2010–2019
Kau Atu
ʻEpeleli 2013


Kau Atu

ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo hono mālohí ke fakamafola ʻaki ha peau kāfakafa ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní ʻi he funga ʻo e māmaní.

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻoku tānaki atu hoku leʻó kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni mo e niʻihi kehé ʻi hono fakahīkihikiʻi kinautolu kuo nau tali e ui ʻa e palōfitá ke ʻi ai ha kau faifekau moʻui taau tokolahi angé. ʻOku lōmekina ʻeni ʻa e māmaní kotoa ʻe ha peau tā ʻo e loto vēkeveke ki he ngāue fakafaifekaú. Talu mei hono fakahā fakahisitōlia ʻe Palesiteni Monisoni ʻi ʻOkatopa taʻu kuo ʻosí, kuo ui ha kau ʻeletā, kau sisitā, mo ha mātuʻa mali ʻe lauiafe, ʻoku teuteu mo ha niʻihi tokolahi ange.1 ʻOku mau maʻu he taimí ni ha ngaahi fehuʻi, “Ko e hā te mou fai ʻaki e kau faifekau kotoa ko ʻení?” ʻOku faingofua pē talí. Te nau fai e meʻa kuo fakahoko maʻu pē ʻe he kau faifekaú. Te nau malanga ʻaki e ongoongoleleí! Te nau tāpuakiʻi e fānau ʻa e ʻOtua Māfimafí!

ʻE tokolahi ange ʻa kimoutolu kau talavou mo e kau finemui te mou kau heni ʻi hoʻomou feinga ke moʻui taau mo e uiuiʻi fakafaifekaú. ʻOku mou lau ʻeni ko ha kaupeau ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní. ʻOku mou fakatokangaʻi homou faingamālie ʻi he fisi ʻo e foʻi peau ko iá.

Ko kimoutolu kei taʻu hongofulu tupú, fakaʻaongaʻi hoʻomou nāunau fakalēsoni foʻoú pea mou feakoʻiʻaki ʻa e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí. Ko homou taimi ʻeni ke teuteu ai ke akoʻi ha niʻihi kehe kau ki he lelei ʻo e ʻOtuá.

Kau talavou mo e kau finemui, ko hoʻomou akó ʻoku fuʻu mahuʻinga fau—kiate kimautolu, kiate kimoutolu, pea ki he ʻOtuá. Kapau ‘okú ke fie hū ki ha kolisi pe ʻunivēsiti hili hoʻo ngāue fakafaifekaú, ʻo kapau ʻe lava, ʻoku mau poupou atu ke mou tohi kole ki he akoʻanga ʻokú ke fili ki aí ki muʻa pea kamata hoʻo ngāue fakafaifekaú. Ko e lahi ʻo e ngaahi akoʻanga māʻolunga angé ʻoku nau fakatoloi ʻaki ha māhina ʻe 18 ki he 30 ki he kau teu ngāue fakafaifekaú. Te mou lava heni kau ʻeletā mo e kau sisitā ke ngāue ʻo ʻikai toe hohaʻa pe te ke kamata ʻi fē hoʻo akó. ʻOku tau fakamālō lahi ki he kau taki ʻo e ngaahi akoʻanga ʻoku nau fakafaingamālieʻi e ngaahi palani pehení!

Mātuʻa, kau faiako, mo e toengá, mou kau atu ʻi hono teuaki ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ke nau taau mo e ngāue fakafaifekaú. Lolotonga iá, ʻe tohoakiʻi ʻe hoʻomou moʻui faʻifaʻitakiʻangá ʻa e tokanga homou kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. Mateuteu ke fai ha tali kiate kinautolu ʻoku nau fehuʻi pe ko e hā ʻoku pehē ai hoʻo moʻuí. Mateuteu ke ʻoange ha ʻuhinga ki he ʻamanaki lelei mo e fiefia ʻoku nau fakatokangaʻi ʻiate koé.2 Ka hoko mai e ngaahi fehuʻi peheé, te ke lava ʻo tali ʻaki haʻo pehē, “Tau ʻeke ki he kau faifekaú! Te nau lava ʻo tokoni kiate kitautolu! Pea kapau te ke fie maʻu, te u ʻi ho tafaʻakí ʻi he taimi ʻe tali mo akoʻi ai koe ʻe he kau faifekaú.”

