2010–2019
Ko Hono Tali Kita ʻe he ʻEikí
ʻEpeleli 2013


Ko Hono Tali Kita ʻe he ʻEikí

ʻOku fakaiku ʻa e fekumi pea mo tali ʻoku hōifua mai e ʻEikí, ki he ʻilo kuó Ne fili mo tāpuekina kitautolu.

ʻI heʻeku kei siʻí, ʻoku ou manatuʻi hono faʻa ʻave au ʻe he tangataʻeikí he taimi ʻe niʻihi ke ma fai ha ngaahi ngāue. Naʻe ʻi ai haʻamau kiʻi ngoue naʻe lau kilomita pē mei he feituʻu ne mau nofo aí, pea naʻe lahi maʻu pē meʻa ke faí ke teuteu ʻa e ngoué ʻi he faʻahitaʻu kotoa pē. Naʻá ma ngāue ki he palepalé pe fokotuʻu pe fakaleleiʻi ʻa e ʻaá. Ko ʻeku manatú, naʻe fai maʻu pē ʻa e ngāué ni ʻi he mokoʻīʻií, sinou lahí, pe ʻuha lōvaí. Ka naʻá ku saiʻia ai. Naʻe akoʻi au heʻeku tangataʻeikí ʻi he ngāué ʻi he faʻa kātaki pea ke tali lelei ia.

Naʻá ne fakaafeʻi au ʻi ha ʻaho ʻe taha ke u fakamaʻu ha foʻi sikalu peá ne fakatokanga mai, “Manatuʻi, kapau te ke fakamaʻu ia ʻo fuʻu maʻu, ʻe motu ia.” Ne u vēkeveke ke fakahaaʻi ki ai te u lava ʻo fai ia. Naʻá ku fakamaʻu ia ʻaki hoku iví kotoa, pea ko hono moʻoní, naʻá ku motuhi e foʻi sikalú. Naʻá ne fai ha kiʻi lea fakaoli, peá ma toe kamata. Naʻa mo e taimi ʻo ʻeku “fehalākí,” naʻá ku ongoʻi maʻu pē ʻene ʻofa mo ʻene loto-falala kiate aú. Naʻá ne siʻi mālōlō ʻi he taʻu ʻe 10 kuo hilí, ka ʻoku ou kei lava pē ʻo ongona hono leʻó, ongoʻi ʻene ʻofá, fiefia ʻi heʻene fakalotolahí, mo ongoʻi ʻene tali aú.

Ko ha tefitoʻi fie maʻu fakaetangata ʻa e ongoʻi ke tali kita ʻe ha taha ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku fakalotolahiʻi kitautolu ʻi hono tali kitautolu ʻe he kakai leleí. ʻOkú ne fakatupulaki ʻetau ongoʻi hotau mahuʻingá mo ʻetau lotolahí. Ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo ongoʻi ʻoku tali kinautolu ʻe ha kakai leleí, ʻoku nau kumi ia ʻi ha feituʻu kehe. Te nau lava ʻo kumia ia ʻi ha kakai ʻoku ʻikai ke nau tokanga ki heʻenau lelei. Te nau lava ʻo pīkitai ki ha niʻihi ʻoku ʻikai ko ha kaungāmeʻa moʻoni mo fai ha ngaahi taʻepau ʻi heʻenau feinga ke maʻu e tokanga ʻoku nau fekumi ki aí. Te nau ala feinga ke tali kinautolu ʻaki haʻanau tui ha faʻahinga ākenga vala ke fakatupu ha ongoʻi ʻoku nau kau pe maʻu ha tuʻunga. Ko ha niʻihi, ko e feinga ki ha fatongia pe tuʻunga ʻiloá ʻe lava ke toe hoko ko ha founga ke tali ai kinautolu. Mahalo te nau fakamatalaʻi honau mahuʻingá ʻaki ha fatongia ʻoku nau fua pe tuʻunga ʻoku nau maʻu.

