2010–2019
ʻOku ʻi Fē ʻa e Fale ʻOku Fufuú?
ʻOkatopa 2012


ʻOku ʻi Fē Fale ʻOku Fufuú?

Ko e meʻa ko ia ‘okú ne ngali taʻofi e tokoni fakalangí, ʻoku ʻikai ke ne ʻufiʻufi ʻe ia e ʻOtuá; ka ʻokú ne faʻa ʻufiʻufi pē ʻe ia kitautolu. ʻOku ʻikai ke teitei fakapuliki e ʻOtuá ia, ko kitautolu pē.

Ne tangi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he lolotonga ʻene faingataʻaʻia ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻo pehē: “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? ʻOku ʻi fē ʻa e fale ʻoku ʻufiʻufi ʻai ho fufūʻangá?”1 ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau ongoʻi ʻoku mamaʻo e ʻOtuá meiate kitautolu, ʻi he momeniti ʻo e faingataʻaʻia fakatāutahá. Ko e meʻa ko ia ʻoku hangē ʻokú ne taʻofi e tokoni fakalangí ʻoku ʻikai ke ne ʻufiʻufi ʻe ia e ʻOtuá; ka ʻokú ne faʻa ʻufiʻufi ʻe ia kitautolu. ʻOku ʻikai ke teitei fakapuliki e ʻOtuá ia, ko kitautolu pē ʻoku faʻa ʻufiʻufi ʻe ha ngaahi taumuʻa te ne ʻai ke tau mamaʻo mei he ʻOtuá pea hangē ʻokú Ne mamaʻo mo ʻikai lava ke fai ha fetuʻutakí. ʻOku fokotuʻu ʻe heʻetau fie maʻú, kae ʻikai ko e ongo ʻo e “Ke fai pē ʻa ho finangaló,”2 ha ongo ʻokú ne ʻufiʻufi e ʻOtuá. ʻOku lava maʻu pē ke ʻafio mo fetuʻutaki mai e ʻOtuá kiate kitautolu, kae mahalo pē ʻoku ʻikai ke tau fie fanongo pe talangofua ki Hono finangaló mo Hono taimí.

ʻE siʻi ange e ongo ʻoku tau mamaʻo mei he ʻOtuá ʻi heʻetau hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻi ʻi Hono ʻaó. ʻOku ʻikai faingofua ia ʻi ha māmani ʻoku uesia lahi ai ʻe he fakakaukau ʻa e kakai kehé ʻa ʻetau ngaahi taumuʻá. Ka ʻe tokoni ia ke tau ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení: ʻOku ofi mai mo ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu pea ʻoku ʻikai ke Ne teitei fakapuliki Ia mei Heʻene fānau faivelengá.

Naʻe fakahaaʻi mai ʻe hoku mokopuna fefine taʻu tolú e mālohi ʻo e loto-maʻá mo e loto fakatōkilaló ʻi heʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Naʻá ne ʻalu mo hono fāmilí ki he ʻoupeni hausi ʻo e Temipale Pilikihami Sití ʻi ʻIutaá. Naʻá ne ʻeke ʻi heʻene sio takai holo he taha e ngaahi loki ʻo e temipale fakaʻofoʻofá, “ʻE faʻē, ko e fē ʻa Sīsū?” Ne fakamatalaʻi ange ʻe heʻene faʻeé he ʻikai ke ne lava ʻo sio kia Sīsū ʻi he temipalé, ka te ne ongoʻi pē Hono ivi tākiekiná ʻi hono lotó. Ne fakakaukau fakalelei ʻa ʻIlisa ki he tali ʻene fineʻeikí pea fiemālie ai mo ne pehē, “ʻOi, ʻoku ʻalu ʻa Sīsū ia ʻo tokoniʻi ha taha.”

