2010–2019
E eaha ta te taata nei e ore e horo‘a ei hoo i to’na iho ora?
Atopa 2012


E eaha ta te taata nei e ore e horo‘a ei hoo i to’na iho ora ?

Ia faarue tatou i ta tatou mau hara atoa, te mea na‘ina‘i e te mea rahi, no te utu‘a o te ora mure ore a te Metua.

I te hoê taime, ua ui te Faaora i Ta’na na pĭpĭ i teie uiraa : « Eaha hoi ta te taata e ore e horoa ei hoo i to’na iho ora ? »1

E uiraa teie ta to’u metua tane i haapii ia’u ia feruri maite e rave rahi matahiti i teie nei. A paari ai au, ua horo‘a mai to’u na metua i te tahi ohipa i te fare ia’u e e aufau mai ratou i te tahi moni rii no taua ohipa ra. E faaohipa noa vau i tera moni iti, te tahi 50 rii toata i te hepetoma hoê no te haere i te teata. I tera ra tau, 25 toata te titeti no te tamarii 11 matahiti. E 25 ïa toata toe no te tahi monamona, e 5 toata hoê. Hoê hoho‘a e pae monamona ! Ua hope te au.

Mai te reira noa e ua 12 atura to’u matahiti. Tei roto vau i te reni tia‘iraa i te hoê avatea e ua ite atura vau e, 35 toata no te tamarii 12 matahiti, te auraa ra, e iti mai ïa ta’u mau monamona. No to’u ineine ore i teie pau, ua feruri au i roto ia’u, « Aita to oe hoho‘a i taui mai te hepetoma i ma‘iri ». Ti‘a’tura vau i mua i te vahi titeti no te ani i te titeti 25 toata. Aita te taata hoo i tau‘a a‘e e roaa mai nei atoa ta’u na monamona e pae, eiaha râ e toru.

Oaoa roa vau i to’u na-reira-raa, i muri a‘e, ua horo vau i te fare no te faati‘a i to’u metua tane i teie apî ta’u. A faati‘a noa ai au i ta’u aamu, ua vai mû noa oia. Ia oti a‘era ta’u parau, ua hi‘o mai oia ia’u e ua parau mai, « Tamaiti, e hoo anei oe i to oe ora no te hoê toata ? » Puta roa to’u aau 12 matahiti i teie mau parau. E haapiiraa teie aita roa i mo‘e ia’u.

Tau matahiti i muri mai, ua hitimahuta vau i te uiraa i taua uiraa ra a te hoê melo paruparu no te Autahu‘araa a Melehizedeka. E taata maitai, ua here i to’na utuafare. Aita râ oia i haere i te pureraa e rave rahi matahiti i teie nei. E tamaiti ta’na e ha‘uti ra i roto i te hoê pŭpŭ aito o te revareva noa, e haapiipii e e ha‘uti atoa ratou i te mahana sabati. Ua rê teie pŭpŭ e rave rahi tata‘uraa rahi. I to maua farereiraa, ua faahaamana‘o vau ia’na e, te mau nei oia i te autahu‘araa, e ua fafau oia e, mai te mea e faaohipa oia i te tăpŭraa e te fafauraa o to’na autahu‘araa, e farii oia i « te mau mea atoa [a to tatou] Metua ra » .”2 Ua ui atura vau ia’na, « E hoona anei te hoê tata‘uraa rahi o te fenua i te mau mea atoa a te Metua ? » Parau mărû mai nei, « Te taa ra vau i ta oe e parau nei », e haere au e farerei i te episekopo.

I teie mahana, ohie roa no tatou ia haru mai i te navenave o teie nei ao—noa’tu to tatou hinaaro maitai. Te tura‘i nei te ao ia tatou « no te [hi‘o] i te mea aore i tia ia ratou ia rave ».3 Aita i maoro a‘enei, ua ui mai te tahi taata, « e hape anei te hoê noa inuraa iti ? » Te ite ra anei outou i te huru uiraa a te enemi ? Ua ui Kaina, « O vai hoi te Atua e ite ai au ia’na ? »4 ei reira mo‘e atura to’na varua. Ia imi ana‘e tatou i te farii-noa-raa i te mau hara rii na‘ina‘i, ua upootia ïa Satane. No te hoê mohina û,5 te hoê papa‘iraa hape o te i‘oa,6 te hoê maa uteute,7 ua hoohia te tufaa matahiapo e te mau faufaa.

