2010–2019
Ko e ʻAhiʻahiʻi ‘o Hoʻomou Tuí
ʻOkatopa 2012


ʻAhiʻahiʻi ‘o Hoʻomou Tuí

ʻI heʻetau tuʻu maʻu ʻo faivelenga ʻi hono ʻahiʻahiʻi fefeka ʻetau tuí ʻo hangē ha afi kakaha ʻokú ne liliu e ukameá ke ukamea fefeká, ʻe fakaleleiʻi mo fakamālohia fakalaumālie ai kitautolu.

Naʻá ku nofo mo hoku uaifi ko Kefí ʻi Sā Paulo ʻi Palāsila pea ko Palesiteni Tēvita Melioti naʻá ne tokangaʻi e Misiona Palāsila Sā Paulo ʻInitalākosí. Naʻá ne nofo mo hono uaifi ko Neilá ʻo ofi mai kiate kimaua, mo ʻena fānau tangata ko Uili, Uesilī mo Tuleisi. Ne nau liʻaki honau ʻapí, pisinisí, mo ha kau mēmipa tokolahi ʻo honau fāmilí ke tali e ui mei he palōfitá ke ō ʻo ngāue fakafaifekau.

Naʻe tā ange ʻa Palesiteni Melioti ʻi ha hoʻatā ʻe taha. Ne tuiʻi ʻe ha loli ʻena taʻahine mahuʻinga mo angatonu taʻu 21 ko Siosí ʻa ē ne tā vaiolini he ʻUnivēsiti ʻo ʻInitianá, ʻi haʻane ʻaka pasikala mai ki honau ʻapí hili ha fakataha ʻa e Siasí. ʻI he ʻuluaki lipōtí, naʻe talamai ʻoku sai pē ʻa Siosi. Ka ʻi he ʻosi ha ngaahi houa mei ai ne fakaʻau ke kovi ange e tuʻunga ne ʻi aí.

Ne kamata ke lotu mo ʻaukai e fāmilí mo e kaungāmeʻá ki ha mana maʻa Siosi. Naʻe puna mai ʻa ʻene faʻeé he pō ko iá mei Palāsila. ʻI heʻene tūʻuta ʻi ʻInitiana he ʻaho hono hokó, ne fakafeʻiloaki atu ʻene ongo tama lalahí, ʻo na fakamatalaʻi ange mo ʻena tangí ʻena nofo mo Siosi ʻo aʻu ki he taimi ne mālōlō aí.

Ne u siofi e fāmili Meliotí he taimi ne hoko ai e meʻá ni pea pehē ki he ngaahi māhina mo e taʻu ne hoko maí. Ne nau tangi, lotu, mo lea ʻo kau kia Siosi, peá ne lōmekina kinautolu ʻe he mamahí mo e faingataʻá, ka naʻe ʻikai tuka ʻenau tuí. Naʻa mau fanongo ʻi he fakataha ko ia ʻo e pongipongi ko ʻení ki ha tui tatau ʻi he moʻui fakaʻofoʻofa ʻa e ongo fāmili Pouení mo e Uilipeiká.1

Ko e meʻafoaki ʻo e tuí ko ha fakakoloa fakalaumālie ʻoku ʻikai hano tatau. Naʻe lotu ʻa Sīsū ʻo pehē, “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú.”2

ʻOku fakatefito ʻetau tuí ʻi he ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi. ʻOku fakamālohia ia ʻe he ʻilo kuo toe fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongoleleí ki māmani, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku maʻu ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo he ʻaho ní e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau mahuʻingaʻia heʻetau tuí, ngāue ke fakamālohia ʻetau tuí, lotua ke tupulaki e tuí, pea fai e meʻa kotoa ʻaki hotau mālohí ke maluʻi mo taukapoʻi ʻetau tuí.

