2010–2019
Tofotofoina O Lo Outou Faatuatua
Oketopa 2012


Tofotofoina O Lo Outou Faatuatua

E pei o le afi malosi lea e liua ai le uamea i le sila, e faapena foi i tatou pe a tatou tumau faamaoni i taimi o tofotofoga faigata o lo tatou faatuatua, e faamamaina faaleagaga i tatou ma faamalolosia.

I le sefulu tausaga talu ai a o ma nonofo ai ma lo’u toalua o Kathy i São Paulo, Pasila, sa pulefaamalumalu ai Peresitene David Marriott i le Misiona a Brazil São Paulo Interlagos. Sa latou nonofo latalata mai ia i ma’ua, o ia ma lona faletua, o Neill, ma o la atalii o Will, Wesley, ma Trace. Sa latou tuua lo latou fale, le latou pisinisi, ma le toatele o le latou aiga ae tali atu i se valaau mai le perofeta e auauna atu i se misiona.

Sa valaau mai Peresitene Marriott ia te au i le tasi aoauli. O lo la afafine faapelepele ma amiotonu e 21 tausaga le matua, o Georgia, o se tamaitai sinia i faatinoga o le taina o le vaiolini i le Iunivesite o Initiana, sa taia i se loli a o tietie o ia i lana uila vilivae e agai i le fale ina ua mae’a se sauniga a le Ekalesia. I le lipoti muamua, sa manuia lava ia Georgia. I ni itula mulimuli ane sa vave ona oo i se tulaga leaga.

Sa amata ona anapopogi ma tatalo ia aiga ma uo mo se vavega mo Georgia. Sa lele atu lona tina i le po atoa mai Pasila. I le taunuu ai i Initiana i le aso na sosoo ai sa faafeiloaia o ia e lana fanau matutua, o e na faamalamalama atu ma loimata sa latou i ai ma Georgia i le taimi na maliu ai.

Sa ou matauina le aiga o Marriott i le taimi o lenei aafiaga ma i masina ma tausaga na sosoo ai. Sa latou fetagisi, sa latou tatalo, sa latou talanoa e uiga ia Georgia, sa latou lagonaina le matuitui o le tiga ma le faanoanoa, ae sa lei vaivai lo latou faatuatua. I le sauniga i le taeao nei, sa tatou faalogo ai i se faatuatua talitutusa faapea i olaga o aiga o Bowen ma Wilberger.1

O le meaalofa o le faatuatua o se faaeega paia faaleagaga e le mafaatauina. “O le ola e faavavau foi lenei,” sa tatalo ai Iesu, “ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.”2

O lo tatou faatuatua ua taulai atu i le Atua lo tatou Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso, o lo tatou Faaola ma le Togiola. Ua lagolagoina e lo tatou malamalama e faapea ua toefuataiina mai le atoatoaga o le talalelei i le lalolagi; o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua, ma o loo umia e perofeta ma aposetolo o aso nei ia ki o le perisitua. Tatou te faatauaina lo tatou faatuatua, o galuega e faamalolosia ai lo tatou faatuatua, tatalo mo le faatuatua faateleina, ma le faia o mea uma i lo tatou malosi e puipuia ma faasaogalemu ai lo tatou faatuatua.

Sa faailoa mai e le Aposetolo o Peteru se mea na ia ta’ua o se “tofotofo o lo outou faatuatua.”3 Sa ia oo i ai. Manatua le fetalaiga a Iesu:

“Simona, … ua manao tele Satani ia te outou, ia lulu ia te outou pei o le saito:

“A ua ou faatoga mo oe, ina nei mavae lou faatuatua.”4

Sa mulimuli ane uunaia e Peteru isi: “Aua tou te ofo,” sa ia fai mai ai, “i le tofotofoga e pei o le afi, ua oo ia te outou e fai ma tofotofoga ia te outou, peiseai o se mea fou ua oo ia te outou.”5

O nei tofotofoga faigata ua mamanuina e faamalolosia atili ai oe, ae ua i ai le gafatia i ia [tofotofoga] e faaitiitia ai pe faatamaia ai foi lou faalagolago i le Alo o le Atua ma faavaivaia ai lou naunautaiga e tausia au folafolaga ia te Ia. O nei tofotofoga e tele lava ina le mavaaia, lea e faigata ai ona iloaina. E amata i o tatou vaivaiga, o o tatou faaletonu, o mea e maaleale ia i tatou, po o mea na e sili atu ona taua ia i tatou. O se tofotofoga moni e mafai ona puleaina e le tasi e mafai ona avea ma tofototoga faigata mo le isi.