Ia feruri tatou i te toata e aore râ te tata‘uraa rahi o te fenua i aitauihia i to tatou oraraa, e nehenehe ta tatou e faatano noa iho i ta tatou mau ohipa, mai ia Kaina, e aore râ e imi i te auraro i te hinaaro o te Atua. Te uiraa te ti‘a ia tatou ia ui, e ere ïa e, e rave anei tatou i te ohipa e ti‘a e faatitiaifaro, no te mea te na reira noa nei ihoa tatou. E ui râ tatou e, e « oriorio » anei tatou e aore râ, e « faaoti » anei tatou i te piiraa o to tatou varua ia rave i te hinaaro o te Metua ?8

Ua here te Fatu i to tatou parau-ti‘a tera râ, te ani atoa mai nei Oia ia tatou i te tatarahapa e te auraro tamau. I roto i te Bibilia, te tai‘o nei tatou e, e taata apî tei tuturi i mua i te Faaora, e taata haapa‘o e te mea tao‘a atoa ra, ua ani mai oia e, eaha atu â ïa ta’na e ti‘a ia rave no te farii i te ora mure ore. Ua haere ê atura râ ma te oto i to te Faaora na ôraa e, « Te toe ra te hoê mea ia oe : a hoo atu i ta oe ra ».9

Teie nei râ, e taata tao‘a atoa e te mea haapa‘o ore, te arii raatira o te ati Lamana, te metua tane o Lamoni, tei ui i taua iho uiraa ra no ni‘a i te ora mure ore, ua na ô oia : « E nahea’tu hoi au ia fanau-faahou-hia vau i te Atua, e ia mahiti-tumu-ê-hia teie nei varua ino i roto i to’u nei aau, ia roaa to’na ra Varua [?]… e faarue atu vau i to’u nei basileia, ia roaa ïa ia’u teie oaoa rahi ra ».10

Te haamana‘o ra anei outou i te pahonoraa a te Fatu tei tae mai i te arii na roto ia Aarona ? « Ia tatarahapa i ta oe mau hara, e ia pio i raro i mua i te Atua, e ia pii atu i to’na ra i‘oa i te faaroo, ma te mana‘o e, e roaa ïa, ei reira oe e roaa’i te tiai ta oe i hinaaro nei ».11

I to te arii haro‘aro‘araa i te tusia e titauhia, ua faahaehaa oia ia’na e ua tipăpă atura ma te pure e, « E te Atua… e haapae atu vau i ta’u atoa ra hara ia ite au ia oe na ».12

Teie te aitauiraa ta te Faaora e ani ra ia tatou : ia faarue tatou i ta tatou mau hara atoa, te mea na‘ina‘i e te mea rahi, no te utu‘a o te ora mure ore a te Metua. E ti‘a ia tatou ia haapae i te mau faatano-noa-raa, te mau pari-haere-raa, te mau taoti‘araa mana‘o, te mau otoheraa, te mau faataimeraa, te mau faaetaraa, te te‘ote‘o, te mau mana‘o haavâ e te raveraa i te mau mea ia au i to tatou iho hinaaro. Titauhia tatou ia faataa ê ia tatou i te mau ohipa atoa o te ao e ia rave i te hoho‘a o te Atua i ootihia i ni‘a i to tatou mata.13

Te mau taea‘e e te mau tuahine, a haamana‘o e, ua hau atu â teie titauraa i te rave-ore-raa i te mau ohipa ino. No te enemi e ta‘iri ra, e mea ti‘a roa ia tatou ia ohipa e ia ore e parahi i roto i te « vai-mana‘o-ore-raa ».14 Te raveraa i te hoho‘a o te Atua i ni‘a ia tatou, te auraa ra, e tavini i te tahi e te tahi. Te vai nei te mau hara raveraa i te ino e te mau hara rave-ore-raa i te maitai, titauhia ia tatou ia ti‘a na ni‘a’tu i teie na mea toopiti.

