2010–2019
Ko e hā ʻe Foaki ʻe ha Tangata ke Fetongiʻaki Hono Laumālié?
ʻOkatopa 2012


Ko e hā ʻe Foaki ʻe ha Tangata ke Fetongi ʻaki Hono Laumālié?

Tau tuku ange kotoa ʻetau ngaahi angahalá, tatau pē lalahi mo e iiki, koeʻuhí ko e pale ʻa e Tamaí ko e moʻui taʻengatá.

Naʻe fai ange ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻa e fehuʻi ko ʻení: “Ko e hā ʻe foaki ʻe ha tangata ke fetongiʻaki hono laumālié?”1

Ko ha fehuʻi ʻeni naʻe akoʻi mai heʻeku tamaí ke u fakakaukauʻi lelei he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. ʻI heʻeku tupu haké, ne tuku mai heʻeku ongomātuʻá ha fanga kiʻi ngāue ʻi ʻapi pea totongi e ngāue ko iá. Naʻá ku faʻa ngāue ʻaki e paʻanga ko iá, ne laka siʻi hake pē he seniti ʻe 50 he uike, ke ʻalu ki he heleʻuhilá. Ko e taimi ko iá, naʻe seniti pē 25 ha taha taʻu 11. Naʻe toe heni haʻaku sēniti ʻe 25 ke fakatau ʻaki ha lole, he naʻe sēniti ʻe 5 ki he taha. Heleʻuhila mo e foʻi lole! He ʻikai lava ʻo toe lelei ange ai.

Ne lelei e meʻa kotoa kae tālunga e hoko hoku taʻu 12. Lolotonga ʻeku tuʻu laine ʻi ha efiafi ʻe taha, kuó u fakatokangaʻi ko e totongi ʻo e tikite ki he taha taʻu 12 kuo seniti ʻe 35, ʻa ia ʻe siʻi ʻaki heni ha foʻi lole ʻe ua. ʻI he ʻikai ke u mateuteu ke fai e feilaulau ko ʻení, ne u kumi ʻuhinga ai, “ʻOkú ke ʻasi tatau pē ʻo hangē ko e uike kuo ʻosí.” Naʻá ku laka atu leva ʻo kole haʻaku tikite sēniti ʻe 25. Naʻe ʻikai toe fehuʻia ʻe he tokotaha tali totongí pea ne u kumi ʻa ʻeku foʻi lole ʻe nima angamahení kae ʻikai ko e tolu pē.

ʻI heʻeku fiefia he meʻa ne u lavá, ne u fakavavevave kimui ange ai ki ʻapi ke tala ki heʻeku tangataʻeikí ʻa e meʻa lahi ne u lavaʻí. Naʻe ʻikai lea ia ʻi heʻeku fakamatala atu hono fakaikiikí. Pea ʻi heʻeku ʻosí, ne sio mai pē ia pea pehē mai, “Foha, te ke fakatau atu ho laumālié ʻaki ha sēniti ʻe nima?” Ne ongo ʻaupito ʻene leá ki hoku loto taʻu 12. Ko ha lēsoni ia kuo ʻikai toe ngalo ʻiate au.

Ne u fai e fehuʻi tatau ʻi he ʻosi ha ngaahi taʻu lahi mei ai ki ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki māmālohi. Ko ha tangata lelei ia ne ʻofa ʻi hono fāmilí. Ka kuo taʻu lahi ʻa ʻene taʻe maʻu lotú. Naʻe ʻi ai hano foha talēnitiʻia naʻe kau ʻi ha timi sipoti ne fefonongaʻaki pea naʻe fakamālohisino mo vaʻinga he Sāpaté. Kuo ikunaʻi ʻe he timi ko iá ha ngaahi feʻauhi lalahi. ʻI heʻema fetaulakí, naʻá ku fakamanatu ange ʻi heʻene hoko ko e taha maʻu lakanga fakataulaʻeikí naʻe talaʻofa ange kapau te ne fakahoko totonu e fakapapau mo e fuakavá, te ne maʻu “e meʻa kotoa pē ʻoku ʻa [ʻetau] tamaí.”2 Ne u fehuʻi ange leva ki ai, “ʻOku mahuʻinga ange nai ʻa e hau fakafonuá ʻi he meʻa kotoa ʻoku ʻa e Tamaí?” Pehē leʻo siʻi mai pē ia, “ʻOku mahino hoʻo ʻuhingá” peá ne fokotuʻu ha taimi ke talanoa mo ʻene pīsopé.

