2010–2019
Tamataraa o to outou faaroo
Atopa 2012


Tamataraa o to outou faaroo

Mai te auahi puai e faahuru ê i te ofa‘i ei auri, mai te reira atoa tatou i te vairaa ma te faaroo i te mau taime tamataraa ri‘ari‘a o to tatou faaroo, e tupu te tamâraa pae varua e te puai pae varua.

Ahuru matahiti i ma‘iri a‘e nei, te ora ra maua o ta’u vahine o Kathy i Sao Paulo, Beresilia, na te peresideni David Marriott e faatere ra i te misioni no Brazil São Paulo Interlagos. Te faaea ra oia e ta’na vahine o Neill, e ta raua na tamaroa o Will, o Wesley e o Trace, i piha‘i iho noa mai ia maua. Ua faaru‘e ratou i to ratou fare, ta ratou ohipa, e i te mau fetii e rave rahi, no te pahono i te hoê piiraa na te peropheta e tavini i te hoê misioni.

I te hoê avatea, ua tuo mai te peresideni Marriott ia’u. Ua fifi ta raua tamahine e 21 matahiti, o Georgia, e poe parau-ti‘a, e melo i roto i te pŭpŭ faata‘i fira i roto i te fare haapiiraa tuatoru no Idiana, inaha, ua û oia i te pereoo a tere ai oia na ni‘a i to’na pereoo taataahi no te ho‘i i te fare i muri a‘e i te hoê pureraa a te Ekalesia. I roto i te parau faaite matamua, mea maitai o Georgia. Tau hora i muri mai, e mea ino roa oia.

Ua haamata te utuafare e te mau hoa i te haapae i te maa e i te pure ia tupu te hoê semeio no Georgia. Ua rave to’na metua vahine i te manureva i te pô i Beresilia. I to’na tapaeraa i Indiana i te po‘ipo‘i a‘e, te tia‘i maira ta’na mau tamarii paari a‘e, e ua faaite maira ma te ta‘i e, tei piha‘i iho raua ia Georgia i te taime a faaru‘e mai ai oia.

Ua hi‘o maite au i te utuafare Marriott i te taime a tupu ai taua ati ra, e i roto i te mau ava‘e e te mau matahiti i muri mai. Ua oto ratou, ua pure, ua paraparau tamau no ni‘a ia Georgia, e oto e e pe‘ape‘a rahi to ratou, tera râ, aita to ratou faaroo i aueue. I roto i te tuhaa pureraa i teie po‘ipo‘i, ua faaroo mai tatou te faaroo mai teie te huru i roto i te oraraa nehenehe o te mau utuafare Bowen e Wilberger.1

Ua riro te horo‘a o te faaroo ei horo‘a tao‘a rahi pae varua. Ua pure o Iesu e, « Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai ».2

Ua faatumuhia to tatou faaroo i ni‘a i te Atua to tatou Metua e Ta’na Tamaiti o Iesu Mesia, to tatou Faaora e to tatou Taraehara. Ua paturuhia te reira na roto i to tatou iteraa e, ua faaho‘i-faahou-hia mai te îraa o te evanelia i ni‘a i te fenua nei ; te Buka a Moromona e parau ïa na te Atua, e te mau nei te mau peropheta e te mau aposetolo i teie anotau i te mau taviri o te autahu‘araa. Te poihere nei tatou i to tatou faaroo, te haa nei tatou no te haapuai i to tatou faaroo, te pure nei tatou no te faarahi i to tatou faaroo, e te imi nei tatou i te mau rave‘a atoa no te paruru i to tatou faaroo.

Ua itehia i te Aposetolo Petero te hoê mea ta’na i parau e, « tamataraa o to outou faaroo ».3 Ua ite oia i te reira. Haamana‘o i te mau parau a Iesu :

« E Simona… i ani na Satani ia outou e ueue mai te sitona i ueuehia ra :

« I pure na râ vau ia oe ia ore ia mure to oe faaroo ».4

I muri iho, ua faaitoito o Petero ia vetahi ê i te na-ô-raa e : « Eiaha e maere i te hamani ino u‘ana i roto ia outou ei tamataraa ia outou, mai te mea e ua roohia outou i te tahi mea ê ».5

Ua faataahia te reira mau hamani-ino-raa teimaha no te haapuai atu â ia outou, tera râ, e mana to ratou no te faaiti e aore râ, no te haamou i to outou ti‘aturi i te Tamaiti a te Atua e no te haaparuparu i to outou hinaaro ia haapa‘o i ta outou mau fafauraa Ia’na. Pinepine teie mau tamataraa i te tapoipoihia, ore atura ratou e ite-maitai-hia. E haamata ratou i roto i to tatou mau ino, to tatou mau vahi paruparu, to tatou mau feruriraa, e aore râ, i roto i te mau mea tei riro ei mau mea faufaa no tatou. E riro te hoê tamataraa papû no te hoê taata ei tamataraa fifi no te tahi atu taata.