Naʻa mo e lotoʻi Siasí ʻoku ʻikai ke tau faʻa hao mei he faʻahinga fakakaukau ko ʻení. ʻOku hanga ʻe heʻetau feinga ke tali kitautolu ʻe he kakai halá pe fai ia ʻi he halá, ʻo tuku kitautolu ʻi ha tuʻunga ʻoku fakatuʻutāmaki - ʻoku ngalingali te ne takihalaʻi kitautolu pea aʻu pē ke tau ʻauha ai. He ʻikai ke tau ongoʻi ai ʻoku fakamahuʻingaʻi kitautolu pe tau maʻu ha lotolahi, ka te tau iku ai ki he ongoʻi liʻekina mo taʻefeʻungá.

Naʻe faleʻi ʻe ʻAlamā hono foha ko Hilamaní, “Tokanga ke ke sio ki he ʻOtuá pea moʻui.”1 Ko e maʻuʻanga ivi fisifisimuʻa tahá mo hono tali lelei kitá ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Na ʻafioʻi kitautolu. ʻOkú Na ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke na tali kitautolú koeʻuhí ko hotau fatongiá pe tuʻungá. ʻOku ʻikai ke na tokanga ki hotau tuʻungá. ʻOkú na ʻafio ki hotau lotó. ʻOkú na tali kitautolu ʻi hotau tuʻunga totonú pea mo e tuʻunga ʻoku tau feinga ke aʻusiá. ʻE hanga ʻe heʻetau fekumi kiate Kinauá mo ʻEna tali lelei kitautolú, ʻo langaki mo poupouʻi maʻu pē kitautolu.

Te u vahevahe atu ha kiʻi sīpinga mahinongofua, kapau ʻe fakaʻaongaʻi, ʻe lava ke aʻusia ai ʻe he taha kotoa hono tali lelei kitautolú. Naʻe foaki ʻa e sīpinga ko ʻení ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko kinautolu kotoa pē ʻiate kinautolu ʻa ia ʻoku nau ʻilo ʻoku angatonu mo mafesifesi ʻa honau lotó, pea fakatomala ʻa honau laumālié, pea nau loto fiemālie ke tauhi ʻa ʻenau ngaahi fuakavá ʻi he feilaulaú—ʻio, ʻa e feilaulau kotoa pē ʻa ia ko au, ko e ʻEikí, te u fekaú—ʻoku ou tali ʻa kinautolu.”2

ʻOku sitepu faingofua pē ʻe tolu ʻa e foungá ni:

  1. ʻIloʻi ʻoku angatonu hotau lotó mo mafesifesi,

  2. ʻIloʻi ʻoku fakatomala hotau laumālié, mo e

  3. Loto fiemālie ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he feilaulau, ʻo hangē ko e fekau ʻa e ʻEikí.

ʻUluakí, ʻoku fie maʻu ke tau ʻilo ʻoku angatonu mo mafesifesi hotau lotó. ʻOku tau ʻiloʻi fēfē ia? ʻOku tau kamata ʻaki haʻatau vakavakaiʻi fakamātoato ʻetau moʻuí. Ko e lotó ko e uho ia ʻo e ngaahi ongo ʻoku tau maʻú. Pea ʻi heʻetau vakaiʻi hotau lotó, ʻoku tau fakafuofuaʻi ai kitautolu. ʻOku tau ʻiloʻi lelei e meʻa ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha ʻoku tau feohi ʻo kau kiate kitautolú. ʻOku tau ʻilo ʻetau ʻuhingá mo ʻetau ngaahi fakaʻamú. Ko e taimi ʻoku tau vakavakaiʻi fakamātoato mo moʻoni ai ʻetau moʻuí, ʻoku ʻikai ke tau kumi ʻuhinga pe lohiakiʻi pē kitautolu.

