2010–2019
ʻIloʻi Kakato Hotau Ngaahi Fatongiá
ʻOkatopa 2012


ʻIloʻi Kakato Hotau Ngaahi Fatongiá

Kuo pau ke tau ʻā hake ʻo ʻiloʻi hotau fatongiá pea hokohoko atu ʻi he tui ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e Fakaleleí ki he fakafiemālié, fakamālohiá, lavameʻá, mo e faifakamoʻuí.

Hili hono ui au ki he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ne u ongoʻi ʻa e loto holi ke ʻilo lahi ange ki he kau fafine ne ngāue ʻi muʻa ʻiate aú. Ne ongo kiate au e ngaahi akonaki ʻa Sisitā Sina D. ʻIongí, ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá. Naʻá ne pehē, “ʻE ngaahi tokoua, ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi kakato hotau ngaahi fatongiá.”1 Ne u fakalaulauloto ki he ongo foʻi lea ko e ʻiloʻi kakató mo e fatongiá pea fai ha fekumi makehe ʻi he folofolá.

ʻI he Fuakava Foʻoú, ne akonaki ai ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi hono kuongá:

“Kuo hokosia ʻaupito ʻa e feituʻulaʻā ke ʻā ai mei he mohé; he ʻoku ofi lahi ʻeni hotau fakamoʻuí. …

“Kuo tei ʻosi ʻa e poó, ʻoku ofi ʻa e ʻahó: … tau ʻai ʻa e mahafu ʻo e māmá.”2

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ne akonaki ʻaki ʻe ʻAlamā ki hono kakaí ʻa e ngaahi fatongia toputapu ʻo kinautolu ʻoku fai ha fuakava mo e ʻOtuá:

“Ko e meʻa ʻi hoʻomou holi ke hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakaí, pea ʻoku mou loto ke fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻá;

“ʻIo, pea ʻoku mou loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí, ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē …

“Ko ʻeni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kapau ko e fakaʻamu ʻeni ʻa homou lotó, ko e hā haʻamou ʻuhinga ke ʻoua naʻa papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni kiate ia kuo mou fai ha fuakava mo ia te mou tauhi kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú, koeʻuhí ke ne huaʻi hifo ʻa hono laumālié ʻo lahi ʻaupito kiate kimoutolu?

“Pea ko ʻeni, ʻi he fanongo ʻa e kakaí ki he leá ni, naʻa nau pasipasi honau nimá ʻi he fiefia, ʻo nau kaila: Ko e fakaʻamu ia ʻa homau lotó.”3

Naʻe fakatupu ʻe he lea ʻa Sisitā ʻIongí mo e ngaahi veesi folofolá ni haʻaku fakakaukau ki he “ngaahi fatongia” kuo pau ke tau ʻā hake ʻo ʻilo kakato ki ai ʻi hotau kuongá ni.

ʻOku tau fakahoko ha fuakava ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo pehē, “ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá, ʻoku tau mavahe ai mei māmani ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”4

ʻOku tau liliu. ʻOku tau hā mo fai ha tōʻonga ʻoku kehe. ʻOku kehe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fanongo ki aí mo lautohi mei aí, pea ʻoku kehe ʻa e vala ʻoku tau tuí he ʻoku tau hoko ko ha ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻo tau haʻisia kiate Ia ʻi he fuakava.

ʻI he taimi ʻoku hilifakinima ai kitautolú, ʻoku tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e totonu ke maʻu maʻu pē ʻa e ivi takiekina ʻo ha mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá ke ne tataki, fakafiemālieʻi, mo maluʻi kitautolu. ʻOkú ne fakatokanga mai ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke tau taʻe tokanga ki heʻetau ngaahi fuakavá ʻo toe foki ki māmaní. ʻOku akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē “he ʻikai teitei fai [ʻe hatau taha] ha fehalaaki lahi taʻe tomuʻa fakatokangaʻi ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”5

Kuo pau ke tau moʻui taau mo faʻa vakavakai ki he anga hotau lotó ke maʻu ʻa e meʻafoakí ni pea ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālié. ʻOku molū nai hotau lotó? ʻOku tau maʻu nai ha loto fakatōkilalo, ha loto akoʻingofua, ha loto ʻoku angamalū? Pe kuo kamata nai ke fakafefeka māmālie hotau lotó heʻetau fakaʻatā e ngaahi meʻa ʻo e māmaní ke ne tohoakiʻi atu kitautolu mei he ueʻi ongo vaivai mei he Laumālié?

