2010–2019
Te mau po‘ipo‘i nehenehe
Eperera 2013


Te mau po‘ipo‘i nehenehe

Eiaha tatou e măta‘u i to tatou ananahi, eiaha to tatou ti‘aturiraa e to tatou anaanatae e aueue, no te mea tei ia tatou nei te Atua.

I te hoê pô mahana maha i Ierusalema, ua amui Iesu e Ta’na mau pĭpĭ i roto i te hoê piha teitei no te haapa‘o i te Pasa. Aita te mau tane i amui Ia’na i ite e, e parauhia teie tamaaraa i te hoê mahana, te Amuraa Hopea. Ahani ua ite ratou i te reira e te auraa o te reira, ua ta‘i ïa ratou.

No to ratou ra Fatu, ua maramarama maitai ïa e, te fatata roa mai nei te mamae i Getesemane e i te Golagota. Te fatata mai nei te mau hora poiri roa a‘e o te aamu o teie nei ao ; e noa’tu râ, ua parau Iesu ia ratou, « E pohe to outou i teie nei ao. E faaitoito râ, ua riro te re o teie nei ao ia’u » (Ioane 16:33).

Te ora nei tatou i roto i te hoê tau huehue e te papû ore, te hoê tau ua tohu te Fatu ia Enoka e, e hiti mai « te mau mahana no te mau ohipa iino e te tahoo ra » (Mose 7:60). Te vai ra paha te ati e te mau tau fifi i mua, atira noa’tu râ, e tumu atoa no tatou no te anaanatae e no te oaoa, no te mea tei roto tatou i te tau tuuraa hopea, ua faaho‘i faahou mai te Atua i Ta’na Ekalesia e To’na basileia i ni‘a i te fenua nei no te faaineine i te ho‘iraa mai o Ta’na Tamaiti.

Ua parau te peresideni Boyd K. Packer i te hoê taime no ta’na mau mootua e te mau pe‘ape‘a o teie nei ao e maraa noa ra i roto i to ratou oraraa. Te na ô ra oia : « E ite ratou i te mau mea e rave rahi o te tupu mai i roto i te roaraa o to ratou oraraa. E faaarepurepu te tahi pae i to ratou itoito e e faarahi ho‘i i to ratou faaroo. Mai te mea râ e, e imi tamau noa ratou, na roto i te pure, i te tauturu e te arata‘iraa, e roaa ia ratou te puai i ni‘a i te mau mea iino ra ».

Ua parau faahou mai oia : « Taua mau faufaa tumu morare ra, tei riro ei turu‘iraa na tera u‘i e tera u‘i, te hi‘a nei te reira i raro ma te vitiviti rahi. Noa’tu râ i te reira, aita vau e măta’u nei i te parau no ananahi » (« Eiaha e măta’u » Liahona, Me 2004, 77, 78).

Te mau taea‘e e te mau tuahine, eiaha tatou e măta‘u i to tatou ananahi, eiaha to tatou ti‘aturiraa e to tatou anaanatae e aueue, no te mea tei ia tatou nei te Atua. I roto i te mau parau a‘o matamua i tapa‘ohia o ta Iesu i horo‘a i Ta’na mau pĭpĭ apî tei piihia i Galilea, e toru ia ta‘o, « eiaha e măta‘u » (Luka 5:10). Ua parau faahou Oia i teie parau a‘o e rave rahi taime i te roaraa o Ta’na taviniraa. I To’na Feia Mo‘a i to tatou anotau, ua parau te Faaora, « Ia oaoa, e eiaha e mata‘u, no te mea tei pihai iho ïa vau, o te Fatu, ia outou na, e e tia noa hoi i pihai iho ia outou na » (PH&PF 68:6).

E vai noa te Fatu i piha‘i iho i Ta’na Ekalesia e i To’na mau taata e e paruru ia ratou e tae noa’tu i To’na ho‘iraa mai. E parahi mai te hau i Ziona e i roto i to’na mau tĭtĭ, no te mea ua poro Oia, « E ia riro te putuputuraa i nia iho i te fenua no Ziona, e i nia iho i to’na mau tĭtĭ, ei parururaa, e ei vahi haapuraa no te vero, e i te riri ia niniihia’tu te reira ma te anoi ore i nia i te ao paatoa nei » (PH&PF 115:5–6).