Ko kimoutolu kakai lalahí, kau atu ki hono teuteuʻi fakalaumālie, fakaetuʻasino, mo fakapaʻanga ʻo e kau faifekau ʻi he kahaʻú. ʻOku hoko e tātānaki ʻo e fanga kiʻi sēnití ko ha konga hoʻo tōʻonga moʻuí. Ko kimoutolu mātuʻa mali toulekeleka, mou palani ki he ʻaho te mou lava ai ʻo ngāue fakafaifekau. Te mau fakahoungaʻi lahi hoʻomou tokoní. Lolotonga iá, mahalo ʻoku ʻi ai hamou niʻihi te mou lava ʻo foaki hoʻomou paʻangá ke tokoni ki he ngāue fakafaifekau ʻaki haʻamou tokoni ki he Paʻanga Faifekau Fakalūkufuá, hangē ko e toe fokotuʻu mai ʻa Palesiteni Monisoni he pongipongi ní.3

ʻOku fakautuutu e tokolahi ʻo ha kau tangata mo honau hoa ʻofeiná, ne filifili ʻo nau kau atu ʻi hono ui kinautolu ke tokangaʻi e ngaahi misiona ʻo e Siasí. Te nau takiekina ʻi he ngāue ko iá ʻa e ikuʻanga ʻo e ngaahi toʻu tangata kuo fāʻeleʻi pe teʻeki fāʻeleʻí. ʻOku maʻu ʻe he kau palesiteni fakamisioná ʻa e ngaahi kī ʻo e fatongia ki he uelofeá, malú, mo e ikuna ʻa ʻenau kau faifekaú. Hili ʻene talanoa mo e palesiteni fakasiteiki mo e palesiteni fakavahefonua ʻi hono misioná, ʻoku vahe leva ʻe he palesiteni fakamisiona takitahaʻa e kau faifekaú ke ngāue ʻi ha siteiki, uooti, pe kolo pau.

ʻE lava ke kau atu ʻa e kau palesiteni fakasiteikí mo e kau pīsopé ʻi heʻenau tuku ha houa lahi ange ʻi hono ʻinitaviu ʻo e kau teuteu ngāue fakafaifekaú. ʻOku maʻu ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻa e ngaahi kī ʻo e fatongia ki he ngāue fakafaifekaú ʻi honau ngaahi ʻiunití, pea ʻoku nau ueʻi ʻa e kāingalotú ke nau kau.

ʻOku kamata ʻa e houʻeiki tangata mo fafine ʻi he fakataha alēlea fakauooti takitaha ke kau atu. ʻOku kau he fakataha alēlea ko iá ʻa e taki faifekau fakauōtí.4 ʻOku ou fie lea fakapatonu kiate kimoutolu ko e kau taki faifekau fakauōtí. Kuo ʻosi ui kimoutolu hoʻomou pīsopé ke taki e ngāue fakafaifekaú ʻi homou uōtí. Pea ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku lelei ʻaupito pea kuo ui ai ha ʻasisiteni ke tokoni kiate koe. ʻOkú ke kumi, fakataha mo ha niʻihi ʻi he fakataha alēlea ʻo e uōtí ʻa e kāingalotu māmālohí, ngaahi fāmili ʻoku mēmipa pē hanau niʻihí, pea mo e kaungāʻapi ʻoku nau fie ʻilo ki he ongoongoleleí. ʻOku mou faʻa fakataha mo e kau faifekau taimi kakato kuo vahe atú. ʻOku mou faleʻi mo tokoni ki he kau faifekaú. Mou kātaki muʻa ʻo tokoni kiate kinautolu ke fakafonu ʻenau palani fakaʻahó ʻaki ha ngaahi faingamālie akoʻi pau mo mahuʻinga. Ko homou fatongiá ʻeni. ʻOku mahuʻinga homou tufakangá, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he lelei ʻo e ngāué ni. Kapau te mou kau atu ʻi he tui mo e loto vēkeveke, ʻe fai pehē mo e toengá foki. Ko koe, taki faifekau fakauōtí, ko efehokotakiʻanga ʻi he vahaʻa ʻo e kāingalotú mo e kau faifekaú ʻi he ngāue toputapu hono fakahaofi e fānau ʻa e ʻOtuá.5