Naʻe ʻilo ʻe he ʻAposetolo ko Pitá ha meʻa naʻá ne ui ko e “ʻahiʻahiʻi ʻa hoʻomou tuí.”3 Naʻá ne aʻusia ia. Manatuʻi e folofola ʻa Sīsuú:

“Saimone, … ʻoku holi ʻa Sētane kiate kimoutolu, koeʻuhí ke ne fakatangaʻi ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e uité:

“Ka kuó u hūfia koe, ke ʻoua naʻa mate hoʻo tuí.”4

Naʻe poupou ʻa Pita kimui ange ki he niʻihi kehé ʻo ne pehē: “ʻOua te mou ofo ʻi he ʻahiʻahi vela ʻa ia ʻe ʻahiʻahi ʻaki ʻa kimoutolú, ʻo hangē kuo hoko ha meʻa foʻou kiate kimoutolú.”5

Naʻe fakataumuʻa e ngaahi ʻahiʻahi fefeká ni ke ke mālohi ange, ka te nau lava ʻo holoki pe fakaʻauha hoʻo falala ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo fakavaivaiʻi hoʻo tukupā ke tauhi hoʻo ngaahi palōmesi kiate Iá. ʻOku faʻa fakapuli e ngaahi ʻahiʻahí ni, ʻo faingataʻa ke fakatokangaʻi kinautolu. ʻOku nau kamata mei hotau ngaahi vaivaí, meʻa ʻoku tau tuʻu laveangofua aí, meʻa ʻoku pelepelengesí, pe ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate kitautolú. Ko e ʻahiʻahi ko ia ʻe ngali faingofua pē hano lavaʻi ʻe he tahá, ʻoku faingataʻa ia ki ha taha kehe.

ʻOku anga fēfē haʻo “tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ueʻi”6 lolotonga ha taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai hoʻo tuí? Te ke nofo maʻu ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻá ne langa hake e tefito hoʻo tuí: fakaʻaongaʻi hoʻo tui kia Kalaisí, lotu, fakalaulauloto ki he folofolá, fakatomala, tauhi e ngaahi fekaú, peá ke tokoniʻi e niʻihi kehé.

ʻI hoʻo fehangahangai mo hono ʻahiʻahiʻi hoʻo tuí—tatau ai pē pe ko e hā te ke faí, ʻoua naʻá ke mavahe mei he Siasí! ʻOku hangē haʻo mavahe mei he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, lolotonga hono ʻahiʻahiʻi e tuí, ko ha mavahe mei ha nofoʻanga malu ʻi he tō mai ʻa e ʻahiohió.

Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻOku ʻikai ai ko e kau muli mo e kau ʻaunofo ʻa kimoutolu, ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni pea mo e fale ʻo e ʻOtua.”7 ʻOku tau maluʻi ʻetau tuí ʻi he hūfangaʻanga ʻo e Siasí. ʻOku tau kau fakataha mo e niʻihi kehe ʻoku tuí, ʻo tau lotu pea maʻu ʻa e tali ki heʻetau ngaahi lotú, ‘oku tau moihū ʻi he hiva, vahevahe e fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, fetokoniʻaki pea ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku tau maʻu e sākalamēnití, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo ʻalu ki he temipalé. Naʻe folofola e ʻEikí, “ʻOku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú …, ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.”8 Te mou malu ʻi he hūfangaʻanga ʻa ia ko e fale ʻo e ʻOtuá—ʻi hoʻomou fehangahangai mo hono siviʻi ʻo e tuí, nofo ʻi loto ʻi he maluʻanga mo e haoʻanga ʻo e fale ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai maʻu pē hao feituʻu heni. ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe fuʻu lahi ʻo ʻikai te tau taʻe lavaʻi ʻi heʻetau ngāue fakatahá.9

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Kuo liliu vave foki mo e tuʻunga angamaʻa ʻo e sosaietí. Ko e tōʻonga moʻui ko ia ne taʻefeʻunga mo taʻemaʻa he kuonga ko eé, kuo sai pē mo tali lelei ia ʻe ha tokolahi he taimí ni.”10

ʻOku tokolahi ha kau tāutaha lalahi matuʻotuʻa ʻi he Siasí. Neongo ʻoku kehe e meʻa ʻoku nau aʻusia he lolotonga ní mei he meʻa ne nau ʻamanaki ki aí, ka ʻoku nau tauhi e fono ʻo e angamaʻá.11 ʻE lava ke hoko ia ko hano ʻahiʻahiʻi ʻenau tuí. ʻOku ou fakaʻapaʻapa mo laukau moʻoni ʻaki e kau ākonga ko ʻeni ʻa Kalaisí.