Te ti‘a nei te Ekalesia ei hoê pare paruru no to’na mau melo. Noa’tu â e riro te vairaa o teie nei ao i te haape‘ape‘a rahi i te tahi mau taime, e ite atu te Feia Mo‘a haapa‘o i te Mau Mahana Hopea Nei, i te haapuraa i roto i te mau tĭtĭ no Ziona. Ua faaoti te Fatu e, e ohu te ofa‘i tei ootihia i ni‘a i te mou‘a ra ma te rima ore e tae noa’tu ua faaî oia i te ao atoa nei (hi‘o Daniela 2:31–45 ; PH&PF 65:2). Aore e mana taata e nehenehe e ti‘a i mua i to’na tere, no te mea o te Atua te tumu o taua ohipa ra e o Iesu Mesia te ofa‘i tihi rahi.

Ua ite te peropheta Nephi i roto i te orama e, i roto i te mau mahana hopea nei, e pou mai te mana o te Arenio a te Atua « i nia iho hoi i te feia i maitihia e te Fatu ra » e « o te parau-tia e te mana o te Atua i te hanahana rahi ra, o ta ratou ïa mauhaa » (1 Nephi 14:14).

O tatou tata‘itahi e to tatou utuafare, te nehenehe e ahuhia i te mana o te Atua ei paruru, mai te peu noa râ e vai haapa‘o noa tatou i Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e ma te vaiiho i te Varua ia riro ei arata‘i no tatou. E nehenehe i te mau tafifiraa e tae mai, e eita paha tatou e maramarama i te mau mea atoa e tupu ra i ni‘a ia tatou e aore râ na piha‘i iho ia tatou. Ia ti‘aturi ana‘e râ tatou i te Fatu ma te haehaa e te hau, e horo‘a mai Oia ia tatou i te puai e te arata‘iraa i roto i te mau tamataraa atoa o te oraraa. Ia riro ana‘e to tatou hiaai hoê roa o te raveraa i te ohipa au i mua Ia’na, e haamaitaihia tatou i te hau hohonu mau i roto ia tatou.

I te mau mahana matamua o te Faaho‘i-faahou-raa mai, ua faaruru te mau melo no te Ekalesia i te mau fifi rarahi. Ua parau te peresideni Brigham Young no ni‘a i taua tau ra : « I to’u haaatiraahia e te naho‘a taata ino, ma te haamăta‘u-mau-hia e te pohe e te haamouraa, aita vau i mana‘o e ua iti mai to’u oaoa i reira i te oaoa ta’u i ite i teie nei. E riro te mau mea atoa i te haapouri mai, aita râ vau i ite i te hoê taime i roto i teie evanelia, maori râ, ua ite au i te hopea, e maitai ïa te roaa mai no te parau mau e no te feia atoa i au i te parau-tia » (Te Mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Brigham Young [1997], 383).

Ua riro to’u hoa misionare, o Paul, ei hoê taata ua rahi noa i te anaanatae. Ei hoê metua tane apî, ua roohia oia i te ma‘i faaino i te mau uaua roro [sclerose en plaques]. E noa’tu â te ati i tupu mai, ua tamau noa oia i te tavini ia vetahi ê ma te oaoa e te mana‘o anaanatae. I te hoê mahana, ua haere mai oia i to’u piha toro‘a na ni‘a i to’na parahiraa tura‘i e ua parau mai, « ua haamata te ora i ni‘a i te parahiraa tura‘i uira ! » E haamana‘o noa vau ia’na, maa matahiti na mua a‘e to’na poheraa, te tape‘a teitei ra i te rama no te Tu‘aro Rahi na te Ao nei [Jeux Olympiques] a tere noa ai oia na ni‘a i to’na parahiraa tura‘i na mua i na hanere taata e popo ra ia’na. Mai taua auahi ora ra, aita roa te faaroo o Paul i mohimohi noa a‘e na roto i te tau.