Nahea outou e vai « itoito ai e te tamau maite »6 i roto i te tamataraa o te faaroo ? E tuu ia outou i roto i te mau mea o te tauturu ia outou ia patu i to outou niu o te faaroo : e faaohipa outou i te faaroo i te Mesia, e pure outou, e feruri hohonu i ni‘a i te mau papa‘iraa mo‘a, e tatarahapa outou, e haapa‘o outou i te mau faaueraa e e tavini outou ia vetahi ê.

Ia farerei ana‘e outou i te hoê tamataraa o te faaroo—noa’tu te ohipa ta outou i rave, eiaha roa outou e faaatea’tu i te Ekalesia ! Ia faaatea outou ia outou i te basileia o te Atua i te taime o te tamataraa o te faaroo, e au ra ïa e, te faaru‘e ra outou i te parururaa o te hoê vahi papû maitai a itehia’tu ai te mata‘i puahiohio.

Ua parau te Aposetolo Paulo e, « E ere atura outou i te taata ĕê e te purutia, hoê atoa râ to outou oire e te feia mo‘a, e no te fetii o te Atua ».7 I roto i te vahi mo‘a o te Ekalesia e paruru ai tatou i to tatou faaroo. Ia amui ana‘e tatou e te tahi atu mau taata tei ti‘aturi, e pure e e ite tatou i te pahonoraa o ta tatou mau pure ; e haamori tatou na roto i te hineme, e faaite tatou i te iteraa papû no ni‘a i te Faaora, e tavini tatou te tahi i te tahi e e farii tatou i te Varua o te Fatu. Te rave nei tatou i te mau oro‘a mo‘a, te farii nei i te mau haamaitai a te autahu‘araa, e te haere nei i te hiero. Ua parau te Fatu e, « i roto i te mau oro‘a… te mana no te huru Atua e faaitehia mai ai ».8 Ia faaruru outou i te tamataraa o te faaroo, a faaea i roto i te papû e te parururaa o te fare o te Atua. Te vai noa ra hoê parahiraa no oe. Aita e tamataraa rahi a‘e o ta tatou e ore e ti‘a e faaoroma‘i amui.9

Ua parau te peresideni Thomas S. Monson e: « Te mau ture morare ïa o te oraraa nei, [te taui vitiviti nei to’na huru]. Te mau peu tei riro na ei mau peu au ore e te faufau… ua farii-roa-hia râ e te mau taata e rave rahi ».10

Te vai nei e rave rahi feia apî paari i roto i te Ekalesia tei ma‘iri to ratou matahiti no te feia apî paari. I to ratou iteraa i te taa-ê-raa o to ratou oraraa i teie nei i te oraraa ta ratou i mana‘o na, te haapa‘o nei ratou i te ture no te viivii ore.11 E nehenehe te reira e riro ei tamataraa no to ratou faaroo. Te faatae atu nei au i to’u faatura rahi e to’u faahiahia i teie mau pĭpĭ a te Mesia.

« Ua faaue mai te Atua e, te mana mo‘a no te hamaniraa i te taata, ia faaohipahia ïa i rotopu i te tane e te vahine ana‘e iho, o tei faaipoipohia, mai te au i te ture ».12 I roto i te Faufaa Apî, ua faateitei te Faaora i te faito o te ture morare o Ta’na mau pipi i te na ôraa e, « O te hi‘o noa’tu i ta vetahi ê ra vahine, ua faaturi ïa ia’na i to’na ihora aau ».13 Ua haapii mai Oia ia tatou eiaha e haavâ ia vetahi ê, aita râ Oia i măta‘u i te parauraa e, « A haere, eiaha e hara faahou ».14

Te vai ra to to matou utuafare hoê hoa. E mea papû e, ua ite a‘e nei outou i te hoê taata mai ia’na te huru, e peneia‘e, mai ia’na atoa paha outou. E faaroo tamau maite to’na, te tavini maitai nei oia i roto i te Ekalesia, taata haapeuhia i roto i te ohipa, herehia e to’na utuafare, e noa’tu e, te feruri ra oia i te parau no te faaipoiporaa e no te tamarii, e vahine otahi oia i teie taime. Ua parau oia e, « ua faaoti au e tuu i to’u… ti‘aturiraa i roto ia Iesu Mesia. Te haere-pinepine-raa i te hiero e tauturu te reira ia’u, ia haapa‘o i te hoê faatumuraa mure ore. E faahaamana‘oraa te reira ia’u e aita vau e vai o vau ana‘e. Te ti‘aturi nei au e,… aore…e haamaitairaa e tapuhia… mai te mea e,… e haapa‘o noa vau i ta’u mau fafauraa, tae noa’tu i te ture no te viivii ore ».15