“Kuo ʻosi tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke toki ngāue ʻaki pē ʻa e ngaahi mālohi toputapu ʻo e fakatupú … ʻe ha tangata mo ha fefine kuó na ʻosi mali fakalao ko ha husepāniti mo ha uaifi.”12 Naʻe hikiʻi hake ʻe he Fakamoʻuí e tuʻunga moʻui ki Hono kau muimuí ʻi he Fuakava Foʻoú ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “Ko ia ʻoku fakasio ki ha fefine ke holi ki aí, ʻoku tonoʻi ia ʻe ia ʻi hono lotó.”13 Naʻá Ne akoʻi mai ke ʻoua naʻa tau fakamalaʻiaʻi e niʻihi kehé, ka naʻe ʻikai ilifia ke lea hangatonu, ʻo Ne pehē, “ʻAlu, pea ʻoua ʻe toe fai angahala.”14

Ne ʻi ai ha kaungāmeʻa homau fāmilí. Mahalo pē ʻoku mou ʻilo ha taha pehē, pe mahalo ʻoku mou hangē ko iá. ʻOkú ne faivelenga maʻu pē, fua fatongia lelei he Siasí, ʻulungaanga fakapalofesinale, fakaʻapaʻapaʻi ʻe hono fāmilí, pea neongo naʻe ʻamanaki ʻe mali ʻo maʻu ha fānaú, ka ʻokú ne kei tāutaha pē. Naʻá ne pehē, “Ne u fai e fili, ke tuku ʻeku … falalá ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku tokoniʻi au ʻe he toutou ʻalu ki he temipalé ke u tokanga ange ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá. ʻOkú ne fakamanatu mai ʻoku ʻikai ke u tuenoa. ʻOku ou tui … he ʻikai ke … taʻofi ha tāpuaki … ʻi haʻaku … faivelenga mo tuʻu maʻu heʻeku ngaahi fuakavá, kau ai e fono ʻo e angamaʻá.”15

Ne ʻi ai ha kaungāmeʻa ʻe taha ne ngāue fakafaifekau lelei ʻaupito, hili iá naʻá ne fai ha ako fakaʻatamai lahi moʻoni. Naʻá ne ʻamanaki ʻe ʻi ai hano fāmili. Ko e ʻahiʻahiʻi ʻo ʻene tuí: ko ʻene toe manako pē he kakai tangatá. Naʻá ne toki fai mai ha tohi: “Naʻe talaʻofa mai ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké ʻe ʻi ai haku fāmili ha ʻaho. ʻE tatau ai pē pe ʻi he moʻuí ni pe moʻui hokó, ʻoku ʻikai te u ʻilo. Ka ko e meʻa ʻoku ou ʻiló ʻoku ʻikai ke u loto ke fai ha faʻahinga meʻa te ne taʻofi e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá kiate au pea mo hoku hakó. … Ko ha meʻa faingataʻa hono moʻui ʻaki [e fono ʻo e angamaʻá], ka naʻe ʻikai nai ke tau haʻu ki he māmaní ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá pea fakahā ʻetau ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá ʻaki hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú? ʻOku tāpuekina au ʻaki ha moʻui lelei, ongoongoleleí, ha fāmili ʻofa, mo e kaungāmeʻa mateaki. ʻOku hounga kiate au e lahi hoku ngaahi tāpuakí.”16

