “ko e mahaki ʻeni ke … ongoongo lelei ai ʻa e ʻOtuá, pea ke ongoongo lelei ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”2

ʻI he fanongo ʻa Maʻata kuo aʻu atu ʻa Sīsuú, naʻá ne “ʻalu ʻo fakafetaulaki kiate ia,”3 mo fakahā ange ʻa e meʻa kuo hokó. Kuo “ʻaho fā hono tuku [ʻo Lāsalosi] ki he faʻitoká.”4 Naʻe lele loto mamahi ʻa Maʻata ki hono ʻapí ke fakahā kia Mele kuo haʻu ʻa e ʻEikí.5 Naʻe mamahi lahi ʻa Mele, peá ne lele kia Sīsū, ʻo fakatōmapeʻe ʻi Hono vaʻé, mo ne tangi.6

ʻOku fakahā mai kiate kitautolu “ʻi he mamata ʻa Sīsū kia [Mele] ʻoku tangí, … pea toʻe ia ʻi he laumālié, pea mamahi ia,” peá ne fehuʻi pe naʻa nau tuku ia ʻi fē.

“Pea nau tala kiate ia, ʻEiki, haʻu ʻo mamata.”7

Pea ʻoku tau lau leva e niʻihi ʻo e ngaahi lea ʻofa mo manavaʻofa taha ʻi he folofolá: “Pea tangi ʻa Sīsū.”8

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisi E. Talamesí ʻo pehē: “ʻI he mamata ʻa Sīsū ki he lahi e mamahi ʻa e ongo fafiné, …naʻe tupu ai ʻene mamahi [ʻa Sīsū fakataha mo kinaua], ko ia ne toʻe Ia ʻi he laumālié pea faingataʻaʻia lahi.”9 ʻOku fakamoʻoni ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hokó ki he manavaʻofa, kaungā mamahi, mo e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí mo ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu takitaha ʻi he taimi ʻoku tau mafasia ai ʻi he loto-mamahí, angahalá, faingataʻá, mo e ngaahi meʻa fakamamahi ʻo e moʻuí.

Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku ʻafioʻi pea ʻoku ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻiate kitautolu. ʻOkú Na ʻafioʻi ʻa e taimi ʻoku tau mamahi pe faingataʻaʻia ai ʻi ha faʻahinga founga. ʻOku ʻikai te Na folofola mai, “ʻOku sai pē hoʻo mamahi he taimi ní he ʻe lelei e meʻa kotoa. ʻE fakamoʻui koe, pe ʻe maʻu e ngāue ho husepānití, pe ʻe toe foki mai pē hoʻo fānau kuo heé.” ʻOkú Na ongoʻi ʻa e lahi ʻo ʻetau mamahí, pea ʻoku lava pē ke tau ongoʻi ʻEna ʻofá mo ʻEna manavaʻofá ʻi heʻetau mamahí.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻAlamā:

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofola ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.

“Pea te ne toʻo kiate ia …ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke fonu ʻa hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, … koeʻuhí ke ne ʻafioʻi … ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.”10

ʻI he taimi ʻoku tau fifili ai pe ʻoku ʻafioʻi nai kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí mo ʻetau Tamai Hēvaní pe ʻokú Na ʻafioʻi lelei fēfē kitautolu fakatāutahá, tau manatuʻi muʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí kia ʻŌliva Kautelé:

“Kapau ʻokú ke holi ki ha toe fakamoʻoni kehe, ke ke fakakaukau ʻi ho ʻatamaí ki he pō ʻa ia naʻá ke tangi ai kiate au ʻi ho lotó, ke ke ʻilo ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení.”11

Naʻe ʻosi folofola ʻa e Fakamoʻuí kimuʻa kiate ia, “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha taha kehe ka ko e ʻOtuá pē ʻokú ne ʻafioʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi holi ʻa ho lotó.”12

Naʻe fakamanatu ange ʻe he Fakamoʻuí kia ʻŌliva naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e fakaikiiki kotoa ʻo ʻene lotu ko ia ʻo kolé—mo manatuʻi—ʻa e taimi pau, mo e pō naʻe fai aí.