Te vai atoa ra te tahi hoa tei tavini maitai i ta’na misioni, e ua haere i te haapiiraa i muri mai. Ua ti‘aturi oia e faati‘a i te hoê utuafare. Ta’na tamataraa o te faaroo : te faahinaaroraa i te hoê taata hoê â to’na apeni. Ua papa‘i mai oia ia’u i te hoê rata aita i maoro a‘e nei : « I roto i to’u haamaitairaa patereareha, ua fafauhia mai ia’u e, e roaa to’u utuafare i te hoê mahana. I roto anei i teie oraraa e aore râ, i te oraraa a muri a‘e, [aita] vau i ite… [tera râ] aita vau e hinaaro e rave i te hoê ohipa o te faaino i te mau haamaitairaa ta te Atua i fafau no’u e no to’u u‘i i muri mai… Ua riro [te haapa‘oraa i te ture no te viivii ore] ei titauraa fifi, tera râ, e ere anei e, i haere mai tatou i te fenua nei no te faaruru i te mau tamataraa e no te faaite i te Atua i to tatou here e to tatou faatura no’na i roto i te haapa‘oraa i Ta’na mau faaueraa ? Ua haamaitaihia vau i te ea maitai, te evanelia, te hoê utuafare maitai, e te mau hoa maitai. Te oaoa nei au no to’u mau haamaitairaa e rave rahi ».16

Te mau pato‘iraa a te ao nei, no te aha oe e ani rahi mai ai ? » Te pahono nei te Fatu,

« E ere hoi to’u ra mana‘o i to outou ra mana‘o ; e ere hoi to outou ra haerea i to’u ra haerea…

« Mai te ra‘i nei hoi e teitei rahi to’na i to te fenua ; oia atoa to’u ra haerea, e teitei ïa i to outou haerea ».17

Ua farii teie na taata pee e piti a te Mesia, e e rave rahi atu tauatini pĭpĭ mai ia raua, i te fafauraa a te Faaora : « O to’u nei hau ta’u e ho atu no outou ; e ere mai ta to te ao nei horoa ta’u horoa ia outou. Eiaha e taiâ i to outou aau, eiaha hoi e mata‘u ».18

Teie â te tahi tamataraa. Te vai noa ra â te tahi mau taata e hinaaro nei e faaino i te Ekalesia e e haamou i te faaroo. I teie mahana, te faaohipa nei ratou i te itenati.

Te tahi mau haamaramaramaraa no ni‘a i te Ekalesia, noa’tu e, e mea papû ia hi‘ohia’tu, e mau haamaramaramaraa hape ïa. I te matahiti 1985 te haamana‘o nei au i te hoê hoa ohipa tei haere mai i roto i to’u piha toro‘a i Floride. Ua afa‘i mai oia i te hoê parau papa‘i « Challenging Mormonism’s Root » no roto i te ve‘a ra Time. Te faaitehia ra te parau no te hoê rata tei iteahia mai aita i maoro a‘e nei, mai te mea ra e, na Martin Harris i papa‘i, o te pato‘i ra i te aamu no to Iosepha Semita iteraa i te mau papaa parau o te Buka a Moromona.19

Ua ui maira to’u hoa e, e riro anei teie faaiteraa apî i te faaino i te Ekalesia Momoni. Te faaite ra teie papa‘iraa i te parau a te hoê taata tei parau e, te faaru‘e nei oia i te Ekalesia na roto i teie rata. I muri a‘e, ua faaru‘e atoa mai te tahi atu mau taata i te Ekalesia.20 Ua papû maitai ia’u e, ua riro teie ei tamataraa no to ratou faaroo.

Tau ava‘e i muri mai, ua ite a‘era te feia aravihi (e ua fa‘i te taata haavare) e, e rata haavare teie. Te haamana‘o nei au e, ua hinaaro mau vau ia ho‘i faahou mai te feia tei faaru‘e i te Ekalesia no to ratou inoino.