E faapefea ona e tumau ma le “mausali ma le le mafaagaeetia”6 i se taimi o le tofotofoga o le faatuatua? E te faatofu oe lava ia i mea moni o loo fesoasoani e fausia le fatu o lou faatuatua: e te faatinoina le faatuatua ia Keriso, e te tatalo, e te mafaufau loloto i tusitusiga paia, e te salamo, e te tausi i poloaiga, ma e auauna atu i isi.

Pe a tatou fetaiai ma se tofotofoga o le faatuatua—po o le a lava lau mea o fai, e te le laa ese lava mai le Ekalesia! O le faataumamaoina o oe lava ia mai le malo o le Atua i taimi o se tofotofoga o le faatuatua ua tai pei lava o le tuua o le saogalemu o se malutaga malupuipuia o afā ae ua oo mai se asiosio.

Sa faapea mai le Aposetolo o Paulo, “E le toe tagata ese outou, po o e ua aumau, a ua nuu faatasi ma le au paia, o le aiga foi o le Atua.”7 O totonu o le malutaga o le Ekalesia, lea tatou te puipuia ai lo tatou faatuatua. O le feiloai faatasi ma isi e talitonu, tatou te tatalo ai ma saili ai tali i a tatou tatalo; tatou te tapuai e ala i musika, fefaasoaai ai ia molimau e uiga i le Faaola, feauaunaai ai, ma lagona ai le Agaga o le Alii. Tatou te taumamafa i le faamanatuga, maua faamanuiaga o le perisitua, ma auai i le malumalu. Sa tautino mai e le Alii e faapea, “[I] sauniga …, ua faaalia ai le mana o le faaleatua.”8 Pe a e fetaiai ma se tofotofoga o le faatuatua, ia tumau i totonu o le saogalemu ma le puipuiga a le aiga o le Atua. O loo i ai pea se nofoaga mo oe iinei. E leai se tofotofoga e tele atu e le mafai ona tatou faatoilaloina faatasi.9

Sa saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson: “Ua faapena foi le [matuai televave] o suiga o amioga mama a tagata. O amioga sa manatu muamua i ai e le talafeagai ma lē mama, i le taimi nei … ua manatu … le toatele o tagata ua taliaina.”10

E toatele ia tagata matutua nofofua i le Ekalesia ua sili atu ma o latou tausaga talavou matutua. E ui e ese mai lo latou olaga o loo i ai i le taimi nei ma se olaga sa faamoemoe i ai, ae o loo latou tausia le tulafono o le legavia.11 E mafai ona avea ma se tofotofoga o lo latou faatuatua. Ou te faailoa atu lo’u faaaloalo tele ma le faamemelo mo nei soo o Keriso.

“Ua poloai mai le Atua o mana paia o le foafoaina … ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono, o se tane ma le ava e tatau ona faaaogaina ai.”12 I le Feagaiga Fou na siitia ai e le Faaola le maualuga o le tulaga faatonuina o le amio mama mo Ona soo ina ua Ia tautino mai, “Ai se vaai atu i le fafine ina ia manao i ai, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto.”13 Na Ia aoaoina i tatou ina ia le faamasino atu i isi, ae sa Ia le fefe foi e fetalai sa’o mai, “Alu ia,” na Ia fetalai ai, “aua e te toe agasala.”14

E i ai se uo a le matou aiga. Atonu tou te iloaina se tasi e pei o ia, pe atonu foi e te pei o ia. E faamaoni pea, e auauna atu ma le mamalu i le Ekalesia, e faamamaluina faalegaluega, e faapelepele i ai lona aiga, ma e ui lava sa ia faamoemoe mo se faaipoipoga ma se fanau, ae o loo nofotoatasi o ia. “Ua faia la’u faaiuga,” sa ia fai mai ai, “e tuu atu lo’u … faalagolago ia Iesu Keriso. Ou te faatuatua … e leai lava se … faamanuiaga o le a taofia … pe a ou … tumau ma le faamaoni i au feagaiga, e aofia ai le tulafono o le ola mama.”15