Naʻe puke hoku husepānití he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi ha mahaki naʻe hāhāmolofia ʻene haá. ʻI he fakalau mai e ngaahi uiké mo lahi ange ʻene puké, ko e lahi ange ia ʻeku fakapapauʻi ʻe mālōloó. Naʻe ʻikai ke u fakahā ki ha taha e meʻa ne u tailiili ki aí. Naʻe tokolahi homa fāmilí mo nau kei iiki pea feʻofoʻofani ʻema nofomali taʻengatá, pea ne u ongoʻi taʻelata, siva e ʻamanakí, pea aʻu ki heʻeku ʻita ʻi heʻeku fakakaukau atu ki ha mole hoku husepānití ka u ʻohake toko taha pē ʻeku fānaú. ʻOku ou ongoʻi mā ke talaatu ne u mavahe mei heʻeku Tamai Hēvaní. Ne ʻikai ke u toe lotu au ʻi ha ngaahi ʻaho lahi; naʻe ʻikai ke u toe palani ha meʻa; naʻá ku tangi. Naʻe faifai peá u ʻiloʻi he ʻikai ke u lava ʻo fai toko taha ʻeni.

Ne u tūʻulutui hifo, ko e fuofua taimi ia ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, ʻo ʻohake hoku lotó ki heʻeku Tamai ʻi Hēvaní, peá u kole fakamolemole ʻi heʻeku tafoki mei Aí, mo fakahā kiate Ia ʻa e ngaahi ongo kotoa naʻe ʻi hoku lotó, pea fakaʻosi ʻaki ʻeku fakahā kiate Ia kapau ko Hono finangaló ʻeni, te u fai ia. Naʻá ku ʻiloʻi kuo pau pē ʻoku ʻi ai ʻEne palani maʻa ʻetau moʻuí.

ʻI he kei hoko atu ʻeku tūʻulutui ʻo ʻohake hoku lotó, ne ʻalu hake ʻiate au ʻa e ongo fakaʻofoʻofa, melino, mo ʻofa tahá. Ne u ongoʻi e māfana ʻo ʻEne ʻofá hangē ha sipi ʻoku pulupuluʻi ʻaki aú. Hangē ne lava pē ke u ongoʻi e folofola ʻa e Tamai Hēvaní, “Ko e meʻa pē ia ne u fie maʻu ke ke ʻiloʻí.” Ne u fakapapauʻi he ʻikai ʻaupito te u toe tafoki meiate Ia. Ko e meʻa fakaofo ʻa e kamata ke sai māmālie ange hoku husepānití ʻo aʻu pē ki heʻene sai ʻaupito.

ʻI ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ne u tūʻulutui mo hoku husepānití ʻi he tafaʻaki ʻo ʻema tama fefine taʻu 17 ʻo kole ke fakamoʻui ia. Ko e tali he taimi ko ʻení ko e ʻikai, ka naʻe kei mālohi pē ʻa e ongo tatau ʻo e ʻofa mo e melino ne talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí, pea ne ma ʻiloʻi neongo kuo ui ia ʻe he Tamai Hēvaní ke foki ange ki ʻapi, ʻe lelei ʻa e meʻa hono kotoa. Kuó ma ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e tuku ʻema kavengá ki he ʻEikí, ke ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, mo ʻofeina kitautolu ʻi hotau ngaahi loto mamahí mo e mamahiʻiá.