ʻOku ʻi ai foki mo ha founga ke tau ʻilo ai pe ʻoku mafesifesi hotau lotó. Ko e loto mafesí ʻoku molū, tauʻatāina, mo ongongofua. Ko e taimi ʻoku ou fanongo ai ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá, mo tukitukí,”3 ʻoku ou ongona ʻEne tukituki ʻi he matapā ʻo hoku lotó. Kapau te u fakaava ʻa e matapā ko ʻení kiate Ia, ʻoku ou ongongofua ange ai ki he ngaahi fakaafe ʻa e Laumālié, pea ʻoku ou talingofua ange ai e finangalo ʻo e ʻOtuá.

ʻE akoʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukauʻi fakamātoato mo faʻa lotu ai e lahi ʻo e angatonu mo e mafesifesi hotau lotó. Te tau maʻu ha fakamahino pe fakatonutonu lelei ʻoku fakaafeʻi ai kitautolu ke tau ngāue.

Uá, kuo pau ke tau ʻilo ʻoku mafesifesi hotau lotó. ʻOku fakamatalaʻi e foʻi lea fakatomalá (contrite) ʻi he tikisinale ʻOkisifōtí ko ha “ongo pe fakahaaʻi ʻo e mamahi ʻi hano fakatokangaʻi kuo fai hala ha taha.”4 Kapau ʻoku tau laumālie fakatomala, ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau ngaahi angahalá mo e tōnounoú. ʻOku akoʻingofua kitautolu “[ʻi he] ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki he māʻoniʻoní.”5 ʻOku tau ongoʻi ha mamahi faka-ʻOtua mo fie fakatomala. ʻOku fiefanongo e laumālie mafesifesí “ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”6

ʻOku fakahaaʻi ʻa e laumālie mafesifesí ʻe heʻetau lotoʻaki mo fakapapau ke ngāué. ʻOku tau loto lelei ke fakavaivaiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, loto lelei ke fakatomala, ako, mo liliu. ʻOku tau loto lelei pe lotu, “Oua naʻa fai hoku lotó, ka ko e fingangalo ʻoʻoú.”7

Ko e sitepu hono tolu ke tali ai kitautolu ʻe he ʻEikí ko ha fili ʻi he ʻilo pau ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he feilaulau, “ʻio, ʻa e feilaulau kotoa pē, ʻa ia ko au ko e ʻEikí, te u fekaú.”8 ʻOku lahi ʻetau faʻa fakakaukau ʻoku ʻuhinga e foʻi lea feilaulaú ki ha meʻa ʻoku lahi pe faingataʻa ke tau fakahoko. Mahalo naʻa moʻoni ʻeni ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ka ko e taimi lahi ʻoku ʻuhinga ia ke moʻui fakaʻaho ko ha ākonga moʻoni ʻa Kalaisi.

Ko ha founga ʻe taha ke tauhi ai ʻetau ngaahi fuakavá ko e maʻu ʻi he tuʻunga taau ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē. ʻOku tau teuteuʻi kitautolu ʻi he ʻiloʻi pau, ki he ouau toputapú. ʻOku tau fakafoʻou mo fakapapauʻi ʻetau ngaahi palōmesi toputapu ki he ʻEikí. ʻOku tau ongoʻi ʻi he foungá ni ʻokú Ne tali kitautolu pea tau maʻu ʻEne fakapapau ʻoku tali ʻetau ngaahi ngāué mo fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku talaʻofa mai ʻa e ʻEikí lolotonga e ouau ko ʻení, kapau te tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu e huafa Hono ʻAló pea manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, te tau maʻu maʻu ai pē Hono Laumālié. Ko e maʻu ko ia e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu peé, ko e fakaʻilonga taupotu taha ia hono tali kitautolu ʻe he ʻOtuá.

