2010–2019
A haere mai outou, e te mau tamaroa
Eperera 2013


A haere mai outou, e te mau tamaroa

Ia rohi tatou tata‘itahi no te tuatapapa i te mau papa‘iraa mo‘a ma te itoito, no te faanaho i to tatou oraraa ma te hoê fâ, no te haapii atu i te parau mau ma te iteraa papû, e no te tavini i te Fatu ma te here.

Piti taime i te matahiti, e au e, te parau mai nei teie pû amuiraa rahi ia tatou, e to’na reo iti taparu, « A haere mai outou, e te mau tamaroa » tei mau i te autahu‘araa.1 E varua taa ê mau e puta mai i roto i te pureraa autahu‘araa rahi a te Ekalesia.

I teie pô, e rave rahi tauasini o tatou na te ao atoa nei e tavini ra i te Fatu ei misionare Na’na. Mai ta’u i faahiti ihora i roto i ta’u poro‘i i teie po‘ipo‘i nei, ua hau i te 65 000 tiahapa misionare ta tatou i roto i te aua, e tauasini faahou â e tia‘i ra ia tomo i roto i te pû haapiipiiraa misionare e aore râ te hi‘opo‘ahia ra ta ratou aniraa misionare. Ua here roa matou e te arue atoa nei ho‘i matou i te feia o te hinaaro nei, e o te ru nei, ia tavini.

I roto i te mau papa‘iraa mo‘a, aore e faahitiraa tano a‘e, aore e hopoi‘a ruuruu a‘e, aore e haapiiraa afaro a‘e i te parau a‘o tei horo‘ahia mai e te Fatu i ti‘a faahou mai a fâ ai Oia i Galilea ra i na pĭpĭ ahuru ma hoê ra. Ua parau oia e :

« E teie nei, e haere outou e faa riro i te mau fenua’toa ei pĭpĭ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te i‘oa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te Varua Maitai ;

« Ma te haapii atu ia ratou i te haapa‘o i te mau mea’toa ta’u i parau atu ia outou na : e inaha, tei pihai atoa iho ïa vau ia outou, e tae noa’tu i te hopea o teie nei ao ».2

Teie faaueraa hanahana, apitihia e to te reira fafauraa hanahana, o ta tatou ïa parau aroraa i teie mahana mai i te mau mahana no te afa ti‘a o te mau tau ra. E faaiteraa taa ê te ohipa misionare no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. I vai na ; e e vai noa’tu te reira. Mai ta te peropheta Iosepha Semita i parau, « I muri a‘e i te mau mea ato‘a tei parauhia, te ohipa rahi roa‘e e tei hau atu i te faufaa o te pororaa ïa i te Evanelia ».3

Ia ma‘iri na matahiti e piti no teie mau misionare rave tamau atoa e tavini nei i roto i teie nuu faehau hui arii a te Atua, ua oti ïa ta ratou ohipa e e ho‘i atu ratou i to ratou fare e i te feia ua here ratou. No te mau taea‘e misionare, teie ïa to ratou mau mono i ô nei i teie pô, na roto i te mau ana‘i o te Autahu‘araa a Aarona a te Ekalesia. E te feia apî tamaroa e, ua ineine anei outou no te farii i te piiraa ? Ua hinaaro anei outou ia rave i te ohipa ? Ua ineine anei outou no te tavini ?

Te faito maitai a‘e, e titau te ohipa misionare i te faatitiaifaroraa rahi i roto i te huru oraraa. E titau te reira i na hora roa roa e te pûpûraa rahi, te tusia pipiri ore e te pure tuutuu ore. E i te hopea, e hopoi mai te taviniraa misionare, teie taviniraa pûpû, i te popou mure ore oia te tae mai i roto i te tahuti nei e i roto i te mure ore.

Te opuaraa no tatou, o te riroraa ïa ei tavini i roto i te ô vine ia apî mai te Fatu. Ua tano te reira no tatou paatoa, noa’tu te matahiti, e e ere no ratou ana‘e e faaineine ra no te tavini ei mau misionare rave tamau, inaha ho‘i, tei ia tatou tata‘itahi nei te faaueraa ia poro i te evanelia a te Mesia.

Teie te tahi mana‘o e faahitiraa parau e haapapû mai i to tatou manuiaraa : a tahi, e tuatapapa i te mau papa‘iraa mo‘a ma te itoito ; a piti, e faanaho i to outou oraraa ma te hoê fâ (e e parau atoa’tu vau, a faanaho i to outou oraraa noa’tu to outou matahiti) ; a toru, e haapii atu i te parau mau ma te iteraa papû ; e te maha, e tavini i te Fatu ma te here.

E hi‘o tatou i na tuhaa e maha no te faahitiraa parau.

A tahi, e tuatapapa i te mau papa‘iraa mo‘a ma te itoito.

Te faaite papû nei te mau papa‘iraa mo‘a no ni‘a i te Atua e tei roto atoa ho‘i te mau parau no te ora mure ore. Ua riro te reira ei niu no ta tatou poro‘i.