I to’u taviniraa ei peresideni misioni i Afirita, ua haapiihia mai au i teie parau mau rahi mure ore. Te haere ra vau i te hoê apooraa e, ua ite atura vau i te hoê tamaiti apî o’na ana‘e, te tutuô ra i te pae puromu. Ua parau mai te hoê reo i roto ia’u, « tape‘a, tauturu i teie tamaiti ». I te taeraa mai teie reo, oioi atoa mai, te hoê afa setoni noa paha, ua taoti‘a vau i to’u mana‘o : « Eiaha e tape‘a. E taere oe. Na oe e peresideni e eita e nehenehe e tae na muri mai ».

I to’u tapaeraa i te fare pureraaa, ua faaroo faahou vau i taua reo ra i te na-ô-raa e : « A haere e tauturu i tera tamaiti ». Ua horo‘a atura vau i te taviri o te pereoo i te hoê melo o te Ekalesia, o Afasi, ma te ani ia’na ia haere e tii i tera tamaiti. E 20 minuti i ma‘iri mai, te tape‘a mai nei i to’u tapono. Tei rapae te tamaiti.

E 10 matahiti to’na. Ite mai nei matou e, ua pohe to’na metua tane e tei te fare tape‘araa to’na metua vahine. Te ora ra oia i ô i te mau utuafare apaapa (bidonville) i Accra, te vai ra te tahi taata tia‘i, na’na e horo‘a i te maa e te vahi taotoraa. E no te fana‘o i te reira, e hoo oia i te i‘a tara‘i na ni‘a i te puromu. I te otiraa râ ta’na mahana hooraa, patia a‘enei i te rima i roto i te pute, ua apoo. Mo‘e pauroa te apî. Taa oioi atura maua Afasi e, ia ho‘i o’na aita e moni, e parihia oia e taata haavare, e taparahihia paha e e tiahihia i ni‘a i te puromu. Tera ïa to’na ri‘ari‘a rahi i to’u iteraa ia’na i te taime matamua. Ua tamărû maua i to’na măta‘u, horo‘a’tura i te tahi moni e faaho‘i atura ia’na i te fare o te taata tia‘i.

I to’u ho‘iraa i te fare i tera ra pô, e piti parau mau tei puta mai ia’u. A tahi, ua ite roa vau e, ua aroha te Atua ia tatou tata‘itahi e eita oia e faarue ia tatou ; te piti, ua ite au e mea ti‘a ia tatou ia faaroo i te reo o te Varua i roto ia tatou e ia haere « oioi atu »15 i te vahi o ta’na e afa‘i ia tatou, ma te haafifi ore i to tatou taiâ e aore râ i te mau taupupuraa atoa.

I te hoê mahana, ua ui te mau pĭpĭ i te Faaora, o vai te rahi roa a‘e i roto i te basileia o te ra‘i. Ua pahono oia ia ratou e, ia faafariu ratou, e ia faahaehaa e ia auraro mai te mau tamarii rii ra. Parau faahou atura e, « I haere mai hoi te Tamaiti a te taata e imi e faaora i tei moe ra ».16 Na teie pereoda e faataa i ta tatou misioni. Titauhia ia tatou ia haere e faaora—i tei mo‘e, tei na muri mai e te mea iti a‘e. Aita e nava‘i ia haapae i te ino ; e ti‘a ia tatou « ia faaoromai i to’na satauro »17—e « ia rave rahi na roto i to ratou iho hinaaro »,”18 te tautururaa ia vetahi ê ia faafariuhia. Ma te aroha e te here ua haapii mai tatou i te tamaiti tei haere i te fenua roa,19 ia pahono i te ta‘i o te mau otare, i te taparuraa o ratou i roto i te poiri e te haamouraa,20 e te mau piiraa mauiui o te utuafare i roto i te ati. « Aita e faufaa na Satane ia riro mai ia Kaina ra e aore râ mai ia Iuda te huru… », te parau ïa a Elder Neal A. Maxwell. « Hinaaro noa oia i te mau tane aravihi… ia hi‘o ia ratou iho ei tino piri pae ore »21

I muri iho, i te hoê amuiraa tĭtĭ i tupu iho nei, ua tapiri mai te hoê feia apî tamaroa ia’u e ua ui mai, « ua here anei te Atua ia’u ? ». Ia faaite papû noa to tatou oraraa tavini e e ore roa te hoê taata e mo‘ehia i te Atua.