ʻOku faingofua ʻaupito he ʻahó ni ke kau atu ki he ngaahi meʻa fakamāmaní—neongo ʻetau ngaahi ʻuhinga leleí. ʻOku fakamālohiʻi kitautolu ʻe māmani ke “[tokanga] ki he ngaahi meʻa [ʻoku] ʻikai mahuʻingá.”3 Naʻe fehuʻi mai ʻe ha taha kimuí ni kiate au, “ʻOku fuʻu mahuʻinga pehē nai hono inu e ipu ʻolokaholo ʻe tahá?” ʻOku mou fakatokangaʻi nai ko e fehuʻi ʻeni ʻa e filí? Naʻe ʻeke ʻe Keini, “Ko hai ʻa e ʻEikí ke u ʻiloʻi ia?”4 pea mole ai hono laumālié. Ko e kumi ʻuhinga he fanga kiʻi angahala īkí, ʻoku ikuna ai ʻa Sētane. Kuo fakafetongi ʻa e tāpuaki mo e tofiʻa ʻo e lahí ʻaki ha foʻi hina huʻakau,5 hingoa sipela hala,6 pe lū.7

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi liliu iiki mo lalahi ʻi heʻetau moʻuí, ʻe lava pē ke tau kumi ʻuhinga ki heʻetau tōʻongá, hangē ko Keiní, pe feinga ke moʻulaloa ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko e fehuʻi ʻi muʻa ʻiate kitautolú pe ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke fakatonutonú, koeʻuhí he ʻoku tau fai maʻu pē ia. Ka, ko e fehuʻí, te tau “holomui” pe “fakaʻosi” nai ʻa e ui ki hotau laumālié ke fai e finangalo ʻo e Tamaí?8

ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ki heʻetau māʻoniʻoní ka ʻokú Ne kolea ke hoko atu ʻetau fakatomalá mo ʻetau tukuloló. ʻOku tau lau he Tohi Tapú ki ha talavou tauhi fekau naʻe tūʻulutui he ʻao ʻo e Fakamoʻuí ʻo fehuʻi pe ko e hā naʻe fie maʻu ke ne fai ke ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻá ne ʻalu loto mamahi ʻi he folofola ange ʻa e Fakamoʻuí, “Ko e meʻa ʻe taha ʻokú ke kei hala aí: … fakatau ʻa ia kotoa ʻoku ʻaʻaú.”9

Ka naʻe ʻi ai ha tangata koloaʻia ʻe taha naʻe ʻofa ki māmani, ko e tuʻi pule Leimana, ko e tamai ʻa Lāmonaí, naʻe toe fai ki ai e fehuʻi tatau fekauʻaki mo e moʻui taʻengatá, naʻá ne pehē: “Ko e hā te u fai ke u fanauʻi ʻi he ʻOtuá, pea taʻaki fuʻu ʻa e laumālie faiangahala ko ʻení mei hoku lotó, ʻo maʻu hono Laumālié[?] … te u liʻaki hoku puleʻangá, koeʻuhí ke u lava ʻo maʻu ʻa e fuʻu fiefia lahi ko ʻení.”10

ʻOku mou manatuʻi e tali ne fai ʻe he ʻEikí ki he tuʻí ʻo fakafou Heʻene tamaioʻeiki ko ʻĒloné? “Kapau te ke fakatomala mei hoʻo ngaahi angahala kotoa pē, ʻo punou hifo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo ui ki hono huafá ʻi he tui, ʻo tui te ke maʻu, te ke toki maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ʻa ia ʻokú ke fie maʻú.”11

Ko e taimi naʻe mahino ai ki he tuʻí ʻa e feilaulau naʻe fie maʻú, naʻe loto fakatōkilalo mo tō foʻohifo ia ʻo ne toki lotu, “ʻE ʻOtua, … te u liʻaki kotoa ʻeku ngaahi angahalá koeʻuhí ke ʻiloʻi koe.”12