I te tau a piahi ai au i te fare haapiiraa teitei no Brigham Young, ua ora na vau i roto i te hoê fare e rave rahi mau taure‘are‘a tamaroa. To’u hoa piha, o Bruce, o o’na paha te taata mana‘o anaanatae noa ta’u i mâtau. Aita hoê a‘e taime matou i faaroo ia’na i te faahitiraa i te hoê parau ino no ni‘a i te tahi taata e aore râ te tahi ohipa, e aita ihoa e rave‘a maori râ te peeraa’tu ia’na ia ti‘a mai oia i reira. Na roto mai to’na anaanatae e roaa mai te hoê ti‘aturi aueue ore i te Faaora e i te evanelia.

I te hoê mahana to‘eto‘e, i te tau to‘eto‘e, te haere ra te tahi faahou hoa to’u, o Tom, na roto i te aua o te fare haapiiraa tuatoru. I te hora 7:00 i te po‘ipo‘i, aita ïa e taata i roto i te aua, ua poiri ho‘i. Te topa puai ra te hiona, e puai atoa te mata‘i to‘eto‘e. Ua mana‘o o Tom, « Eaha ïa huru reva ha‘iriiri ». Ua haere atea faahou oia, e i roto i te poiri e te hiona, ua faaroo oia i te hoê taata te himene ra.

E oia mau, i roto i te hiona te haere mai nei to matou hoa mana‘o anaanatae noa, o Bruce. Ma te rima toro i te ra‘i, te himene ra oia i te hoê himene no roto mai i te ha‘uti taata ora ra no Broadway, Oklahoma: « Auê ïa po‘ipo‘i nehenehe ! Auê ïa po‘ipo‘i nehenehe ! Mana‘o nehenehe i to’u aau, te tere maitai ra ta’u mau mea atoa » (Richard Rodgers e Oscar Hammerstein II, « Oh, What a Beautiful Morning » [1943]).

I te mau matahiti i muri iho, ua riro taua reo nehenehe ra i roto i te vero poiri ra ei tapa‘o no’u no te auraa o te faaroo e te ti‘aturiraa. Noa’tu â tei roto tatou i te hoê ao te haere poiri noa ra, e ti‘a ia tatou te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ia himene ma te oaoa, ma te ite e, tei te Ekalesia e tei te mau taata o te Atua te mau mana o te ra‘i. Ia oaoa tatou i te ite e, e po‘ipo‘i nehenehe tera i mua ia tatou—te aahiata o te mahana mileniuma, e ti‘a mai te Tamaiti a te Atua i te pae hitiaa o te râ e e faatere arii faahou mai i te fenua nei.

Te mana‘o atoa nei au i na po‘ipo‘i nehenehe e piti i roto i te aamu o teie nei ao. I te tau faatupuraa raau no te matahiti 1820, i te hoê po‘ipo‘i nehenehe e te teatea i Palmyra, New York, ua tomo te hoê taure‘are‘a tamaroa, o Iosepha Semita, i roto i te hoê uru raau e ua tuturi i raro no te pure. Ua iriti te pahonoraa i taua pure ra, te fâraa mai te Metua e te Tamaiti, i te tau tuuraa no te îraa o te mau tau e te Faaho‘i-faahou-raa mai o te Ekalesia a Iesu Mesia i ni‘a i te fenua nei.

Te vai atoa râ hoê po‘ipo‘i nehenehe tei hiti mai a 2 000 matahiti i teie nei i rapae noa mai i te oire patu teitei ra no Ierusalema. Papû roa e, ua anaana maitai te mahana i taua po‘ipo‘i taa ê ra no te Pasa. Ua haere mai te tahi pu‘e vahine i te ô no te menema ra, ua mana‘o ratou e tâvai i te tino o to ratou Fatu tei faasataurohia. Ua farerei e piti melahi ia ratou ma te parau e : « Eaha outou i imi ai i tei ora i te vairaa o te pohe ? Aore oia i ŏ nei, ua tia ïa i nia » (Luka 24:5–6).

No teie upooti‘araa o Iesu Mesia i ni‘a i te hara e te pohe, te faaite papû nei au. No te faanahoraa aroha a to tatou Metua Mure Ore e To’na here hope ore, te faaite papû atoa nei au. A ti‘a ai tatou i te po‘ipo‘i, ia hi‘o na tatou i te ra‘i ma te faaroo e te ma te parau e, « Auê ïa po‘ipo‘i nehenehe », o ta’u ïa pure i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.