I te uiraa ra, « e eaha ta te taata nei e ore e horo‘a ei hoo i to’na iho ora ? » E titau Satane ia hoo tatou i to tatou oraraa no te tahi monamona e te tahi tata‘uraa aito no teie nei ao. Teie ra, te pii nei te Faaora, ma te tao‘a ore no te aitaui i ta tatou mau hara, ia rave i To’na hoho‘a i ni‘a ia tatou e ia hopoi atoa i te reira i te aau o te feia na piha‘i iho ia tatou. Ei reira, e farii i te mau mea atoa a te Atua, tei parauhia mai e, ua hau i te mau tao‘a atoa o teie ao.22 Ua mana‘o a‘enei outou i te reira ?

Aita i maoro a‘enei, te tere ra vau i Nicaragua e ua haru to’u mata i te hoê papa‘iraa i roto i te fare ha‘iha‘i o te utuafare ta matou e hahaere ra. Te parau ra te reira, « O to’u iteraa papû ta’u tao‘a rahi roa a‘e ». Mai te reira atoa no’u nei. O to’u iteraa papû te tao‘a rahi o to’u varua, e ma te parau-ti‘a atoa o to’u aau, te vaiiho nei au i to’u iteraa papû e, o teie te Ekalesia, te Ekalesia mau a te Atua, o te Faaora te upoo e te faatere nei Oia na roto i Ta’na peropheta ma‘itihia. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Mataio 16:26.

  2. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 84:38.

  3. Iakoba 4:14.

  4. Mose 5:16.

  5. Ua riro te hoê mohina û e to te reira hinu (te paa û) ei manianiaraa i rotopu i te vahine a Thomas B. Marsh e te tuahine Harris, tei faaau na mua a‘e e tahoê i ta raua û no te hamani i te pata paari. I to te tuahine Harris iteraa e, aita te tuahine Marsh i vaiiho i te hinu o te û, e ua tape‘a na’na, ua amuamu atoa mai te tuahine Harris, e ua maniania na tuahine. Ua afa‘i Thomas Marsh i te ohipa i mua i te episekopo, tei farii i te parau a te tuahine Harris. Mai te episekopo, i te apooraa teitei e i te Peresideniraa Matamua, ua farii pauroa ratou e, ua hape te tuahine Marsh. Ua ŏhia te hoê apoo i rotopu ia Thomas Marsh e te mau taea‘e. Aita i maoro roa i muri iho, ua parau Thomas Marsh i mua i te tahi taata faatere no Missouri e, te orure hau ra te mau Momoni. (Hi‘o George A. Smith, « Discourse », Deseret News, 16 no eperera 1856, 1856, 44.)

  6. I to te peropheta Iosepha Semita horo‘araa i te piiraa ia Simonds Ryder no te taviniraa ei misionare, ua ite Ryder i te hoê hape i roto i te papa‘iraa o to’na i‘oa, ua papa‘ihia « Rider » i roto i te heheuraa. Inoino a‘era e taiva e rave atoa’tura oia i te ohipa ino i ni‘a i te peropheta ma te târaa ia’na i te huruhuru mo‘a. Aita o Ryder i ite e, e parau vaha noa Iosepha Semita i te mau heheuraa e te papa‘i parau e papa‘i. (Hi‘o Milton V. Backman Jr., The Heavens Resound: A History of the Latter-day Saints in Ohio, 1830–1838 [1983], 93–94; Donald Q. Cannon and Lyndon W. Cook, eds., Far West Record: Minutes of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1830–1844 [1983], 286.)

  7. I roto i te Genese 25, te haapii mai nei tatou e ua hoo o Esau i to’na tufaa matahiapo ia Iakoba no « te pane e te pipi tunu » (te irava 34).

  8. Hi‘o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 19:18–19.

  9. Hi‘o Mareko 10:21–22.

  10. Alama 22:15.

  11. Alama 22:16.

  12. Alama 22:18.

  13. Hi‘o Alama 5:14–19.

  14. Alama 60:7.

  15. Mareko 1:18.

  16. Mataio 18:11.

  17. Iakoba 1:8.

  18. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 58:27.

  19. Hi‘o Luka 15:11–32.

  20. Hi‘o Iosepha Semita—Aamu 1:15–16.

  21. Neal A. Maxwell, Deposition of a Disciple (1976), 88

  22. Hi‘o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 19:38.