ʻI he taimi ne papitaiso ai kitautolú, naʻe liliu hotau lotó pea tau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. Lolotonga ʻetau fononga ʻi he māmaní, ʻoku fie maʻu ke tau fehuʻi maʻu pē kiate kitautolu, “Kapau kuó [u] ongoʻi ha liliu ʻi [hoku] lotó, … ʻe lava ke [u] ongoʻi pehē he taimí ni?”6 Pea kapau ʻoku ʻikai, ko e hā leva hono ʻuhingá?

“Naʻe ongoʻi [ʻe he Kāingalotu tokolahi he kamataʻanga ʻo e Siasí] ʻa e fuʻu liliu lahí ni ʻi [honau] lotó.”7 Ne teuteuʻi ai kinautolu ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻa ia naʻá ne fakamālohia kinautolu ʻi honau ngaahi fatongiá. Ne ʻalu e Kāingalotu ʻi Nāvuú he kamataʻanga ʻo e Siasí ki he temipalé “he ʻahó kotoa ʻo aʻu ki he poʻulí”8 ke maʻu e ngaahi ouaú mo fakahoko ha ngaahi fuakava kimuʻa pea toki kamata ʻenau fononga fakahihifó.

Naʻe pehē ʻe Sala Lisi, ko ha Fineʻofa ʻi Nāvū: “Ne lahi fau e ngaahi tāpuaki kuo mau maʻu ʻi he fale ʻo e ʻEikí, pea ne hoko ia ko e maʻuʻanga fiefia mo e fiemālie kiate kimautolu ʻi he uhouhonga homau ngaahi mamahí pea ne malava ai ke mau tui ki he ʻOtuá mo ʻiloʻi te Ne tataki mo poupouʻi kimautolu ʻi he fononga taʻe ʻiloa ʻoku hanga mai mei muʻá.”9

ʻI he liliu honau lotó heʻenau tui ki he Fakamoʻuí, ne nau fakafalala leva ki he mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí. Ne nau ʻā hake ke ngāue. Ne nau ʻiloʻi ʻi honau lotó naʻe ʻi ai ha tokotaha—ko e Fakamoʻuí—naʻe mahino ki ai honau faingataʻaʻia fakatāutahá he naʻá Ne mamahi maʻanautolu ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea mo e funga kolosí. Naʻá Ne ongoʻi ʻenau tailiilí, loto veiveiuá, mamahí, mo ʻenau tuenoá. Naʻá Ne mamahiʻia koeʻuhí ko honau mamahí, honau fakatangaʻí, ʻenau fiekaiá, ongosiá, mo e mole naʻe hoko kiate kinautolú. Pea koeʻuhí naʻá Ne kātakiʻi e ngaahi meʻá ni, naʻe lava ke Ne folofola kiate kinautolu, “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”10

Pea naʻa nau haʻu. Naʻa nau falala pea muimui ʻi he palōfitá. Ne nau ʻiloʻi ʻe lōloa e fonongá, pea faingataʻa honau fatongiá. Ne nau ʻiloʻi ʻe fie maʻu ke fai ha feilaulau, ka naʻa nau mateuteu fakalaumālie, tupu mei he poupouʻi kinautolu ʻe heʻenau tuí mo ʻenau pīkitai ki heʻenau ngaahi fuakavá.

Kimuʻa pea mavahe atu ha kulupu ʻo e Kāingalotú mei Nāvuú, naʻa nau tohi ha pōpoaki ʻi he loki fakatahaʻanga he temipale naʻe fakamālohiʻi kinautolu ke nau mavahe mei aí. Naʻe peheni hono fakaleá, “Kuo ongoʻi ʻe he ʻEikí ʻemau feilaulaú: muimui ange ʻiate kimautolu.”11

Ne u kau fakataha mo e kau talavou mo e kau finemui ʻo homau uōtí kimuí ni mai ʻi he fononga he hala ne fononga ai e kau paioniá. Ne u fehuʻi pē kiate au he pongipongi takitaha, “Ko e hā ʻeku feilaulaú? Te u muimui fēfē nai ʻiate kinautolu?”

ʻI he ʻaho hono ua ʻo e fonongá, ne mau toho ʻemau ngaahi saliote teketeké ʻi ha maile ʻe valu (km ʻe 13) ʻo mau aʻu mai ki ha feituʻu ʻi he fonongaʻangá naʻe ui ko e “toho ʻa e fefiné.” Ne mavaeua e kakai tangatá mo e kakai fefiné pea fekau e kakai tangatá ke nau muʻomuʻa ki ha tafungofunga. ʻI he kamata ke toho hake ʻemau ngaahi salioté, ne u sio hake ki heʻemau kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e talavou mo e matuʻotuʻa, ʻoku nau tuʻu laine he ongo tafaʻaki ʻo e halá, pea toʻo honau ngaahi tataá ko e fakaʻapaʻapa ki he houʻeiki fafiné.