Ne ʻikai ha meʻa ia te ne ʻai ke veiveiua e mahino ʻa ʻIlisá pe taʻofi ʻene ʻiloʻi e moʻoní. ʻOku ofi e ʻOtuá kiate ia, pea ʻokú ne ongoʻi ofi kiate Ia. Naʻá ne ʻilo ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí pea ne toe mahino ki ai ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ha sino toetuʻu nāunauʻia pea ʻe ʻi ha feituʻu pē ʻe taha ʻi he taimi ʻe taha.3 Naʻá ne ʻilo kapau ʻoku ʻikai ke ʻi Hono falé, ta ʻokú Ne ʻi ha feituʻu kehe. Naʻá ne ʻilo mei he meʻa naʻá ne ako ki he Fakamoʻuí, ʻokú Ne hāʻele ki ha feituʻu ʻo fai ha ngāue lelei maʻá e fānau ʻa ʻEne Tamaí. Ne mahino naʻe ʻikai ko ʻene fie sio kia Sīsuú ke fakamahinoʻi ʻokú Ne moʻui ka koeʻuhí pē ko ʻEne ʻofa kiate Iá.

ʻOku lava ke fakahā ʻe he Laumālié ki hono ʻatamaí mo hono loto kei siʻí ʻa e fakafiemālie ʻoku tau fie maʻu mo fakaʻamua kotoá. ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo ne ʻafioʻi, maluʻi, mo tokangaʻi kitautolu. ʻI he taimi ʻo e mamahí, liʻekiná, pe puputuʻú, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau sio kia Sīsū Kalaisi ke ʻilo ʻokú Ne ʻafioʻi hotau ngaahi tūkungá he ko Hono misioná ke faitāpuekina.

ʻOku ou ʻilo ʻi he ngaahi meʻa kuo hoko ʻi heʻeku moʻuí, ko e meʻa ne aʻusia ʻe ʻIlisá ʻe lava ke hoko ia kiate kitautolu, ʻi heʻetau fuʻu lahí. Ne u ngāue mālohi ʻi he ngaahi taʻu ne u kamata ngāue aí ke u lava ʻo faiako tuʻumaʻu ʻi he ʻUnivēsiti Sitenifōtí ʻo aʻu ki haʻaku maʻu vāhenga mālōlō. Ne u fakakaukau kuó u fai ha ngāue lelei maʻaku mo hoku fāmilí. Ne mau nofo ofi pē ki he ongomātuʻa hoku uaifí pea lelei mo e ʻātakaí. ʻI he tuʻunga fakaemāmaní, ne u lavameʻa lahi moʻoni. Ne ʻomi ʻe he Siasí ha faingamālie ke u mavahe mei Kalefōnia ki he Kolisi Likí ʻi Lekisipeeki ʻi ʻAitahō. Mahalo ne hoko ʻeku ngaahi taumuʻa fakapalofesinale he moʻuí ko ha meʻa ke ne fakamavaheʻi au mei ha Tamai ʻofa naʻá Ne ʻafioʻi lelei ange au mo hoku kahaʻú. Ka ʻi he taimi ko iá, naʻe tāpuekina ʻaki au e ʻilo ko e lavameʻa kotoa pē ʻi heʻeku ngāué mo e moʻui ʻa hoku fāmilí ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. Ko ia ai, ne u hangē ko ha tamasiʻi siʻí ʻo u tūʻulutui ʻo lotu ke ʻeke pe ko e hā e meʻa totonu ke u faí. Ne u ongona ha kihiʻi leʻo siʻi ʻoku pehē mai, “Ko hoku ʻapiakó ʻeni.” Ne ʻikai ha meʻa ia ke ne ʻufiʻufi au mei he ʻOtuá. ʻI he tui mo e loto-fakatōkilalo, ne tuku hoku lotó kae fai Hoʻoná, pea ne u ongoʻi ʻEne ofi mo tokanga maí.

