2010–2019
Pongipongi Fakaʻofoʻofá
ʻEpeleli 2013


Pongipongi Fakaʻofoʻofa

ʻOku ʻikai fie maʻu ke mou manavahē ki he kahaʻú, pe vaivai ʻetau ʻamanakí mo e fiefiá, koeʻuhí he ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá.

ʻI ha efiafi Tuʻapulelulu ʻi Selusalema, naʻe fakataha ai ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá ʻi ha loki ʻi ʻolunga ke nau fakahoko e Lakaatú. Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he kau tangata naʻe kau mo Iá ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe ui ai ʻa e houa maʻu meʻatokoni ko ʻení ko e ʻOhomohe Fakaʻosí. Kapau pē ā ne nau ʻilo ʻeni mo hono ʻuhingá, te nau tangi.

Ka naʻe mahino lelei ki honau ʻEikí ʻe taimi nounou pē kuo kamata ʻa e fakamamahi ʻo Ketisemani mo Kolokotá. Ne tuʻunuku mai e taimi faingataʻa taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní; neongo ia, naʻe folofola ʻa Sīsū kiate kinautolu, “Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani: [ka mou fiefia;] kuó u ikuʻi ʻa māmani” (Sione 16:33).

ʻOku tau moʻui he ʻahó ni ʻi ha kuonga mouveuveu mo taʻe pau, ko ha taimi naʻe tomuʻa fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke ʻe fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e “ngaahi ʻaho ʻo e faiangahalá mo e tauteá” (Mōsese 7:60). ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi taimi fakamamahi mo faingataʻa he kahaʻú, ka ʻoku tau maʻu foki ha ʻuhinga ke fiefia mo nēkeneka ai, he ‘oku tau moʻui ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosí, ʻi hono toe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá Hono Siasí mo Hono puleʻangá ki māmani ko e teuteu ki he toe hāʻele mai Hono ʻAló.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ki hono makapuná ʻi he fakautuutu ʻo e koví ʻi he māmani ʻoku tau moʻui aí. Naʻá ne pehē: “Te nau mamata ki ha ngaahi meʻa lahi ʻe hoko ʻi heʻenau moʻuí. ʻE ʻi ai honau niʻihi ʻe siviʻi ʻenau lototoʻá mo ʻahiʻahiʻi ʻenau tuí. Ka ʻo kapau te nau kumi ʻi he faʻa lotu ke maʻu ha tokoni mo ha fakahinohino, kuo pau ke foaki kiate kinautolu ha mālohi ki he ngaahi meʻa ʻoku halá.”

Naʻá ne toe tānaki kimui ange: “ʻOku fakaʻau ke kovi ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga fakaeangamaʻa ko ia ʻoku fakafalala ki ai ʻa e moʻui fakasivilaisé. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke u manavahē au ia ki he kahaʻú” (“ʻOua ʻe Manavahē,” Liahona, Mē 2004, 77, 78).

Kāinga, ʻoku ʻikai fie maʻu ke mou manavahē ki he kahaʻú, pe vaivai ʻetau ʻamanakí mo e fiefiá, koeʻuhí he ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻI he ngaahi fuofua lea akonaki ʻa Sīsū ʻi Kāleli ki Heʻene kau ākonga ne toki ui foʻoú, naʻe ʻi ai e foʻi lea fakatokanga ʻe tolu: “ʻOua ʻe manavahē” (Luke 5:10). Naʻe tuʻo lahi ʻEne fai e akonaki ko iá lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú. Kuo folofola mai ʻa e Fakamoʻuí ki Hono Kāingalotu ʻi hotau kuongá, “Ko ia, ke mou fiefia, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí (T&F 68:6).

ʻE tuʻu ʻa e ʻEikí ʻi he tafaʻaki Hono Siasí mo e kakaí mo tauhi kinautolu ke nau malu kae ʻoua ke Ne hāʻele mai. ʻE ʻi ai e melinó ʻi Saione mo hono ngaahi siteikí, he kuó Ne ʻosi fanongonongo: “Pea ke hoko ʻa e tānaki fakataha ki he fonua ko Saioné, pea ki hono ngaahi siteikí, ko ha maluʻanga, pea ko ha ungaʻanga mei he afaá, pea mei he houhaú ʻo ka lilingi kakato atu ia ki he māmaní hono kotoa” (T&F 115:6).