O se isi uo sa auauna atu ma le maoae i se misiona, sa sosoo ai ma ni aoaoga faaleatamai moni. Sa ia faamoemoe e fai sona aiga. O lona tofotofoga o le faatuatua: o lagona o le tosina atu i le itupa e tasi. Sa ia tusi mai ia te au talu ai nei: “O loo folafola mai ia te au i lo’u faamanuiaga faapeteriaka o le a fai so’u lava aiga i se aso. Po o … lenei olaga po o le isi olaga, ou te [le] iloa. … [Ae] ou te le manao e faia soo se mea o le a lamatia ai faamanuiaga ua folafola mai e le Atua. … O le ola ai [i le tulafono o le ola mama] o se luitau, ae pe sa tatou lei o mai ea i le lalolagi ina ia fetaiai ma luitau ma ia faaali atu i le Atua lo tatou alofa ma le faaaloalo … e ala i le tausiaina o Ana poloaiga? Ua faamanuiaina au i le ola maloloina, le talalelei, se aiga agaalofa, ma ni uo faamaoni. Ou te faafetai mo le tele o ou faamanuiaga.”16

Ua faitio le lalolagi, e mafai faapefea ona e talosaga mai i ni mea se tele? Ua tali mai le Alii:

“O o outou manatu e le o o’u manatu ia, o o outou ala e le o o’u ala ia. …

“E pei ona sili ona maualuga o le lagi i le lalolagi, ua faapea ona sili ona maualuga o o’u ala i o outou ala, ma o’u manatu e sili i o outou manatu.”17

Sa lagonaina e soo nei e toalua o Keriso ma le faitau sefulu afe o i latou e faapei o i laua le folafolaga a le Faaola: “Ou te tuuina atu ia te outou le manuia; o lo’u manuia ou te avatu ai ia te outou; ou te le avatu ia te outou faapei ona avatu e le lalolagi.”18

O le isi lenei o tofotofoga. O loo i ai pea nisi e mananao e tauleagaina le Ekalesia ma faaumatia le faatuatua. O aso nei o loo latou faaaogaina le Initoneti.

O nisi o faamatalaga e uiga i le Ekalesia, e tusa lava po o le a le talitonuina, e le moni lava. I le 1985 ou te manatua se uo na savali atu i totonu o lou ofisa i lau pisinisi i Florida. Sa ia te ia se tusiga a le mekasini o le Time sa faaulutalaina “Challenging Mormonism’s Roots (Luitauina o le Faavae Faa-Mamona).” Sa talanoa e uiga i se tusi sa maua i se taimi e lei mamao atu, sa manatu na tusia e Matini Harisi, lea sa feteenai ma le tala a Iosefa Samita i le mauaina o papatusi o le Tusi a Mamona.19

Sa fesili mai lau uo pe o le a faaumatia ai le Ekalesia Mamona i lenei faamatalaga fou. Sa ta’ua i le tusiga se alii na faapea mai ua ia tuua le Ekalesia ona o lea pepa o faamatalaga. Mulimuli ane, sa lipotia mai na tuua e isi le Ekalesia.20 Ou te mautinoa o se tofotofoga o lo latou faatuatua.

I ni nai masina mulimuli ane, sa mauaina e tagata tomai faapitoa (ma tautino mai le tagata taufaasese) o lea tusi o se mea taufaasese atoa. Ou te manatua sa ou faamoemoe moni lava mo i latou na tuua le Ekalesia ona o lenei mea taufaasese, o le a toe foi mai.

E toalaiti foi nisi sa fesiligia lo latou faatuatua ina ua latou maua se saunoaga sa faia e se taitai o le Ekalesia i ni tausaga ua mavae lea sa foliga mai e lei ogatusa ma la tatou aoaoga faavae. O loo i ai se mataupu faavae taua o loo puleaina ai le aoaoga faavae o le Ekalesia. O le aoaoga faavae e aoaoina e uso e toa 15 o le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua. E le o natiaina i se parakalafa faigata o se lauga. O mataupu faavae moni e aoaoina soo e le toatele. O la tatou aoaoga faavae e le faigata ona maua.