Ko e ngaahi founga kehe ke tauhi ai ʻetau ngaahi fuakavá ʻaki e feilaulaú ʻoku faingofua tatau pē ia mo hono tali ha fatongia ʻi he Siasí pea ngāue faivelenga he fatongia ko iá pe muimui he fakaafe hotau palōfita ko Tōmasi S. Monisoní, ke ala atu ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku tuʻu he tafaʻakí pea fie maʻu ke fakahaofi fakalaumālié. ʻOku tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he feilaulau, ʻaki ʻetau tokoni fakalongolongo pē ʻi hotau kaungāʻapí pe koló pe kumi e ngaahi hingoa ʻo ʻetau ngaahi kuí pea fakahoko e ngāue fakatemipalé maʻanautolu. ʻOku tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he feilaulau, ʻi heʻetau feinga ke angamāʻoniʻoni, ke tauʻatāina, mo fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻuhinga pē e tauhi ia ʻetau ngaahi fuakavá ke tau tuʻu maʻu mo faivelenga ʻi he taimi ʻoku tō takutaku mai ai e ngaahi matangi mālohi ʻo e moʻuí kiate kitautolú.

Hili hono fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí e founga te Ne tali ai kitautolú, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ha fakatātā fakaʻofoʻofa ke fakahaaʻi ʻene ʻaonga kiate kiate kitautolu fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmilí ke tau feinga ke Ne tali kitautolú. Naʻá Ne folofola, “He ko au, ko e ʻEikí, te u pule ke nau fakatupu mai ha fua ʻo hangē ko ha ʻakau fua lahi, ʻa ia kuo tō ʻi ha kelekele lelei, ʻi ha veʻe vaitafe maʻa, ʻa ia ʻoku fua ʻaki ʻa e fua lahi ʻoku mahuʻinga lahi.”9

Ko e taimi ʻoku tau feʻunga fakafoʻituitui ai mo e Laumālie ʻo e ʻEikí mo ongoʻi ʻEne tali kitautolú, ʻe tāpuakiʻi leva kitautolu ʻo mahulu hake ʻi heʻetau mahinó mo ʻomi ha ngaahi fua lahi ʻo e māʻoniʻoní. Te tau kau ʻiate kinautolu naʻá Ne folofola ki ai, “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu: kuó ke faitotonu ʻi he meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke ke pule ki he meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeikí.”10

ʻOku fakaiku ʻa e fekumi pea mo hono tali ʻe he ʻEikí, ki he ʻiloʻi kuó Ne fili mo tāpuekina kitautolu. Te tau maʻu ha loto falala lahi ange te Ne tataki mo fakahinohino kitautolu ki he leleí. ʻE hāsino ʻEne ʻaloʻofa ongongofuá ʻi hotau lotó, ʻi heʻetau moʻuí, pea ʻi hotau fāmilí.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ʻaki hoku lotó kotoa ke mou feinga ke tali kimoutolu ʻe he ʻEikí mo maʻu ʻEne ngaahi tāpuaki kuo ʻosi talaʻofa maí. ʻI heʻetau muimui he sīpinga faingofua kuo fokotuʻ u ʻe he ʻEikí, te tau ʻilo kuo tali kitautolu ʻe he ʻEikí, neongo pe ko e hā hotau fatongiá, tuʻungá, pe ngaahi fakangatangata fakamatelié. ʻE fakalotolahiʻi kitautolu ʻe Heʻene tali ʻofá, fakalahi ʻetau tuí, mo tokoniʻi ke tau mafeia e meʻa kotoa ʻoku tau fehangahangai mo ia he moʻuí. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻá, ka te tau ikuna, tupulaki,11 mo ongoʻi nonga.12 Te tau kau ʻi he niʻihi naʻe folofola ki ai ʻa e ʻEikí:

“ʻOua ʻe manavahē, ʻe fānau iiki, he ʻoku ʻaʻaku ʻa kimoutolu, pea kuó u ikunaʻi ʻa e māmaní, pea ʻoku mou kau kiate kinautolu kuo foaki ʻe heʻeku Tamaí kiate aú;

“Pea ʻe ʻikai mole ha taha ʻo kinautolu kuo foaki kiate au ʻe heʻeku Tamaí.”13

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.