Te tapitapi nei te faaroo o te tahi pae ia ite ana‘e ratou i te hoê faahitiraa parau na te hoê ti‘a faatere o te Ekalesia, e rave rahi matahiti i ma‘iri ra, mai te huru ra e, aita e tuati ra i ni‘a i ta tatou haapiiraa tumu. Te vai ra hoê ture faufaa roa e arata‘i nei i te haapiiraa tumu a te Ekalesia. E haapiihia nei te haapiiraa tumu e na melo hoê 15 no te Peresideniraa Matamua e no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti. Aita te reira i hunahia i roto i te hoê paratarafa poiri o te hoê a‘oraa. E haapii-pinepine-hia te mau parau tumu mau, e na te mau taata e rave rahi. E ere ta tatou mau haapiiraa tumu i te mea fifi ia imi.

E feia parau ti‘a te feia faatere o te Ekalesia, e ere râ i te feia hapa ore. Haamana‘o na outou i te mau parau a Moroni : « Eiaha e faaino mai ia’u no ta’u mau hape ; eiaha atoa ta’u metua… e haamaitai râ i te Atua, oia i faaite mai i ta matou ra mau hape ia outou ia hau to outou paari i to matou ra ».21

Ua parau o Iosepha Semita e, « Aita roa vau i parau noa‘e ia outou e e taata maitai roa vau ; aita râ e hape i roto i te mau heheuraa ».22 Te semeio o te rima o te Atua i roto i te aamu e te ananahi o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, e hope roa ïa i te maramaramahia na roto i te tutavaraa pae varua.Ua parau te Peresideni Ezra Taft Benson e, « Ua faaorahia te mau taata atoa i ni‘a i te patu o te faaroo, e i reira oia e ti‘a ai ».23 Eiaha e maere ia tupu ana‘e te reira i ni‘a ia outou !

Te auraa mau, e riro te mau tamataraa ei ohipa teimaha. E tupu mai te ahoaho, te papû ore, te taoto ore i te pô, e te turua rari roimata. Tera râ, aita ta tatou mau tamataraa e titauhia ia ino rahi i te pae varua. Aita e titauhia i te reira ia faaatea ê ia tatou i ta tatou mau fafauraa e aore ra, i te utuafare o te Atua.

« A haamana‘o… ia haamau i to orua niu i nia i te păpă ra o to tatou Ora, o te Mesia ïa, o te Tamaiti a te Atua hoi, e ia hapono mai te diabolo i to’na ra mata’i u‘ana e ta’na mau ohe na roto i te puahi‘ohi‘o, e ia mairi mai to’na ra ûa paari, e to’na vero rahi i nia iho ia orua e putôhia’i orua i raro i te abuso, a mamae ai i ti oto mure ore ra, no te păpă pai ta orua i tia i nia ra, o te niu mau ïa, o te tumu ia patuhia i nia e te taata, e ore e tia ia mairi ratou i raro ».24

Mai te auahi puai e faahuru ê i te ofa‘i ei auri, mai te reira atoa tatou i te vairaa ma te faaroo i te mau taime tamataraa ri‘ari‘a o to tatou faaroo, e tupu te tamâraa pae varua e te puai pae varua.

Ua faaite mai o Elder D. Todd Christofferson i te mea ta’na i apo mai i roto i te hoê tamataraa no te faaroo : « Noa’tu ua mauiui au i taua taime ra, ia hi‘o ana‘e au i muri i teie nei, te oaoa nei au i te mea e, aita i itehia te hoê rave‘a vitiviti no te faaafaro i to’u fifi. No te reira e ua faahepohia vau e fariu atu i te Atua no te tauturu, fatata i te mau mahana atoa i te roaraa o te hoê tau matahiti, tei haapii maitai mai ia’u e nahea ia pure e ua haapii mai ia’u i te hoê rave‘a ohie ia vai te faaroo i te Atua. Ua roaa to’u ite no ni‘a i to’u Faaora e to’u Metua i te Ao ra ia au i te hoê rave‘a taa ê mau e te hoê faito e ore roa e tupu mai te au, e aore râ o te horo‘a mai ia’u i te hoê taime roa no te faatupu… Ua haapii au i te ti‘aturi i te Fatu ma to’u aau atoa. Ua haapii mai au i te haere e ona i te mahana tata‘itahi ».25

Ua parau o Petero no ni‘a i teie mau ohipa i tupu ei mau mea « o tei rahi roa te maitai i to te auro ».26 Ua parau o Moroni e, e tae mai te iteraa papû i muri a‘e i « te tamataraa i to outou faaroo ».27

Ua haamata vau e te aamu o te utuafare Marriott. I te hepetoma i ma‘iri a‘e nei, ua amui atu maua o Kathy i rotopu ia ratou i te hunaraa o Georgia. Ahuru matahiti i ma‘iri i teie nei. Ua paraparau te utuafare e te mau hoa no te here e i to ratou mau haamana‘oraa no ni‘a ia Georgia. E mau opŭpŭ pamuhia i te mahu helium no te faahanahana i to’na oraraa. Ma te ta‘i, ua paraparau te metua vahine o Georgia i te tupuraa te faaroo e te ite i te rahi ta’na i farii, e ua paraparau hau mai te metua tane o Georgia ia’u no ni‘a i te iteraa papû i fafauhia mai i tae mai ia’na ra.