ʻOku tuʻu ʻa e Siasí ko ha ʻā malu ki hono kāingalotú. Neongo ʻe faingataʻa ʻi ha ngaahi taimi ʻa e ngaahi tūkunga ʻi he māmaní, ʻe maʻu ʻe he Kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ha hūfangaʻanga ʻi he ngaahi siteiki ʻo Saioné. Kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ko e maka kuo tā mei he moʻungá taʻe kau ai ha nimá ʻe teka atu ia kae ʻoua kuó ne fakafonu ʻa e māmaní kotoa (vakai, Taniela 2:31–45; T&F 65:2). He ʻikai lava ʻe ha mālohi fakaetangata ʻo taʻofi ʻeni, he naʻe fakahoko e ngāué ni ʻe he ʻOtuá, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e fungani makatulikí.

Naʻe mamata ʻa Nīfai ʻi ha meʻa-hā-mai, ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻa e tō ʻa e mālohi ʻo e Lami ʻo e ʻOtuá ki he “kau Māʻoniʻoni ʻo e Siasí pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí,” pea ʻe “fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi” (1 Nīfai 14:14).

ʻE lava ke fakamahafu kitautolu takitaha, mo hotau fāmilí ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ko ha maluʻi kapau te tau tuʻu maʻu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea tuku e Laumālié ke ne tataki kitautolu. Mahalo ʻe hoko mai ʻa e ʻahiʻahí, pea mahalo he ʻikai mahino ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hoko pe ʻākilotoa kitautolú. Ka ʻi heʻetau loto fakatōkilalo, mo falala fakalongolongo ki he ʻEikí, te Ne ʻomi ha fakahinohino mo tataki kitautolu ʻi he faingataʻa kotoa pē ʻo e moʻuí. Kapau ʻoku tau holi ke fakahoifua kiate Ia, ʻe tāpuekina kitautolu ʻaki ha melino lahi ʻi hotau lotó.

ʻI he ngaahi fuofua taimi ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻe fehangahangai e kāingalotu ʻo e Siasí mo ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa. Naʻe lea ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi kau ki he taimi ko iá: “ʻI he taimi ʻoku ʻātakaiʻi ai au ʻe he kau fakatangá mo hanganaki mai ʻa e maté mei he tapa kotoa peé, ʻoku ʻikai ke u toe tokanga au ki ha meʻa ka ko ʻeku ongoʻi ʻa e hulutuʻa ʻeku fiefiá mo hoku laumālié foki, ʻo hangē ko e taimi ní. ʻE hā ngali fakataʻeoli mo taʻe pau ʻa e ʻamanakí, ka kuo teʻeki ai ke u mamata ʻi he ongoongoleleí ni, ki ha taimi naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi, ko hono olá, ʻe lelei ia ki he tupuʻanga ʻo e moʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 410).

Ko hoku hoa faifekau ko Paulá, ko ha tokotaha naʻe moʻui fiefia maʻu pē. Naʻá ne puke lahi ʻi heʻene hoko ko ha tamai kei talavoú. Ka neongo e faingataʻá naʻe kei hokohoko atu pē ʻene tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he loto fiefia mo tukuhua. Naʻá ne hū ange ki hoku ʻōfisí ʻo heka ange heʻene saliote teketeké mo pehē ange, “Kamata e moʻuí ʻi he sea teketeke fakamīsiní!” Ne u manatua maʻu pē ia he ngaahi taʻu kimuʻa peá ne mālōloó ʻene pukepuke hake ʻa e foʻi ama ʻOlimipikí mo heka pē ʻi hono saliote teketeké kae pasi fiefia ha laungeaú. Hangē ko e foʻi ama ko ia ʻoku ʻikai pē mate hono uló, naʻe ʻikai ha taimi ʻe vaivai ai e tui ʻa Paulá.