ʻE toe lava foki ke kau mai hotau kaungāmeʻa mo e kaungāʻapi fie ʻilo ki he ongoongoleleí ʻoku ʻikai ke tau Siasí. ʻOku tau poupouʻi kinautolu ke pukepuke ʻa e meʻa kotoa ʻoku lelei mo moʻoni ʻi heʻenau moʻuí. Pea ʻoku tau fakaafeʻi kinautolu ke nau maʻu ʻo e toe lahi ange, tautautefito ki he moʻoni nāunauʻia ʻoku lava ʻa e ngaahi fāmilí, ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá, ke fakataha ʻo taʻengatá.6

Ko e peau ko ʻeni ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní ʻoku fakaofo! ʻOku ʻikai faʻu ia ʻe he tangatá! ʻOku mei he ʻEikí ia, ʻa ia ʻokú Ne folofola, “Te u fakavaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimi.”7 ʻOku fakaivia ʻa e peau ko ʻení ʻe ha fakahā fakalangi naʻe fai ʻi he taʻu ʻe 193 kuo hilí. ʻOku foʻi lea pē ʻe valu: “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!”8 Naʻe folofola ʻaki ia ʻe he ʻOtua Māfimafí, naʻá Ne fakafeʻiloaki ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe kamata ʻe he ngaahi foʻi lea ko ia ʻe valú ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo ʻEne Ongoongoleleí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ko hotau ʻOtua moʻuí ko ha ʻOtua ʻofa! ʻOku finangalo ke ʻilo ʻe Heʻene fānaú Ia mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá Ne fekaú!9 Pea ʻoku finangalo ke maʻu ʻe Heʻene fānaú ʻa e moʻui taʻefaʻamaté mo e moʻui taʻengatá!10

Koeʻuhí ko e taumuʻa nāunauʻia ko ʻení, ʻoku akoʻi ai ʻe heʻetau kau faifekaú ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku nau ʻilo naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí Hono Siasí he taʻu ʻe 2000 tupu kuo hilí. Hili Hono Tutukí pea pekia mo ʻEne kau ʻAposetoló, ne liliu ʻe he tangatá ʻa e Siasí mo hono tokāteliné. Pea, ʻi ha ʻosi ha ngaahi toʻu tangata ʻo e fakapoʻuli fakalaumālié, pea hangē ko hono kikiteʻi ʻe he kau palōfita kimuʻá,11 kuo fakafoki mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e Siasí, hono tokāteliné, mo hono mafai lakanga fakataulaʻeikí. Tuʻunga ʻi hono Toe Fakafoki Mai ko ia ʻo e Ongoongoleleí, kuo toe ʻatā ai ki he kakai kotoa pē ʻa e ʻilo mo e ngaahi ouau mahuʻinga ki he fakamoʻuí pea mo e hakeakiʻí.12 Ko hono fakaʻosí, ʻoku fakaʻatā ʻe he hakeakiʻí kitautolu takitaha ke nau nofo mo hotau fāmilí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ʻo lauikuonga!

He ʻikai ke u lava ʻo lea ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi ha leʻo ongo vaivai. ʻOku fakaofo moʻoni e foʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e hisitōliá! ʻOku taʻe-mafakakaukaua! ʻOku fakavaleloto! Hono ʻikai fakaofo ke haʻu ha kau talafekau mei he langí ke foaki ʻa e mafai mo e mālohi ki he ngāue ko ʻení?

Naʻe hā tuʻo lahi ʻetau Tamai Taʻengatá mo Sīsū Kalaisi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.13 Fakatatau mo ʻEna tuʻutuʻuní, ne omi mo ha kau talafekau fakalangi kehe, mo ha taumuʻa pau. Hangē ko ʻení:

  • Naʻe fakahaaʻi mai e Tohi ʻa Molomoná ʻe he ʻāngelo ko Molonaí.14

  • Naʻe fakafoki mai ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.15

  • Naʻe fakafoki mai ʻe Pita, Sēmisi, mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.16

  • Naʻe foaki mai ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí.17

  • Naʻe foaki mai ʻe ʻĪlaiase ʻa e ngaahi kī ʻo e ʻilo kia ʻĒpalahamé.18

  • Naʻe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e mafai faisilá.19

ʻIkai ngata ai, naʻe tānaki mai ʻe hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻa e ʻilo naʻe maʻu ʻe he Kāingalotú he kuonga muʻá. Naʻe ʻomai ʻe he ʻEikí ha tohi folofola foʻou. Naʻá Ne tānaki ki he Tohi Tapú ʻa e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi. Ko ha lekooti ia ʻo e ngaahi kikite mo e ngāue fakalotu ʻa e ʻEiki toetuʻú ki he kakai ʻo ʻAmeliká he kuonga muʻá. ʻOkú ne fakamatalaʻi e palani lahi ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá20—ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí.21 ʻOku fenāpasi kakato ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ongo lekooti toputapú fakatouʻosi e moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo hono mahuʻinga ʻo ʻEne Fakaleleí.22