Ko e taha ʻo e ngaahi momeniti fakaʻofoʻofa taha ki ha tamai mo hano foha ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni ko ia ʻa ʻAlamā ko e Siʻí ki hono foha ko Hilamaní. Naʻe fakamatala ʻa ʻAlamā ki he “fuʻu ilifia ʻoku ʻikai faʻa fakakamatalaʻi” naʻá ne ongoʻi ʻi heʻene fakakaukau atu ki haʻane haʻu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻi ʻi he lahi ʻene ngaahi maumaufonó. Hili ʻene mafasia he mamahi ʻo ʻene ngaahi angahalá ʻi ha ʻaho mo e pō ʻe tolu, naʻá ne fakatomala pea kole ki he Fakamoʻuí ke ʻaloʻofa kiate ia. Naʻá ne fakamatalaʻi kia Hilamani ʻa e “fakaʻofoʻofa mo lelei pehē” ʻa e fiefia ʻo e “ʻikai toe” manatuʻi hono ngaahi mamahí. Naʻe ʻikai ke kei ongoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e “fuʻu ilifia ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻí” ʻi heʻene fakakaukau ki haʻane haʻu ʻi he ʻao ʻo e nofoʻa fakatuʻi ʻo e ʻOtuá, ka naʻá ne mamata ʻi he meʻa-hā-mai ki he “ʻOtuá ʻoku ʻafio ʻi hono ʻafioʻangá” peá ne pehē, “Naʻe fakaʻamua ʻa hoku laumālié ke u ʻi ai mai.”13

Siʻi ngaahi tokoua ʻofeina, ʻikai ko e ongo ia ʻoku tau maʻú ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala ai pea fakalaulauloto ki he ʻofa, ʻaloʻofa, mo e houngaʻia ʻoku tau maʻu ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí—ʻo tau “fakaʻamu [mo kitautolu foki] ke tau ʻi ai,” ke toe ʻōʻōfaki kitautolu ʻe Hona toʻukupu ʻofá?

Hangē ko e fakamoʻoniʻi kiate au ʻe he ʻEikí kuo ʻikai ngalo Ai Hono ʻofefine mahuʻinga ko Moli Lenitoló, ʻoku ou fakamoʻoni kuo ʻikai ke ngalo koe ʻiate Ia! Ko e hā pē haʻo angahala pe vaivai pe mamahi, pe faingataʻa pe ʻahiʻahi ʻokú ke fekuki mo ia, ʻokú Ne ʻafioʻi pea ʻoku mahino kiate Ia e ngaahi momeniti ko iá. ʻOkú Ne ʻofeina koe! Pea te Ne tokoniʻi koe ʻi he ngaahi momeniti ko iá ʻo hangē ko ʻene tokoni kia Mele mo Māʻatá. Kuó Ne fai ʻa e totongí koeʻuhí ke Ne ʻiloʻi e founga ke tokoniʻi ai koé. Tuku hoʻo ngaahi kavengá kiate Ia. Fakahā ki hoʻo Tamai Hēvaní e meʻa ʻokú ke ongoʻí. Talaange ho mamahí mo e ngaahi faingataʻaʻiá pea tekaki kiate Ia. Ako fakaʻaho. E folofolá. Te ke maʻu ai foki ʻa e fakafiemālie mo e tokoni lahi.

Naʻe fehuʻi ʻe hotau Fakamoʻuí:

“He ʻoku lava koā ʻe ha fefine ʻo fakangalongaloʻi ʻa ʻene tama ʻoku kei huhú, ʻo ʻikai ai te ne maʻu ha ʻofa mamahi ki he tama ʻo hono manavá? ʻIo, te nau faʻa fakangaloʻi, ka ʻe ʻikai te u fakangaloʻi koe. …

“… Kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ongo ʻaofi nimá.”14

“Kuó u fekau ke ʻoua naʻa ʻalu hamou toko taha ka kuó u fekau ke mou haʻu kiate au, koeʻuhí ke mou ala mo mamata; ke pehē hoʻomou fai ki he māmaní.”15

Ko e fekau ia kiate kitautolú. Kuo pau ke tau ala mo mamata tonu pea tokoniʻi leva e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní ke nau ala mo mamata pea ʻiloʻi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono toʻo ʻe hotau Fakamoʻuí kiate Ia ʻa ʻetau ngaahi angahalá kotoa ka mo hotau ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá foki koeʻuhí ke Ne lava ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ongoʻí mo e founga ke fakafiemālieʻi ʻaki kitautolú. ʻOku ou fakamoʻoni kiate Ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.