ʻOku fehuʻi ʻe he māmaní, ʻoku lava fēfē nai ke ke fai ha kole lahi pehē? ʻOku tali mai ʻe he ʻEikí:

“ʻOku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa ʻeku mahaló, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá. …

“He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga hoku ngaahi halá.”17

ʻOku faitatau e ongo muimui ko ʻeni ʻo Kalaisi ne u fakamatalaʻi atú mo e laumano kuo nau ongoʻi e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “ʻOku ou tuku ʻeku melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú; ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”18

Ko ha toe ʻahiʻahi ʻeni ʻe taha. ʻOku ʻi ai maʻu pē ha tokosiʻi ʻoku nau loto ke fakaongoongokoviʻi e Siasí mo fakaʻauha e tuí. ʻOku nau ngāue ʻaki e ʻInitanetí he ʻahó ni.

Tatau ai pē pe ʻoku ngali moʻoni e niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala ʻo kau ki he Siasí, ka ʻoku ʻikai pē moʻoni ia. ʻOku ou manatu ki he 1985 ki haku kaungāmeʻa ne hū ange ki hoku ʻōfisí ʻi Folōlita. Naʻá ne haʻu mo ha makasini ko e Time ʻoku ʻi ai e fakamatala naʻe hingoa ko e “Challenging Mormonism’s Roots (Fakafepakiʻi e Tefitoʻi Tui Faka-Māmongá).” Naʻe fakamatala ki ha tohi ne toki maʻu ʻo pehē ko e fai ʻe Māteni Hālisi, ne fehangahangai ia mo e fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he anga hono maʻu ʻo e ngaahi lauʻipeleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná.19

Naʻe ʻeke mai ʻe hoku kaungāngāué pe ʻe fakaʻauha ʻe he fakamatala foʻou ko ʻení e Siasi Māmongá. Naʻe ʻasi ai e lau ʻa ha tangata kuo mavahe mei he Siasí koeʻuhí ko e fakamatala ko iá. Naʻe toe lipooti mai kimui mo ha niʻihi kehe kuo nau mavahe mei he Siasí.20 ʻOku ou tui ko hono ʻahiʻahiʻi ia ʻo ʻenau tuí.

Hili ha ngaahi māhina siʻi, ne ʻilo ʻe he kau mataotaó (pea vetehia mo e tokotaha naʻá ne faʻu e fakamatalá) ko e tohí ko e foʻi faʻu pē ia. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakaʻamu ke toe foki mai ki he Siasí ʻa kinautolu ne mavahe mei aí koeʻuhí ko e foʻi kākā ko ʻení.

ʻOku fehuʻia ʻe ha niʻihi tokosiʻi ʻenau tuí ʻi haʻanau maʻu ha fakamatala fuoloa ʻa ha taki ʻo e Siasí ʻoku fehangahangai mo ʻetau tokāteliné. ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻokú ne puleʻi e tokāteline ʻa e Siasí. ʻOku akoʻi e tokāteliné ʻe he kau mēmipa kotoa ʻe toko 15 ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻikai fufuuʻi ia ʻi ha palakalafi fakapulipuli ʻi ha lea pē ʻe taha. ʻOku toutou akoʻi e ngaahi tokāteline moʻoní ʻe ha niʻihi tokolahi. ʻOku ʻikai faingataʻa ke ʻilo ʻetau tokāteliné.

ʻOku faitotonu e kau taki ʻo e Siasí ka ko ha kau tangata ʻoku ʻikai haohaoa. Manatuʻi e lea ʻa Molonaí: “ʻOua ʻe fakahalaʻi au koeʻuhí ko ʻeku ngaahi halá, pe ko ʻeku tamaí … ; ka mou ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻene fakahā kiate kimoutolu ʻa ʻemau ngaahi fehalākí, koeʻuhí ke mou ako ai pea mou poto ange ai ʻiate kimautolu.”21