ʻI heʻeku kei ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ne u nofo ʻi ha fale fakataha mo ha kau talavou tokolahi. Ko hoku kaungāloki ko Pulusí, mahalo ko e tokotaha loto tauʻatāina taha ia kuó u ʻilo. Ne teʻeki pē ke mau fanongo kuó ne lea ʻaki ha meʻa ʻoku kovi kau ki ha taha pe ha faʻahinga tūkunga, pea ne u ongoʻi taʻetūkua kuo fakalotolahia aú. Naʻe maʻu ʻene fiefiá mei heʻene falala ki he Fakamoʻuí mo e ongoongoleleí.

ʻI ha ‘aho momoko mo sinou ʻe taha, ne lue hake hoku kaungāmeʻa ko Tomu he ʻunivēsití. Ko e hoko pē ia ʻa e 7.00 pongipongí, pea naʻe kei lōngonoa mo fakapoʻuli ʻa e ʻapiakó. Ne lahi e tō ʻa e sinoú, fakataha mo ha havili mālohi. Naʻe fakakaukau ʻa Tomu, “Meʻa fakamamahi moʻoni ko e ʻeá.” Naʻe toe mamaʻo atu ʻene lué ʻi he fakapoʻulí mo e sinoú, peá ne fanongo ki ha taha ʻoku hiva.

Hangē pē ko ʻene ʻamanakí, ko hono kaungāmeʻa loto tauʻatāina ia ko Pulusí ʻoku ʻasi mai he afā sinoú. Naʻá ne hiki hono ongo nimá ki he langí, peá ne hivaʻi e hiva mei he faiva hiva ko e Broadway Oklahoma: “ʻOi, he toki pongipongi fakaʻofoʻofa ē! ʻOi, he toki ʻaho fakaʻofoʻofa ē! Kuó u maʻu ha ongo fakaʻofoʻofa, ʻe lelei e meʻa hono kotoa he ʻahó ni” (Richard Rodgers mo Oscar Hammerstein II, “Oh, What a Beautiful Morning” [1934]).

Talu mei he aʻusia ko iá, mo e hoko e leʻo fiefia ʻi he fakapoʻulí he afā sinoú ko ha fakataipe kiate au ʻo e ʻuhinga ʻo e tuí mo e ʻamanakí. Naʻa mo ʻetau ʻi ha māmani fakapoʻulí, ʻoku totonu ke tau hiva ʻi he fiefia, ʻa kitautolu Kāingalotu ʻo e Siasí, heʻetau ʻilo ʻoku ʻi he Siasi mo e kakai ʻo e ʻOtuá ʻa e mālohi ʻo e langí. Te tau fiefia ʻi he ʻilo ko ia ʻoku toka mei muʻa ha pongipongi fakaʻofoʻofa—ko e kamataʻanga ia ʻo e nofotuʻí, ʻe hāʻele mai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mei he Hahaké pea te Ne toe pule aoniu ʻi he māmaní.

ʻOku ou toe fakakaukau ki ha ongo pongipongi fakaʻofoʻofa kehe ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, ʻi ha pongipongi fakaʻofoʻofa, mo tafitonga ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, naʻe ʻalu ai e talavou ko Siosefa Sāmitá ki ha vaoʻakau ʻo tūʻulutui ʻo lotu. Ko e tali ki he lotu ko iá, ko e hā mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló, ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá pea mo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.

Ne mafoa mai e ata ʻo ha pongipongi foʻou makehe he meimei taʻu ʻe 2,000 kuo hilí he tuʻa kolo ʻo Selusalemá. Naʻe maama makehe e ulo ʻa e laʻaá he pongipongi Toetuʻu ko iá. Ne omi ha kau fafine tokosiʻi ke ʻaʻahi ki ha faʻitoka, mo e ʻamanaki ke nau tākai ʻa e sino ʻo honau ʻEiki kuo tutukí. Ne fakafetaulaki mai ha ongo ʻāngelo ʻo pehē ange: “Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté? ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake” (Luke 24:5–6).

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e angahalá mo e maté. ʻOku ou fakamoʻoni ki he palani ʻaloʻofa ʻetau Tamai Taʻengatá mo ʻEne ʻofa taʻengatá. ʻI heʻetau tuʻu hake ʻi he pongipongi takitaha, fakatauange ke tau hanga ki he langí ʻi he loto tui mo pehē, “ʻOi, he toki pongipongi fakaʻofoʻofa ē,” Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.