Ko e fakafetongi ʻeni ʻoku kole ʻe he Fakamoʻuí meiate kitautolú: ke tau tuku ange kotoa ʻetau ngaahi angahalá, tatau pē lalahi mo e iiki, koeʻuhí ko e pale ʻa e Tamaí ko e moʻui taʻengatá. Kuo pau ke tau liʻaki ʻa e ngaahi talanoa kumi tonuhiá, kumi ʻuhingá, fakamatalá, ngaahi meʻa ke fakatonuhiaʻi kitá, fakatoloi meʻá, fōtungá, hīkisia fakatāutahá, fakakaukau fakamāú, mo e fai e ngaahi meʻá ʻi he founga pē ʻatautolú. Kuo pau ke tau fakamavaheʻi kitautolu mei he ngaahi meʻa fakamāmaní kotoa mo ʻai kiate kitautolu ʻa e tatau ʻo e ʻOtuá ʻi hotau fofongá.13

ʻE kāinga, manatuʻi ko e tukupaá ni ʻoku ʻikai ko e tuku pē ʻo e ngaahi meʻa ʻoku koví. Kuo pau foki ke tau fai ha meʻa kae ʻikai tangutu pē ʻo “fakakaukau taʻe tokanga,”14 heʻetau fefaʻuhi mo e filí. ʻOku ʻuhinga ʻa ʻetau maʻu e fofonga ʻo e ʻOtuá ke tau fetokoniʻaki. ʻOku ʻi ai ha ngaahi angahala ko ʻetau fai ha meʻa ʻoku hala mo e ngaahi angahala ʻo e ʻikai fai e meʻa ʻoku totonú, pea kuo pau ke tau taʻofi fakatouʻosi.

Lolotonga ʻeku hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi ʻAfiliká, naʻe akoʻi maʻu pē kiate au ʻa e moʻoni maʻongoʻongá ni. Naʻá ku ʻalu ki ha fakataha, peá u fakatokangaʻi ha kiʻi tamasiʻi ʻe toko taha pē, ʻoku tangi ʻa loʻimata ʻi he veʻe halá. Ne ongo mai ha leʻo ki hoku lotó, “Tuʻu ʻo tokoni ki he tamasiʻí.” ʻI heʻeku ongoʻi pē ʻa e leʻo ko ʻení, ne lau momeniti pē ʻeku kumi ʻuhingá: “He ʻikai ke ke lava ʻo tuʻu. Te ke tōmui. Ko koe ʻa e maʻu mafai pulé pea ʻoku ʻikai totonu ke ke hū tōmui atu.”

ʻI heʻeku aʻu atu ki he falelotú, naʻá ku toe ongoʻi ʻa e leʻo tatau pē, “ʻAlu ʻo tokoniʻi ʻa e kiʻi tamasiʻí.” Naʻá ku ʻoange leva ʻa e kī ʻo ʻeku kaá kia ʻAfasi ko ha mēmipa ʻo e Siasí pea kole ange ke ne ʻomi ʻa e tamasiʻí kiate au. Ne ʻosi ha miniti ʻe 20 mei ai, kuó u ongoʻi ha kiʻi tātaaʻi hoku umá. Kuo ʻi tuʻa ʻa e kiʻi tamasiʻí.

Naʻe taʻu 10 nai. Ne mau ʻilo ne ʻosi mate ʻene tangataʻeikí pea ʻoku ʻi fale fakapōpula ʻene fineʻeikí. Naʻá ne nofo ʻi he ngaahi feituʻu palakū ʻo ʻĀkalá mo ha tauhi naʻá ne ʻoange ha meʻakai mo ha feituʻu ke mohe ai. Ke maʻu e nofoʻangá ni, naʻá ne fakatau atu e ika mōmoá he halá. Ka ʻi he ʻosi ʻene fakatau he ʻahó, naʻá ne ala hifo ki hono kató ʻo ne toki ʻilo ʻoku ava. Kuo mole kotoa ʻa e meʻa naʻá ne maʻú. Naʻá ku ʻilo mo ʻAfasi he taimi pē ko iá kapau ʻe foki ki ʻapi taʻe ʻi ai ha paʻanga, ʻe ui ia ko ha taha loi, ngalingali ʻe taaʻi, pea tuli ki hala. Ko e fuofua taimi faingataʻa ia ne u sio ai kiate iá. Ne mau fakafiemālieʻi ia, fetongi ʻene meʻa ne molé pea fakafoki ia ki ʻapi ki hono tauhí.