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Kuo teʻeki te u fakahā atu kiate kimoutolu ʻoku ou haohaoa; ka ʻoku ʻikai ha hala ʻi he ngaahi fakahaá.”22 Ko e mana ʻo e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he hisitōlia mo e ikuʻanga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku mahino lelei pē ʻi hano fai ha fehuʻi ʻi ha founga fakalaumālie. Ne pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoni, “Kuo pau pē ke fakapapauʻi ʻe he [tokotaha kotoa] kiate ia pe ʻoku totonu ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne tui ki aí, pea ʻe hoko ia … ko hono tuʻuʻanga.”23 ʻOua naʻá ke ofo ʻi he taimi ʻe hoko atu ai kiate koé!

Ko hono moʻoní, ʻe faingataʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻE ʻi ai e loto-mamahí, puputuʻú, taʻe mamohé, mo loʻimataʻia e ngaahi piló. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau matuʻutāmaki fakalaumālie mei hotau ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku ʻikai totonu ke nau hanga ʻo ʻai ke tau liʻaki ai ʻetau ngaahi fuakavá pe fakamamaʻo mei he fale ʻo e ʻOtuá.

“Manatu, … ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá, koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā mālohí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhí ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga.”24

ʻI heʻetau tuʻu maʻu ʻo faivelenga ʻi hono ʻahiʻahiʻi fefeka ʻetau tuí ʻo hangē ha afi kakaha ʻokú ne liliu e ukameá ke ukamea fefeká, ʻe fakaleleiʻi mo fakamālohia fakalaumālie kitautolu.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni e meʻa naʻá ne ako mei ha ʻahiʻahi fakatāutaha: “Neongo naʻá ku faingataʻaʻia he taimi ko iá, ka ʻi heʻeku toe vakai atu ki aí, ʻoku hounga kiate au ʻa e ʻikai vave hono maʻu e tali ki heʻeku faingataʻaʻiá. Ne akoʻi au ʻaki hano fakamālohiʻi ke u tafoki ki he ʻOtuá ke maʻu ha tokoni he meimei ʻaho kotoa, ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ke u ʻiloʻi moʻoni ʻa e founga ke lotu mo maʻu ai ha ngaahi tali mo akoʻi au ʻi ha founga mahino moʻoni ke u tui ki he ʻOtuá. Ne u lava ke ʻiloʻi hoku Fakamoʻuí mo ʻeku Tamai Hēvaní ʻi ha founga pea ʻi ha tuʻunga naʻe ʻikai mei lava ke hoko pe ʻi ha toe founga pē naʻe mei fuoloa ange haʻaku feinga ke aʻusia ia. … Naʻá ku ako ke falala ki he ʻEikí ʻaki hoku lotó kotoa.”25

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Pita e ngaahi aʻusiá ni ʻoku “mahuʻinga lahi [ange] ʻi he … koulá.”26 Naʻe tānaki mai ʻe Molonai ʻoku hoko mai e fakamoʻoní hili hono “ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.”27

Ne u kamata ʻaki e talanoa ki he fāmili Meliotí. ʻI he uike kuo ʻosí, ne u ʻalu atu mo Kefi mo kinautolu ki he faʻitoka ʻo Siosí. Kuo ʻosi atu ha taʻu ʻe hongofulu. Ne lea e fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻo kau ki heʻenau ʻofa mo ʻenau manatu kia Siosí. Ne ʻi ai ha ngaahi foʻi pula hinehina ke fakafiefiaʻi ʻaki ʻene moʻuí. Ne tangi e faʻē ʻa Siosí mo ne lea he ʻofa ki he tupulaki ʻene tuí mo e mahinó, pea talamai ʻe he tamai ʻa Siosí ʻi he leʻo siʻi ʻo fakamoʻoni kuó ne maʻu e talaʻofá.