ʻOku fakahoko ʻe hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ha ngaahi kikite fakatohitapu lahi. Hangē ko ʻení, naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia ʻe fokotuʻu ʻa e fale ʻo e ʻEikí ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá.23 Ko e hiki fononga ko ia ʻa e kau paionia Māmongá ki he ʻotu-moʻunga he fakahihifo ʻo ʻAmeliká ko hano fakahoko kāfakafa ia ʻo e kikité ʻi he feilaulau mo e tui. Naʻe toe kikiteʻi foki ʻe ʻĪsaia ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá “ha ngāue lahi mo fakaʻofo.”24 ʻOku fakahoko ia he taimí ni ʻe he ngāue toputapu ʻo e fakautuutu tokolahi ʻetau kau faifekaú.

Kuo toe fakafoki mai mo e ngaahi akonaki ʻo e Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo e vahehongofulú.25 Ko hono olá, ʻoku tāpuekina ange ai ha kau totongi vahehongofulu tokolahi ange koeʻuhí ko ʻenau talangofuá. ʻOku fakamahino e fakamatala kau kia Melekisētekí ʻe he ngaahi folofola ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.26 Kuo ʻosi fakahoko he taimí ni ʻa e ngaahi kikite ʻe fakatahaʻi ʻa e vaʻakau ʻo Siosefá (ʻa e Tohi ʻa Molomoná) mo e vaʻakau ʻo Siutá (ʻa e Tohi Tapú) ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.27

ʻOku toe fakamahino foki ʻe hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ha ngaahi folofola ʻo e Fuakava Foʻoú. ʻOku toe mahino ange he taimí ni ʻene fakamatala ki he papitaiso maʻá e pekiá.28 ʻOku fakahoko fakafofonga he taimí ni ʻa e ngaahi ouau fakafofonga maʻa ʻetau kau pekiá ʻi ha ngaahi temipale ʻe 141 he funga māmaní! ʻOku ʻikai ha toe founga ia ke foaki ai e fakamoʻuí ki heʻetau ngaahi kui kuo pekia ne teʻeki ha ʻilo ki he ongoongoleleí!29 Ko e mata-meʻa-hā-mai ko ia ʻa Sione Fakahā ki ha “āngelo kehe ʻe taha ʻoku puna ʻi he loto langí, kuo ʻiate ia ʻa e ongoongolelei taʻengatá ke malanga ʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní,” ko ʻene kikiteʻi ia e misiona ʻo e ʻāngelo ko Molonaí mo e Tohi ʻa Molomoná.30

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e uho ia ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí. Naʻe hiki, maluʻi, mo foaki ia ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí. Naʻe liliu ia “ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá.”31 ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi fakahā kehe naʻe fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kuo tau maʻu ʻiate ia ha ngaahi peesi lahi ange ʻo e folofolá ʻo laka ange ʻi ha toe palōfita kehe. Naʻá ne tala ki he Kāingalotu ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí, pea ʻoku pau ko ha mōmēniti fakamamahi, “Kuo teʻeki te u fakahā atu kiate kimoutolu ʻoku ou haohaoa; ka ʻoku ʻikai ha hala ʻi he ngaahi fakahā kuó u akoʻí.”32

ʻOku fakaafeʻi fakataha ʻe he kāingalotú mo e kau faifekaú ʻa e kakai kotoa ke ako ki he ʻOtuá, Sīsū Kalaisi, pea ki Heʻene ongoongoleleí. ʻOku totonu ke fekumi faivelenga ʻa e niʻihi fakafoʻituitui fie fanongo kotoa pē mo lotu tāumaʻu ke maʻu e fakapapau ko ia ʻoku moʻoni e ngaahi meʻa ko ʻení. ʻE fakahaaʻi e moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.33

ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo hono mālohí ke fakamafola ʻaki e peau kāfakafa ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní ʻi he funga ʻo e māmaní. Fakatauange ke tau kau kotoa atu ʻo fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí ke ʻoatu ʻa e ongoongoleleí “ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakaí,”34 ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.