Na roto i te faaroo, e tae mai te mau tamataraa o te faaroo, ma te hopoi atoa mai i te faaroo rahi a‘e. Te itoito tamahanahana a te Fatu i te peropheta Iosepha Semita ra, hoê â ïa fafauraa Ta’na e pŭpŭ mai nei ia outou i roto i to outou tamataraa no te faaroo : « A tapea noa… eiaha e mata’u… e vai noa te Atua i pihai iho ia oe na e a muri e a muri noa’tu »28 Te faaite nei au i to’u iteraa papû mo‘a no ni‘a i teie mau mea, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. Hi‘o Shayne M. Bowen, « No te mea e ora vau e ora atoa ho‘i outou » e Ann M. Dibb, « Ua ite au i te reira. Te ora nei au i te reira. Te here nei au i te reira » : i roto i te tuhaa pureraa o te po‘ipo‘i mahana maa no te Amuiraa rahi atopa 2012.

  2. Ioane 17:3.

  3. 1 Petero 1:7.

  4. Luka 22:31–32.

  5. 1 Petero 4:12; reta tei faahuru-ê-hia.

  6. Alama 1:25.

  7. Ephesia 2:19.

  8. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 84:20.

  9. Hi‘o Mosia 18:8–10

  10. Thomas S. Monson, « A ti‘a na i te mau vahi mo‘a », Liahona, novema 2011, 82

  11. Hi‘o Ezra Taft Benson, « The Law of Chastity », New Era, tenuare 1988, 4–7 ; « The Law of Chastity » i roto Brigham Young University 1987–88 Speeches (1988), 1–5, speeches.byu.edu ; hi‘o atoa Te mau parau tumu o te evanelia (2009), 253–62.

  12. « Te Utuafare : E Poro‘i i to te Ao nei », Liahona, novema, 2010, 129.

  13. Mataio 5:28.

  14. Ioane 8:11.

  15. Rata a te taata iho, 2012.

  16. Rata a te taata iho, 2012

  17. Isaia 55:8–9.

  18. Ioane 14:27.

  19. Hi‘o Richard N. Ostling, « Challenging Mormonism’s Roots », Time, 20 no me 1985, 44.

  20. Hi‘o Gordon B. Hinckley, « Lord, Increase Our Faith », Ensign, novema 1987, 52.

  21. Moromona 9:31.

  22. Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita (2007), 591.

  23. Ezra Taft Benson, « The Book of Mormon Is the Word of God », Tambuli, me 1988, 6.

  24. Helamana 5:12.

  25. D. Todd Christofferson, « Give Us This Day Our Daily Bread », Pureraa pae auahi a te CES, 9 no tenuare 2011.

  26. 1 Petero 1:7 ; hi‘o atoa 1 Petero 4:13.

  27. Etera 12:6.

  28. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 122:9; Ua parau te Peresideni George Q. Cannon e: « Noa’tu te teimaha o te tamataraa, noa’tu te rahi o te pe‘ape‘a, noa’tu te rahi o te oto, e ore roa te [Atua] e faaru‘e ia tatou. Aore â oia i na reira a‘e nei, e eita roa Oia e na reira. Eita Ta’na e nehenehe e na reira. E ere te reira To’na huru. Eita oia e taui ; hoê â To’na huru i nanahi, i teie mahana, e hoê â To’na huru e a muri noa’tu. Ua itehia ia tatou taua Atua ra. Ua faariro tatou Ia’na ei hoa no tatou, na roto i te haapa‘oraa i Ta’na evanelia ; e e parahi noa oia i piha‘i iho ia tatou. E topa paha tatou i roto i te auahi ama ra ; e topa paha tatou i roto i te pape hohonu ; eita râ tatou e ama, eita atoa e pau. E ti‘a mai tatou i rapae i teie mau fifi atoa ei mau taata maitai a‘e e te mâ a‘e, mai te mea e, e ti‘aturi tatou i te Atua e e haapa‘o tatou i Ta’na mau faaueraa » (« Remarks » , Deseret Evening News, Mar. 7, 1891, 4); hi‘o atoa Jeffrey R. Holland, « Come unto Me », Ensign, eperera 1998, 16–23.