ʻOku maʻu e tuí, fakataha mo e ngaahi ʻahiʻahí pea tupulaki ai. Ko e talaʻofa ko ia ʻo e fakafiemālie ne fai ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e talaʻofa tatau pē ʻokú Ne fai kiate kimoutolu ʻi hono ʻahiʻahiʻi hoʻomou tuí: “Nofo maʻu … ʻoua te ke manavahē …, koeʻuhí he ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata.”28 ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoni toputapu ki he meʻá ni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Shayne M. Bowen, “Koeʻuhí ʻOku ou Moʻui, ʻE Moʻui mo Kimoutolu Foki,” mo Ann M. Dibb, “ʻOku ou ʻIlo Ia. ʻOku ou Moʻui ʻAki Ia. ʻOku ou ʻOfa Ai,” ʻi he fakataha ʻo e pongipongi Tokonaki ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2012.

  2. Sione 17:3.

  3. 1 Pita 1:7.

  4. Luke 22:31–32.

  5. 1 Pita 4:12; ko e toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.

  6. ʻAlamā 1:25.

  7. ʻEfesō 2:19.

  8. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20.

  9. Vakai, Mōsaia 18:8–10.

  10. Thomas S. Monson, “Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Toputapú,” Liahona, Nōvema 2011, 82.

  11. Vakai, Ezra Taft Benson, “The Law of Chastity,” New Era, Jan. 1988, 4–7; “The Law of Chastity” ʻi he Brigham Young University 1987–88 Speeches (1988), 1–5, speeches.byu.edu; vakai foki, Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (2009), 224–32.

  12. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  13. Mātiu 5:28.

  14. Sione 8:11.

  15. Tohi fakatāutaha, 2012

  16. Tohi fakatāutaha, 2012

  17. ʻĪsaia 55: 8–9.

  18. Sione 14:27.

  19. Vakai, Richard N. Ostling, “Challenging Mormonism’s Roots,” Time, May 20, 1985, 44.

  20. Vakai, Gordon B. Hinckley, “Lord Increase Our Faith,” Ensign, Nov. 1987, 52.

  21. Molomona 9:31.

  22. Akonaki ʻa e Kau Palōfita ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 603.

  23. Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon is the Word of God,” Tambuli, May 1988, 6.

  24. Hilamani 5:12.

  25. D. Todd Christofferson, “Give Us This Day Our Daily Bread,” (Church Educational System devotional, Jan. 9, 2011), lds.org/broadcasts.

  26. 1 Pita 1:7; vakai foki, 1 Pita 4:13.

  27. ʻEta 12:6.

  28. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:9; Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni: “Neongo pe ʻoku faingataʻa fēfē e halá, pe fēfē hono loloto ʻo e mamahí, pe ko hono lahi ʻo e faingataʻaʻiá, ʻe ʻikai liʻaki ʻa kitautolu ʻe he [ʻOtuá]. Kuo teʻeki ai ke Ne liʻaki, pe te Ne liʻaki ʻa kitautolu. [He ʻikai ke Ne lava ia. ʻOku ʻikai ke pehē Hono ʻulungāngá. Ko ha tokotaha Ia ʻoku ʻikai ke feliliuaki; ʻoku tatau he ʻaneafí, ʻahó ni, pea te Ne tatau ai pē ʻi he ngaahi kuonga taʻengata ʻe hoko maí. Kuo mau ʻiloʻi ko e ʻOtua ia ʻoku ʻikai ke feliliuaki. Kuo hoko Ia ko homau kaungāmeʻa, ʻaki e talangofua ki Heʻene Ongoongoleleí; pea te Ne poupouʻi kimautolu. Te tau lava ke hao mei he fōnise afí; te tau hao mei he ngaahi vai lolotó; he ʻikai ke tau ʻauha pe puputuʻu. Te tau haʻu mei he ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa kotoa ko ʻení kuo tau hoko ko ha kakai lelei mo toe maʻa ange koeʻuhí ko e ola ʻo hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻo kapau te tau falala ki hotau ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú” (“Remarks,” Deseret Evening News, Mar.7, 1891, 4); vakai foki, Jeffrey R. Holland, “Come Unto Me,” Ensign, Apr. 1998, 16–23.