ʻI hoku ngaahi taʻu ʻi he Kolisi Likí ne u feinga ke fekumi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo fai ki ai, ke taʻofi ai ha meʻa te ne fūfuuʻi au pe ʻufiʻufi e ngāue mālohi mai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí. ʻI heʻeku feinga ke fai ʻEne ngāué, ne u ongoʻi ofi kiate Ia mo ongoʻi moʻoni ʻokú Ne ʻafioʻi hoku tūkungá mo tokanga moʻoni ke u fiefia. Hangē ko e meʻa ne hoko ʻi Sitenifōtí, ne kamata ke hū mai e ngaahi taumuʻa fakaemāmaní kiate au. ʻI he fakaʻosinga e taʻu hono nima ʻo ʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e Kolisi Likí, ne foaki mai ha ngāue lelei ʻaupito. Ne u fakakaukau mo lotua ia pea aʻu ʻo aleaʻi ia mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ne nau tali lelei ia mo kiʻi fakakata pē ka naʻe ʻikai fai mai ha tali pau. Ne fanongo ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ki heʻeku fakamatalaʻi e faingamālie naʻá ku maʻu mei ha kautaha lahi peá ne pehē: “ʻOku sai ia Hala, ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ia! Kapau te mau fie maʻu koe, te mau ʻilo e feituʻu ʻokú ke ʻi aí.” Ne nau mei ʻiloʻi e feituʻu ʻoku ou ʻi aí, kae mahalo ʻe hanga ʻe heʻeku fakaʻamu ki ha lavameʻa fakapalofesinalé ʻo fakatupu ha meʻa ʻe faingataʻa ai ke u ʻilo e ʻOtuá pea toe faingataʻa ange ke u fanongo mo muimui ki Heʻene fakaafé.

Ne ongoʻi ʻeni ʻe hoku uaifí ʻo ne maʻu ha ongo mālohi ke ʻoua te ma mavahe mei he Kolisi Likí. Ne u pehē ange, “ʻOku sai pē ia kiate au.” Ka naʻe vili pē ke u feinga ke u maʻu ha fakahā. Ne u toe fai ha lotu. Ne u maʻu ha fakahinohino, ʻi ha leʻo ne ongo mai ki hoku ʻatamaí ʻo pehē, “Te u tuku ke ke nofo ʻi he Kolisi Likí ʻo kiʻi fuofuoloa.” Mahalo naʻe hanga ʻe heʻeku fie maʻu fakatāutahá ʻo fakakuihi ʻeku vakai ki he moʻoní pea faingataʻa ai ke u maʻu ha fakahā.

Hili ha ʻaho ʻe tolungofulu mei hono tāpuekina ʻaki au e tataki fakalangi ke ʻoua e tali e ngāué kae nofo pē ʻi he Kolisi Likí, kuo fā e Tānakiʻanga Vai Tītoni ofi maí. Ne ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻe fā e tānakiʻanga vai ko iá pea ʻe fie maʻu ʻe ha kakai ʻe toko laungeau ha tokoni. Naʻá Ne tuku mai ke u fekumi ki ha faleʻi mo maʻu ha ngofua meiate Ia ke nofo pē ʻi he Kolisi Likí. Ko Ia pē ʻokú Ne ʻafioʻi e ngaahi ʻuhinga kotoa ʻe kei ʻaonga ange ai pē ʻeku ngāue ʻi he kolisí mo Lekisipēkí. Ka naʻá ku ʻi ai ke toutou kole ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu ʻa e meʻa ʻokú Ne fie maʻu ke u tokoniʻi ʻaki e kakai ʻa ia ne maumau ʻenau koloá mo uesia ʻenau moʻuí. Ne u fakamoleki ha ngaahi houa ke ngāue mo ha niʻihi ke fakamaʻa e pelepelá mo e vaí mei he ngaahi ʻapí. Naʻe hoko ʻeku loto ko ia ke u ʻiloʻi mo fai Hono finangaló ke ne ʻomi ha faingamālie ke u tupulaki fakalaumālie lahi ai.

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he meʻa ko ia ne hokó ha founga ʻe taha te tau lava ke fokotuʻu ai ha meʻa te ne taʻofi hono ʻilo e finangalo ʻo e ʻOtuá pe ongoʻi ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú: he ʻikai lava ke tau vili taʻeʻunua ke fai ki heʻetau taimí kae hili ko iá ʻoku ʻi ai pē e taimi ʻa e ʻEikí. Naʻá ku pehē kuo feʻunga hoku taimi ngāue tokoni ʻi Lekisipēkí pea naʻá ku fakavavevave ke u hoko atu. ʻOku lava ʻe heʻetau vili taʻeʻunua ke fai ha ngāue ʻo fakatatau ki heʻetau taimi-tēpilé, ʻo ʻai ke hā nenefu Hono finangaló kiate kitautolu.