Ne faingofua pē e halá he kamataʻangá, ka ne ʻikai fuoloa kuo mau fononga he ʻoneʻone lolotó, pea kamata ke fuʻu tahake lahi e moʻungá. Ne u punou hifo ʻo teke ʻaki hoku iví kotoa ka ne u ongoʻi ha taha naʻe ala mai ʻo teke e salioté, peá u hanga hake ʻo sio kia Lekisī, ko ha taha ʻo ʻemau kau finemuí pea ko hoku kaungāʻapi foki. Kuó ne ʻosi toho ʻe ia ʻene salioté ki he tumuʻakí, pea ʻi heʻene sio ʻoku mau fie maʻu tokoní, naʻá ne toe foki hifo. ʻI heʻemau aʻu ki he tumuʻakí, ne u mate he fie lele hifo ke tokoni kiate kinautolu naʻe kei teke hake ʻenau salioté he moʻungá, ka naʻe faingataʻa ʻeku mānavá pea tā vave hoku mafú pea ne tuʻo lahi ʻeku fakakaukau ki he ngaahi foʻi lea ko e tuʻu e tā hoku mafú! Ne u vakai atu ʻi he loto houngaʻia ki he tuku ʻe he kau finemui kehé ʻenau ngaahi salioté ka nau lele ʻo tokoní.

ʻI he aʻu hake ʻa e tokotaha kotoa ki he tumuʻakí, ne mau nofo hifo ʻi ha kiʻi taimi ʻo hiki ʻemau ngaahi tohinoá. Ne u hiki ʻeni: “Naʻe ʻikai ke u teuteu fakatuʻasino feʻunga ʻo ʻikai ai ke ʻi ai haku ivi ke tokoni kiate kinautolu ne muimui mai ʻiate aú. Mahalo he ʻikai ha taimi ʻe toe fie maʻu ai ke u teke ha saliote teketeke, ka ʻoku ʻikai te u teitei fie maʻu ke u taʻe tokonia fakalaumālie hoku ngaahi tokouá, ʻikai ʻaupito!”

Ko ha aʻusia toputapu ʻeni naʻá ne fakaake fakalaumālie au ki hoku ngaahi fatongia ki hoku fāmilí mo e niʻihi kehé. Lolotonga ʻemau fonongá, ne u fakakaukau ki he meʻa ne u akó.

ʻUluakí, ne u fakakaukau ki hoku ngaahi tokouá, ʻa kinautolu kuo nau toho pea mo kinautolu ʻoku hokohoko atu he ʻahó ni ke nau toho toko taha pē ʻenau salioté. Fakafuofua ki he peseti ʻe 20 ʻo e kakai fefine ʻi he kaungā-fononga teke saliote ko iá ne nau tautau toko taha pē. Ko ha kau fafine ne teʻeki mali, vete mali, pe uitou. Ko e tokolahi ko ha ngaahi faʻē tāutaha.12 Naʻa nau ngāue fakataha—ko e ngaahi ʻofefine ʻo e fuakavá, ʻa e talavou mo toulekeleka, ʻi he ngaahi tūkunga kehekehe ʻo e moʻuí, ʻi he hala tatau pē, mo e taumuʻa tatau.

Ne fakamanatu mai ʻe kinautolu ne nau lele ke tokoni ki honau ngaahi tokoua naʻe faingataʻaʻiá ʻa e kau fakahaofi moʻuí, ʻoku tau mamata mo ʻikai mamata ki aí, ʻa ia ʻoku vave ʻenau fakatokangaʻi e meʻa ʻoku hokó, ʻilo e fie maʻú, pea ngāue leva.

Ne u fakakaukau ai ki he folofola ʻa e ʻEikí: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”13

Ne tuʻu laine he ongo kauhalá fakatouʻosi ha kau tangata faivelenga, talangofua, mo tauhi fuakava. Ne hanga ʻe he mālohi ʻo honau lakanga fakataulaʻeikí—ʻa e mālohi ko ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ke faitāpuekina ʻEne fānaú kotoa—ʻo hiki hake, fakamālohia, mo poupouʻi kimautolu. Ko ha fakamanatu ia ʻoku ʻikai teitei ʻi ai ha taimi te tau tuʻu toko taha ai. ʻE lava ke tau maʻu maʻu ai pē ʻa e mālohi ko ʻení ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá.

Ne u fakakaukau ki he kau tangata ne nau mavahe mei honau fāmilí he fonongá, ʻo tuku ai ke nau takitaha toho pē ʻenau salioté. Ne mālōlō ha kau tangata tokolahi he fonongá. Ne nofo ha ngaahi foha ʻe niʻihi ʻo ngāue fakafaifekau ʻi honau fonua tupuʻangá. Ne ʻi ai ha niʻihi ne tomuʻa hikifonua ke teuteu ki he aʻu ange honau fāmilí ki he Teleʻa Sōlekí. Ne ʻi ai ha kau tangata ne ʻikai ke nau ʻi ai ʻi haʻanau fili ke ʻoua naʻa nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá.