Te mea e turu nei i te mau faanahoraa haapiiraa a te Ekalesia, o te mau papa‘iraa mo‘a ïa, faanahohia e faaauhia na roto i te ohipa faatahoêraa. Ua faaitoitohia tatou, ia tuatapapa atoa i te mau papa‘iraa mo‘a i te mahana tata‘itahi, tatou ana‘e iho e na muri atoa i to tatou utuafare.

Teie hoê noa a‘e faahororaa parau e tano ti‘a roa i to tatou oraraa. Tei roto i te Buka a Moromona, i te pene 17 no Alama, te tai‘o nei tatou i te parau no te popou o Alama a farerei faahou ai oia i na tamaiti a Mosia ma te ite atoa mai i to ratou aueue ore i roto i te ohipa o te parau mau. Te parau nei te papaa parau e, « ua tupu to ratou ite i te parau mau i te rahi ; e mau taata mana‘o papû ho‘i ïa ratou, e i imi maite ratou i te parau i papa‘ihia ra, ia ite ratou i te parau a te Atua.

« E ere râ te reira ana‘e ; I pinepine ratou i te pure, e i te haapae i te maa ; no reira i noaa’i ia ratou te Varua tohu, e te Varua ho‘i o te heheuraa parau ; e ia haapii ratou, ua haapii ma te mana e te toroa no ŏ mai i te Atua ».4

E te mau taea‘e, a tuatapapa i te mau papa‘iraa mo‘a ma te itoito.

Te piti i roto i te faahitiraa parau : E faanaho i to outou oraraa ma te hoê fâ.

Peneia‘e paha aore e u‘i feia apî tei faaruru i teie huru faaotiraa rahi mai te feia apî o teie anotau. E ti‘a ia ravehia te tahi faanahonahoraa no te haapiiraa, no te misioni e no te faaipoiporaa. No vetahi, e faanahonaho-atoa-hia te taime no te tau faehau.

E haamata oioi roa te faaineineraa no te hoê misioni. No te faananea i te faaineineraa pae varua, e faafana‘o te metua mana‘o paari i te mau rave‘a e haamata ai te tamaiti apî i te haaputu i te moni no te misioni. E mea maitai atoa ia faaitoitohia oia, na roto i te mau matahiti e tere iho, ia haapii mai i te hoê reo ê, ei reira, ia hinaarohia ana‘e, e faaohipahia ïa teie aravihi i te pae o te reo. E i te hopea roa, e tae mai taua mahana faahiahia ra, e titau mai te episekopo e te peresideni tĭtĭ i taua tamaroa ra no te hoê uiuiraa. Ia papû ana‘e te ti‘amaraa ; ua faaîhia ïa te hoê aniraa no te taviniraa misionare.

Ei reira, i te roaraa o taua mau mahana ra, hopea ore ïa te utuafare taatoa i te hi‘ohi‘o noa ma te tia‘i noa i te rata no ô mai i te 47 East South Temple, Salt Lake City, Utah. E ia tae mai te rata ; puai faahou atu ïa te hinaaro ia ite mai ; e tera, ua tai‘ohia te piiraa. Te mea pinepine roa, tei te hoê vahi atea ïa i te fare te taata i te tonohia’tu. E noa’tu râ te vahi, teie noa ihoa te pahonoraa o te misionare ineine e te haapa‘o : « E haere atu vau e tavini ».

Haamata a‘era te mau faaineineraa no te faarevaraa. E te feia apî tamaroa e, e mea maitai e, te mauruuru ra outou no te mau tusia ta to outou mau metua e horo‘a nei ma te aau tae ia nehenehe ia outou ia tavini. Na ta ratou mau ohipa e paturu ia outou, na to ratou faaroo e faaitoito ia outou, na to ratou mau pure e turu ia outou. Te misioni, e ohipa utuafare te reira. Noa’tu â te aano o te mau fenua e te mau moana e faataa ra, ua tahoêhia te aau.

E te mau taea‘e, ia faanaho outou i to outou oraraa ma te hoê fâ, a haamana‘o e, e ore ta outou rave‘a misionare e taoti‘a-noa-hia i te hoê noa taime e piiraa mana ta outou. Inaha o outou e tavini ra i roto i te aua faehau, ua nehenehe atoa i te reira taime ia riro mai ei apî no outou, ua ti‘a oa atoa ho‘i. Pauroa te mau matahiti, e hopoi mai te feia apî tamaroa i roto i te aua faehau e rave rahi varua i roto i te basileia o te Atua na roto i te faaturaraa i to ratou autahu‘araa, ma te ora i te mau faaueraa a te Atua, e ma te haapii ia vetahi ê i Ta’na parau hanahana.

Eiaha outou e haafaufaa ore i te taime no outou ia riro ei misionare a haere noa ai outou i te haapiiraa. E matahia to outou hi‘oraa ei Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, e hiopo‘ahia e e pee-roa-hia i te rahiraa o te taime.

E te mau taea‘e, noa’tu to outou faito matahiti, noa’tu to outou oraraa, te pii nei au ia outou ia faanaho i to outou oraraa ma te hoê fâ.