Ne kole ʻe he Palōfita ko Siosefá ki he ʻEikí ʻi he Fale Fakapōpula ʻi Lipetií ke tauteaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fakatangaʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Mīsulí. Ko ʻene lotú ke fakapapauʻi ʻe tauteaʻi he vave tahá. Ka naʻe tali mai ʻe he ʻEikí “he ʻikai fuoloa taʻu,”4 Te Ne toki fai ʻe ia ha meʻa ki he ngaahi fili ʻo e Siasí. ʻI he veesi 24 mo e 25 ʻo e vahe 121 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻokú Ne folofola:

“Vakai, ʻoku sio ʻa hoku matá ʻo u ʻiloʻi ʻa ʻenau ngaahi ngāue kotoa pē, pea kuó u ʻosi teuteu ha tautea ʻe hoko fakafokifā ʻi hono taimi totonu ʻoʻoná kiate kinautolu kotoa pē;

“He ʻoku ai ha taimi kuo kotofa ki he tangata kotoa pē, ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi ngāue ʻe faí.”5

ʻOku tau toʻo e meʻa ʻokú ne fai e fakapulikí ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi mo lotu ai, “ke fai pē Ho finangaló” pea “ʻi Hoʻo taimí pē.” ʻOku totonu ke feʻunga pē ʻEne taimí kiate kitautolu he ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú Ne fie maʻu pē ʻa e lelei tahá.

Ne ʻi ai ha taha hoku ngaahi ʻofefine ʻi he fonó ne taʻu lahi ʻene ongoʻi kuo liʻaki ia ʻe he ʻOtuá. Ko ha faʻē kei talavou ia ki ha fānau ʻe toko tolu ka naʻá ne fakaʻamua ha fānau tokolahi ange. Hili haʻane tamatō tuʻo ua, ne liliu ʻene lotu ʻo tautapa fakamamahi. ʻI he fakaʻau mai e taʻú mo e ʻikai ha fānaú, naʻe fakataueleʻi ia ke ne ʻita, ʻi he hili ha ngaahi taʻu mo e ʻikai ke toe ʻi ai ha fānaú. ʻI he taimi ne ʻalu ai e siʻisiʻi taha ʻo ʻene fānaú ki he akó, ne pea hangē ʻoku manukiʻi ia ʻe he lōngonoa e ʻapí ʻa ʻene nofotaha ki he fatongia fakafaʻeé—pea pehē ki he feitama taʻe palani mo taʻe fiemaʻua ʻe hono ngaahi mahení. Naʻá ne ongoʻi ke tukupā mo fakatapui ʻo hangē ko Melé, ʻo ne pehē, “Vakai, ko e kaunanga au ʻa e ʻEikí.”6 Neongo ʻene lea ʻaki e ngaahi leá ni ʻi hono lotó, ka naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ha tali.

Ne fakaafeʻi ia ʻe hono husepānití ke na folau ʻi haʻane meʻa fakapisinisi ki Kalefōnia, koeʻuhí ke fiefia ai. Ne ʻalu hono husepānití ki he fakatahá, kae ʻeveʻeva ia ʻi he matātahi lōngonoa mo fakaʻofoʻofá. Naʻá ne fuʻu fiefia ʻo lotu leʻolahi ai. Ko e fuofua taimi ia ne ʻikai ke ne lotu ai ke toe maʻu ha fānau ka ki ha taumuʻa fakalangi. Naʻá ne pehē, “ʻE Tamai Hēvani, te u foaki atu hoku taimí kotoa; kātaki ʻo fakahā mai e founga ke fakaʻaongaʻi kakato iá.” Naʻá ne fakahaaʻi ʻene loto ke ʻave hono fāmilí ki ha feituʻu pē ʻe fie maʻu ke nau ʻalu ki aí. Ne taʻe ʻamanekina ʻene maʻu ha nonga mei he lotu ko iá. Ne ʻikai ke fakafiemālieʻi ai e fakaʻamu ʻa hono ʻatamaí ki ha tali paú, ka ko e fuofua taimi ia ne nonga ai hono lotó hili ha ngaahi taʻu.