ʻI heʻeku foki he efiafi ko iá, naʻá ku fakatokangaʻi ha foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻe ua. ʻUluakí, naʻá ku ʻilo ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa ʻoku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea he ʻikai ke ne teitei liʻaki kitautolu; pea ko e uá; naʻá ku ʻiloʻi kuo pau ke tau fakafanongo maʻu pē ki he Laumālie ʻoku tau maʻú pea ʻalu “leva”15 ki ha feituʻu te ne ʻave kitautolu ki aí, neongo ʻetau manavasiʻí pe ha faingataʻa.

Ne fehuʻi ʻe he kau ākongá ʻi ha ʻaho ʻe taha ki he Fakamoʻuí pe ko hai ʻoku māʻolunga taha ʻi he puleʻanga ʻo e langí. Naʻá Ne fakahā ange ke nau ului, mo loto fakatōkilalo, pea mo ongongofua ʻo hangē ko e fānaú. Peá Ne toki folofola ange, “Kuo hoko mai ʻa e Foha ʻo e tangatá ke fakamoʻui ʻa ia [ʻoku] heé.”16 Naʻá ne fakamahinoʻi hotau misioná ʻaki ʻe foʻi sētesi pē ko iá ʻe taha. Kuo pau ke tau ō atu ke fakahaofi—ʻa e heé, muimui tahá, pea mo e siʻi tahá. ʻOku ʻikai feʻunga ke fakaʻehiʻehi pē mei he angahalá; kuo pau ke tau “fua hono kolosí”17 pea “holi lahi ʻi ha ngāue lelei,”18 ʻo tokoni ʻi hono fakaului e niʻihi kehé. ʻO tau fāʻofua ʻi he angaʻofa mo e ʻofa ki he foha maumau koloá,19 ʻo tali e tangi ʻa e tamai maté ʻi he loto hohaʻá mo e tautapa ʻa kinautolu ʻi he fakapoʻulí mo e mamahí,20 mo e ui tokoni ʻa e fāmili faingataʻaʻiá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe Sētane ia ke tatau e taha kotoa mo Keini pe ko Siutasi … Ko e meʻa pē ʻokú ne fie maʻú ko ha kau tangata lelei … ʻoku ʻikai kau ki ha tafaʻaki.”21

Hili ha konifelenisi fakasiteiki ne toki fai, ne fakafeʻiloaki mai ha kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu tupu peá ne fehuʻi mai, “ʻOku ʻofa nai ʻa e ʻOtuá ʻiate au?” ʻOfa ʻoku hanga ʻe heʻetau ngaahi ngāué ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá ha taha.

Fekauʻaki mo e fehuʻí, “Ko e hā ʻe foaki ʻe ha tangata ke fetongi ʻaki hono laumālié?” ʻE ʻai ʻe Sētane ke tau fakatau ʻetau moʻuí ʻaki ha foʻi lole mo e tuʻunga hau ʻi māmaní. Ka ʻoku ui kitautolu ʻe he Fakamoʻuí taʻe ha totongi ke fetongi ʻaki ʻetau ngaahi angahalá, ke tau ʻai kiate kitautolu Hono fofongá mo ʻoatu ia ki he loto ʻo kinautolu te tau ala aʻu ki aí. Te tau lava ʻi he meʻá ni ʻo maʻu ʻa e kotoa ʻoku ʻa e ʻOtuá, ʻa ia kuo ʻosi fakahā mai ʻoku mahulu hake ʻi he fakatahaʻi kotoa ʻo e ngaahi koloa ʻo e māmaní.22 ʻOkú ke lava nai ʻo fakakaukau ki ai?

Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi ha ʻaʻahi kimuí ni mai ki Nikalakuā, ha tātongitongi ʻi ha ʻapi ʻo ha fāmili loto fakatōkilalo ne mau ʻaʻahi ki ai. Naʻe pehē, “Ko ʻeku fakamoʻoní ko ʻeku koloa mahuʻinga tahá ia.” ʻOku pehē pē mo au. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻa ʻeku koloa mahuʻinga tahá, pea ʻi he angatonu ʻo hoku lotó, ʻoku ou fai atu ʻeku fakamoʻoní ko e Siasí ni ko e Siasi moʻoni ia ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻulu ki ai hotau Fakamoʻuí ʻo Ne tataki ia tuʻunga ʻi ha palōfita kuo fili. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mātiu 16:26.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:38.

  3. Sēkope 4:14.

  4. Mōsese 5:16.

  5. Ko ha foʻi hina huʻakau mo hono kilimí (kilimi matolu) ko e ʻelito ia ʻo ha felāuaki ʻi he uaifi ʻo Tōmasi B. Māʻasí mo Mīsisi Hālisi, ne na felotoi ke fakatahaʻi ʻena meʻa naʻe maʻú ʻo ngaohi ha siisi. Ko e taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe Mīsisi Hālisi ne ʻikai ʻomi ʻe Misisi Māʻasi ʻa e kilimí fakataha mo e huʻakaú kae tuku pē ia ʻi ʻapí, ne kē leva ʻa e ongo fafiné. Ne ʻave ai ʻe Tōmasi B. Māʻasi ʻa e meʻá ni ki he pīsopé, ʻa ia naʻe kau ia mo Mīsisi Hālisi. Naʻe ʻalu mei he pīsopé, ki he fakataha alēleaʻanga māʻolungá, ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea naʻa nau loto taha kotoa naʻe hala ʻa Mīsisi Māʻasi. Naʻe fakatupu ʻe he meʻá ni ke vāmamaʻo ʻa Tōmasi B. Māʻasi mo e Kau Takí. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, kuo fakamoʻoni ʻa Tōmasi Māʻasi ʻi ha Fakamaauʻanga ʻi Mīsuli ko e kau Māmongá naʻa nau tuʻutau ki he siteiti ʻo Mīsulí. (Vakai, George A. Smith, “Discourse,” Deseret News, 16 Apr. 1856, 44.)

  6. Ko e taimi naʻe ui ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa Saimone Laita (Simon Rryder) ke hoko ko ha faifekaú, ne fakatokangaʻi ʻe Laita ne sipela hono hingoá ko “Rider” ʻi he fakahā ne pākí. Naʻe loto mamahi, pea naʻe iku ʻeni ke hē ai mei he Siasí pea kau ʻi hono valitaaʻi mo fakapipiki fulufuluʻi moa ʻo e palōfitá. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe Laita naʻe faʻa tala kae tohi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi fakahaá ki heʻene kau sikalaipé pea ʻoku ʻikai kaunga ki he sipela halá. (Vakai, Milton V. Backman Jr., The Heavens Resound: A History of the Latter-day Saints in Ohio 1830–1838 [1983], 93–94; Donald Q. Cannon mo Lyndon W. Cook, eds., Far West Record: Minutes of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1830–1844 [1983], 286.)

  7. ʻI he Sēnesi 25 ʻoku tau ʻilo ai naʻe fakatau ʻe ʻĪsoa ʻa e tāpuaki ʻo e lahí kia Sēkope ʻaki ha “mā mo e haka lū (veesi 34).

  8. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18–19.

  9. Vakai, Mātiu 10:21–22.

  10. ʻAlamā 22:15.

  11. ʻAlamā 22:16.

  12. ʻAlamā 22:18.

  13. Vakai, ʻAlamā 5:14–19.

  14. ʻAlamā 60:7.

  15. Vakai, Maʻake 1:18.

  16. Mātiu 18:11.

  17. Sēkope 1:8.

  18. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:27.

  19. Vakai, Luke 15:11–32.

  20. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–16.

  21. Neal A. Maxwell, Deposition of a Disciple (1976), 88.

  22. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:38.