O taitai o le Ekalesia e faamaoni ae e le o ni tagata atoatoa. Manatua upu a Moronae: “Aua tou te tauleagaina au ona o ou le atoatoa, po o lo’u tama … ; ae nai lo lena, ia outou avatu le faafetai i le Atua ina ua ia faaalia atu ia te outou o matou le atoatoa, ina ia outou aoao ia sili atu ona outou popoto nai lo i matou.”21

Sa saunoa mai Iosefa Samita, “Ou te lei fai atu lava ia te outou ou te atoatoa—ae e leai se mea sese o i ai i faaaliga.”22 O le vavega o le aao o le Atua i le talafaasolopito ma le taunuuga o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua na o le ala lava o sailiga faaleagaga o le a malamalama atoatoa i ai. Sa saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson, “E tatau lava i tagata uma ona iu ina faalagolago i puipui o lo latou faatuatua, ma o iina e tatau ona ia tu ma tali atu ai.”23 Aua ne’i e te’i pe a tupu ia te oe!

I se faauigaga, o le a faigata ia tofotofoga. Atonu o le a i ai le tiga, lē mautonu, ni po e le maua ai se moe, ma ni aluga e susū i loimata. Ae o o tatou tofotofoga e le manaomia ona lamatia ai i tatou faaleagaga. E le manaomia ona tatou o ese ai mai i a tatou feagaiga pe o ese ai mai le aiga o le Atua.

“Ia manatua … o luga lava o le papa o lo tatou Togiola, o le Keriso lea, le Alo o le Atua, e ao ina oulua atinae ai lo outou faavae; ina ia pe a auina mai e le tiapolo ana matagi malolosi, … pe a pesi mai ia te outou ana uatoa uma ma lana afa malosi, o le a leai sona mana i luga o oulua e toso ifo ai oulua i lalo … ona o le papa lea ua oulua atinae ai i luga, … o se faavae lea afai e atiae ai le tagata e le mafai lava ona pauu i latou.”24

E pei o le afi malosi lea e liua ai le uamea i le sila, e faapena foi i tatou pe a tatou tumau faamaoni i taimi o tofotofoga faigata o lo tatou faatuatua, e faamamaina faaleagaga i tatou ma faamalolosia.

Sa faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson le mea sa ia aoaoina mai i se tofotofoga patino: “E ui sa ou mafatia i lena taimi, ae a ou toe tepa i tua i le taimi nei, ou te faafetai e lei i ai se vaifofo vave i lo’u faafitauli. O le mea moni i le faamalosia o au e liliu atu i le Atua mo se fesoasoani e toetoe lava o aso uma i se vaitau faaumiumi o tausaga, na ou aoao moni ai i le auala e tatalo ma maua ai tali i tatalo ma ou aoao ai i se ala moni lava e maua ai le faatuatua i le Atua. Sa ou iloaina lou Faaola ma lou Tama Faalelagi i se ala ma i se tikeri lea semanu e le mafai ona tupu i se isi ala. … Sa ou aoao e faalagolago i le Alii ma lou loto atoa. Sa ou aoao e savavali faatasi ma Ia i lea aso ma lea aso.”25

Sa faamatalaina e Peteru nei aafiaga e “silisili ona aoga i le auro.”26 Sa faaopoopo mai Moronae e faapea e mulimuli mai se molimau pe a mavae ona “tofotofoina o lo outou faatuatua.”27

Sa ou amata atu i le tala e uiga i le aiga o Marriott. I le vaiaso ua tuanai sa ma faatasi atu ai ma Kathy ma i latou i le tuugamau o Georgia. Ua mavae le sefulu tausaga. Sa talanoa le aiga ma uo e uiga i le alofa ma mea latou te manatuaina ai ia Georgia. Sa i ai ni paluni papae e feula i le kasa e faamanatu ai lona soifuaga. Faatasi ai ma loimata, sa saunoa ma le agamalu le tina o Georgia i le faateleina o le faatuatua ma le malamalama ua ia mauaina, ma sa musumusu mai le tama o Georgia ia te au e uiga i le molimau folafolaina ua oo atu ia te ia.