Ne toʻo atu ʻe he lotú e meʻa naʻá ne fai e fūfuuʻí pea fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí. Hili ha uike ʻe ua, naʻá ne ʻilo ʻoku feitama. Ne taʻu taha pē e pēpē foʻoú mo hono maʻu mai ha ui ki hoku fohá mo e ʻofefine ʻi he fonó ke na ngāue fakafaifekau. Naʻá ne ʻosi palōmesi ke ʻalu ʻo fai ha meʻa pē ʻi ha feituʻu pē, ne ʻikai ke ne manavasiʻi kae ʻalu mo ʻene fānaú ki ha fonua muli. Naʻá ne toe fāʻeleʻi ha fānau ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú—ʻi he ʻaho ne fai ai e fehikitaki ʻa e kau faifekaú.

ʻOku mahuʻinga ke toʻo e ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku tau faʻa ʻai ʻi ʻi hotau ʻulú, ʻaki ha tukulolo kakato ki he fie maʻu ʻa e langí, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he faʻē kei talavou ko ʻení. ʻOku ʻikai ke fakapapauʻi mai tali vave ʻetau ngaahi lotú.

ʻOku hangē ne tonu e loto ia ʻo ʻĒpalahamé ʻi ha taimi lahi kimuʻa pea feitamaʻi ʻe Sela ʻa ʻAisaké pea toki maʻu hona fonua ʻo e talaʻofá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taumuʻa kehe ʻa e langí ke tomuʻa fakahoko. Ko e ngaahi taumuʻa ko iá ne ʻikai ke ngata pē heʻene langaki e tui ʻa ʻĒpahalahame mo Selá ka naʻe akoʻi kinaua ki he ngaahi moʻoni taʻengata naʻá na vahevahe mo e niʻihi kehé, ʻi heʻenau fononga he hala lōloa ne ʻalu takai ki he fonua ne teuteuʻi maʻanauá. ʻOku faʻa ngali fuoloa e ngaahi fakatoloi ʻa e ʻEikí; pea ko e niʻihi ʻi he moʻuí kotoa. Ka ʻoku fakataumuʻa maʻu pē ke faitāpuekina. ʻOku ʻikai fie maʻu ke hoko ia ko ha taimi ʻo e tukuhāusia pe loto-mamahi pe siʻi ai ʻetau kātakí.

Neongo ʻoku ʻikai ke tatau maʻu pē ʻEne taimí mo ʻetau taimí, ka ʻoku tau ʻilo fakapapau ʻoku fai pau e ʻEikí ki Heʻene ngaahi talaʻofá. Ki ha taha ʻokú ne ongoʻi he taimí ni ʻoku faingataʻa ke aʻu kiate Iá, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻe hoko mai e ʻaho te tau sio kotoa ai kiate Ia ko e mata ki he mata. Hangē ko e ʻikai ke ʻi ai ha meʻa he taimí ni te ne fakapuliki ʻEne mamata mai kiate kitautolú, ʻe pehē ʻa e ʻikai ha meʻa te ne fakapuliki ʻetau vakai kiate Iá. Te tau tuʻu kotoa pē ʻi Hono ʻaó. Hangē ko hoku mokopuna fefiné, ʻoku tau loto ke sio kia Sīsū Kalaisi he taimí ni, ka ʻe fakafiefia ange ʻetau fakataha mo Ia ʻi he fakamaauʻangá kapau te tau ʻuluaki fai e ngaahi meʻa te ne ʻai ke tau ʻiloʻi ai Iá ʻo tatau mo ʻEne ʻafioʻi kitautolú. ʻI heʻetau tauhi kiate Iá, ʻoku tau hoko ai ʻo hangē ko Iá, pea tau ongoʻi vāofi ange mo Ia ʻi heʻetau ofi ki he ʻaho he ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa te ne toe fakapuliki ʻetau vakaí.

ʻE lava ke hokohoko atu e ʻunu ko ʻeni ki he ʻOtuá. ʻOku akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, “Haʻu ʻa kimoutolu, kuo monūʻia heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní.”7 ʻOkú Ne talamai kiate kitautolu e foungá:

“He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au; naʻá ku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au; ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au:

“Telefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au; naʻá ku mahaki, pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au; naʻá ku ʻi he fale fakapōpulá, pea naʻa mou haʻu kiate au.