ʻOku tokolahi ha kakai he ʻahó ni ʻoku nau moʻui ʻi ha ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai fuʻu fakafiemālie, ʻo hangē pē ko kinautolu ʻi muʻá. ʻOku hokohoko atu ʻetau akoʻí mo feinga ki he fiemālié he ʻoku tau ʻiloʻi ʻe hanga ʻe heʻetau feinga maʻu peé ʻo ngaohi kitautolu ke tau fakalakalaka ʻi heʻetau fonongá mo teuteuʻi kitautolu ki ha ngaahi faingamālie ke maʻu ai e ngaahi talaʻofa kotoa ko ia ne talaʻofa ʻakí kapau te tau “tatali ki [he ʻEikí].”14

Kuo tau aʻusia pea ʻe kei hokohoko atu pē ʻetau aʻusia e faingataʻá ʻi heʻetau moʻuí. Ko e moʻui fakamatelié ni ko ha taimi ia hono siviʻi kitautolu, pea ʻe kei hokohoko atu pē ʻetau maʻu e ngaahi faingamālie ke fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke fili ʻa e meʻa te tau ako mei he ngaahi faingataʻa kuo pau pē ʻene hoko maí.

ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻoku hokohoko atu ʻetau fonongá ʻi he tui, he ʻoku tau ʻiloʻi ʻi he akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “ʻOku feʻunga pē ʻa e ngaahi feilaulau mo e ngaahi ngāue kotoa ʻoku fai ke maʻu ai e ngaahi ouau fakamoʻui ʻoku maʻu ʻi he temipalé, ʻa ia te tau lava ai ʻi ha ʻaho ʻo toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi ha fetuʻutaki fakafāmili taʻengata pea fakakoloaʻi ʻaki e ngaahi tāpuaki mo e mālohi he langí.”15

ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e kau pē he fonongá; kuo pau ke tau ʻā hake ʻo ʻiloʻi hotau fatongiá pea hokohoko atu ʻi he tui ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e Fakaleleí ki he fakafiemālié, fakamālohiá, lavameʻá, mo e faifakamoʻuí.

ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu siʻoku ngaahi tokoua. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi fakatāutaha hamou tokolahí, ka ʻoku ou ʻiloʻi ko hai ʻa kimoutolu! Ko ha ngaahi ʻofefine tauhi-fuakava kitautolu ʻi Hono puleʻangá, pea ʻi hono fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohí ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku tau mateuteu ai ke fakahoko hotau fatongiá.

ʻOku teuteuʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e houʻeiki fafiné ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá ʻaki hono teuteuʻi fakalaumālie kitautolu ke tau tupulaki ʻi he tuí mo e angamāʻoniʻoni fakatāutahá. Tau kamata pē ʻiate kitautolu. Tau kamata ʻi he tuʻunga ʻoku tau lolotonga ʻi aí. Tau kamata he ʻahó ni. ʻI he taimi ʻoku tau mateuteu fakalaumālie aí, te tau lava lelei ange ai ʻo fakamālohia e ngaahi fāmilí mo e ʻapí mo tokoniʻi e niʻihi kehé.

Ko e ngāue ʻeni ʻo e fakamoʻuí, pea ʻoku lava ke fakahoko ia ʻi he mālohi fakamālohia mo lavameʻa ʻo e Fakaleleí. ʻIloʻi kakato pe ko hai kitautolu. ʻIloʻi kakato hotau fatongiá. Ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú Ne ʻofeina kitautolu. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Zina D. Young, ʻi he Woman’s Exponent, Oct. 15, 1877, 74.

  2. Loma 13:11–12.

  3. Mōsia 18:8–11.

  4. Robert D. Hales, “Teunga Tāú: Ko e Fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí,” Liahona, ʻAokosi 2008, 21.

  5. Boyd K. Packer, “Founga ke Moʻui Ai ʻi he Tafaʻaki ʻa e Filí,” Liahona, ʻOkatopa 2012, 35.

  6. ʻAlamā 5:26.

  7. ʻAlamā 5:14.

  8. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 29.

  9. Sarah Rich, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 30.

  10. Mātiu 11:28.

  11. ʻI he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 30.

  12. Fakatotolo naʻe fai ʻe Jolene S. Allphin mei he ngaahi talanoa mo e ngaahi taimitēpile ʻa e kautahá; vakai, Tell My Story, Too, 8th ed. (2012).

  13. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88.

  14. ʻĪsaia 40:31.

  15. Thomas S. Monson, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní—ko ha Maama ki he Māmaní,” Liahona, Mē 2011, 92.