Faatasi ai ma le faatuatua, e oo mai ai tofotofoga o le faatuatua, e aumai ai le faatuatua faateleina. O le faamautinoaga mafanafana a le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita o le folafolaga foi lava lea e tasi Na te faia ia te outou i le tofotofoina o lo outou faatuatua: “Pipiimau … , aua le mata’u … , aua o le a faatasi le Atua ma oe e faavavau ma faavavau lava.”28 Ou te tuu atu ai la’u molimau paia e uiga i nei mea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Shayne M. Bowen, “Ou te Ola Au, o le Mea lea e Ola ai Outou,” ma Ann M. Dibb, “Ua Ou Iloa. Ua Ou Ola Ai. Ua Ou Alofa I Ai.” i le sauniga o le taeao o le Aso Toonai o le konafesi aoao ia Oketopa 2012.

  2. Ioane 17:3.

  3. 1 Peteru 1:7.

  4. Luka 22:31–32.

  5. 1 Peteru 4:12; faaopoopo le faamamafa.

  6. Alema 1:25.

  7. Efeso 2:19.

  8. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20.

  9. Tagai Mosaea 18:8–10.

  10. Thomas S. Monson, “Tutu i Nofoaga Paia,” Liahona, Nov. 2011, 82.

  11. Tagai Ezra Taft Benson, “The Law of Chastity,” New Era, Jan. 1988, 4–7; “The Law of Chastity” in Brigham Young University 1987–88 Speeches (1988), 1–5, speeches.byu.edu; tagai foi Mataupu Faavae o le Talalelei (2009), 224–32.

  12. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  13. Mataio 5:28.

  14. Ioane 8:11.

  15. Personal correspondence, 2012.

  16. Personal correspondence, 2012.

  17. Isaia 55:8–9.

  18. Ioane 14:27.

  19. Tagai Richard N. Ostling, “Challenging Mormonism’s Roots,” Time, May 20, 1985, 44.

  20. Tagai Gordon B. Hinckley, “Lord, Increase Our Faith,” Ensign, Nov. 1987, 52.

  21. Mamona 9:31.

  22. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 522.

  23. Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon Is the Word of God,” Tambuli, May 1988, 6.

  24. Helamana 5:12.

  25. D. Todd Christofferson, “Give Us This Day Our Daily Bread” (Church Educational System fireside, Jan. 9, 2011), lds.org/broadcasts.

  26. 1 Peteru 1:7; tagai foi 1 Peteru 4:13.

  27. Eteru 12:6.

  28. Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:9; Sa saunoa Peresitene George Q. Cannon: “Po o le a lava le ogaoga o le tofotofoga, po o le a lava le loloto o se tiga, po o le a lava le tetele o mafatiaga, e le mafai lava ona tuulafoaiina i tatou e le [Atua]. Na te lei tuulafoaiina lava i tatou ma o le a Ia le tuulafoaiina lava i tatou. E le mafai ona Ia faia. E le o Sona uiga lena. O Ia o se tagata e le fesuisuiai; e tutusa lava o ananafi, o le aso, ma o le a tutusa lava Ia e oo i faavavau o le a oo mai. Ua tatou mauaina lena Atua. Ua avea o Ia ma a tatou uo, e ala i lo tatou usiusitai i Lana talalelei; ma o le a Ia tu e lagolago i tatou. Atonu tatou te oo atu i le ogaumu aasa; atonu tatou te asaina ni vai loloto; ae o le a tatou le vaivai pe lofituina. E tatau ona tatou manuae mai nei tofotofoga uma ma faigata ua avea ma ni tagata lelei atu ma mama atu, pe afai tatou te faalagolago i lo tatou Atua ma tausi i Ana poloaiga” (“Remarks,” Deseret Evening News, Mar. 7, 1891, 4); tagai foi Jeffrey R. Holland, “Come unto Me,” Ensign, Apr. 1998, 16–23.