“Pea ʻe toki lea ʻa e māʻoniʻoní, ʻo pehē ange kiate ia, ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia, pea mau fafangaʻi koe? Pe fieinua, pea mau foaki ʻa e inu kiate koe?

“Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi koe? Pe telefua, pea mau fakakofuʻi koe?

“Pea naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke mahaki, pe ʻi he fale fakapōpulá, pea mau ʻalu atu kiate koe?

“Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí, ʻo pehē ange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻo mou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”8

ʻOku lau ʻe he ʻEikí ko e angaʻofa ia kiate Ia, ʻa ʻetau fai e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau fai ki he fānau ʻEne Tamaí, te tau ongoʻi ofi ange ai kiate Ia mo ongoʻi ʻEne ʻofá mo ʻEne tali leleí. Te tau tatau mo Ia ʻi ha ʻaho mo fakakaukau fiefia mo e loto hangamālie atu ki he ʻAho Fakamāú.

Mahalo ko e meʻa ʻokú ne fakapuliki koe mei he ʻOtuá ko hoʻo ilifia ki he tangatá, kae ʻikai ko e holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé. Ko e taumuʻa pē ʻa e Fakamoʻuí, ke tokoniʻi e kakaí. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu, ʻoku tatau pē mo au, ongoʻi manavasiʻi ke ʻalu ki ha taha naʻá ke fakaʻitaʻi pe naʻá ne fakalotomamahiʻi koe. Ka kuó u mamata ki hono fakavaivaiʻi ʻe he ʻEikí e lotó ʻo kau ai mo au he taimi kotoa pē. ʻOku ou fakatukupaaʻi kimoutolu ke ke ʻalu ki ha taha koeʻuhí ko e ʻEikí, ʻo fakahaaʻi e ʻofá mo e fakamolemolé, neongo hoʻo manavasiʻí. ʻI hoʻo fai iá, ʻoku ou palōmesi atu te ke ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he tokotaha ko iá mo ʻEne ʻofa ʻiate koé, pea he ʻikai hangē ʻoku hoko mai ia mei ha feituʻu mamaʻo. Mahalo ʻoku hoko ʻa e faingataʻa ko iá ʻi he fāmilí, koló, pe ʻi ha puleʻanga.

Ka ʻo kapau te ke hū koeʻuhí ke faitāpuekina ʻe he ʻEikí e niʻihi kehé, te Ne ʻafioʻi ʻo fakapaleʻi ia. Kapau ʻe toutou fai ʻeni pea lōloa feʻunga, te ke ongoʻi moʻoni ha liliu ʻi ho ʻulungāngá, ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. He ʻikai ngata pē ʻi hoʻo ongoʻi ofi ange kiate Iá, ka te ke ongoʻi foki e lahi ange hoʻo hoko ʻo hangē ko Iá. Pea ʻi he taimi te ke mamata ai kiate Iá, he te tau mamata kotoa pē kiate Ia, ʻe hoko e meʻa tatau kiate kitautolu hangē ko Molonaí, ʻo ne pehē: “Pea ko ʻeni, ʻoku ou lea māvae ki he kakai fulipē. ʻOku vave ke u alu ʻo mālōlō ʻi he palataisi ʻo e ʻOtuá, kae ʻoua ke toe fakataha ʻa hoku laumālié mo e sinó, pea ʻomi au kuó u ikuna ʻi he ʻataá, ke fetaulaki mo kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e fakamaau lelei ʻo Sihova māfimafí, ko e Fakamaau Taʻengata ʻo e mouí mo e maté fakatouʻosi. ʻĒmeni.”9

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe fakafiefia e fakamaau ʻa Sihova Māfimafí, kapau te tau ngāue ʻi he tui, lotofakatōkilalo, mo e holi ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá. Te tau mamata ki heʻetau Tamai ʻofá mo Hono ʻAló ʻo hangē ko ʻEna ʻafio mai kiate kitautolu he taimi ní—ʻaki e mahino mo e ʻofa haohaoa. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.