I teie nei, te toru o te faahitiraa parau : E haapii atu i te parau mau ma te iteraa papû.

A haapa‘o i te a‘o a te aposetolo Petero, tei parau e, « Ia vai ineine â outou ia parau atu i te taata’toa ia ui mai ia outou i te ti‘aturi i roto ia outou na ».5 A faateitei i to outou reo e a faaite papû no te natura mau o te Atuaraa. A faaite atu i to outou iteraa papû no ni‘a i te Buka a Moromona. A faatae atu i te mau parau mau hanahana e te nehenehe e vai ra i roto i te faanahoraa o te faaoraraa.

I to’u taviniraa ei peresideni misioni i te fenua Canada, ua hau i te 50 matahiti i teie nei, ua maere rahi roa te hoê misionare i te aano o te oire no Toronto, inaha no roto mai oia i te hoê oire iti, e oire faaapu. E mea na‘ina‘i oia, to’na râ iteraa papû te mea rahi roa. Aita i maoro i muri mai to’na taeraa mai, raua to’na hoa misionare, ua pii raua i te fare no Elmer Pollard i Oshawa, i Ontario, i Canada. No to’na aroha i teie na taure‘are‘a, e vero hiona ho‘i e te haere ra raua e patoto i tera e tera fare, ua farii o Pollard tane i na misionare ia tomo mai i roto i to’na fare. Ua hohora raua ia’na i ta ratou poro‘i. Aita oia i farii a‘e i te varua. E ma‘iri a‘era te taime, ua ani oia ia raua ia faaru‘e i to’na fare ma te ore e ho‘i mai faahou. Ta’na mau parau i na taea‘e misionare ra, a reva ai raua mai te muaraa o te fare ra, mai te huru ra te hoê faaooraa : « Eita e ti‘a ia orua e parau e, ua ti‘aturi orua e peropheta na te Atua o Iosepha Semita ! »

Piri atura te opani. Haere atura na misionare i to raua tere. Paraparau mai nei teie tamaiti faaapu i to’na hoa : « E Elder, aita taua i pahono ia Pollard tane. Ua parau mai oia e, aita taua e ti‘aturi ra e peropheta mau o Iosepha Semita. E ho‘i ana‘e taua e faaite atu i to tatou iteraa papû ia’na ». Ua tapitapi na mua te mana‘o o te misionare maoro a‘e, e i te pae hopea, ua farii oia e haere na muri i to’na hoa. Ua tupa‘ipa‘i noa to raua aau i te taiâ a haafatata noa ai raua i te uputa tei opanihia i ni‘a ia raua. Ua patoto, ua hi‘o mata e mata ia Pollard tane, e ere te ahoaho iti rahi, ei reira, ma te mana tei mahuti mai na roto i te Varua mai, ua parau to tatou misionare apî : « E Pollard tane, ua parau mai oe e, aita maua i ti‘aturi e, e peropheta na te Atua o Iosepha Semita. Te faaite papû nei au ia oe e, e peropheta mau o Iosepha. Ua iriti mau oia i te Buka a Moromona. Ua ite mau oia i te Atua te Metua e ia Iesu te Tamaiti. Ua ite au i te reira ».

Te tahi tau i muri iho, teie o Pollard tane, o te taea‘e Pollard i teie nei, ua ti‘a i roto i te hoê amuiraa na te autahu‘araa ma te faaite e, « I tera ra pô, aita i topa te taoto. I vai noa na i roto i to’u tari‘a i te mau parau, ‘E peropheta Iosepha Semita na te Atua. Ua ite au i te reira. Ua ite au i te reira. Ua ite au i te reira’. Te mahana no muri mai, ua taniuniu vau i na misionare ma te ani ia raua ia ho‘i mai. No ta raua poro‘i, apitihia e to raua iteraa papû, ua taui roa to’u oraraa e te oraraa o to’u utuafare ». E te mau taea‘e, a haapii atu i te parau mau ma te iteraa papû.

Te tuhaa hopea o ta tatou faahitiraa parau, oia ho‘i, e tavini i te Fatu ma te here. Aita to te here e mono. Te mau misionare manuia, ua here ratou i to ratou hoa, to ratou mau ti‘a faatere misioni, e te mau taata faufaa rahi ta ratou e haapii. I roto i te tuhaa maha no Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, ua faati‘a te Fatu i te mau titauraa no te mau rave ohipa i roto i te taviniraa. E hi‘o noa tatou te tahi mau irava :

« No reira, o outou o te haamata i te rave i te ohipa a te Atua, a mata na outou i te taviniraa ia’na ma to aau atoa, ma to puai, to mana‘o e ma to itoito ho‘i, ia ti‘a parau-ti‘a mai outou i mua i te aro o te Atua ia tae i te mahana hopea ra…

« E na te faaroo, te ti‘aturi, te aroha e te here, ma te mata rotahi i te hanahana o te Atua, e faaineine ia’na no te ohipa.

« A haamana‘o noa i te faaroo, te viivii ore, te ite, te hitahita ore, te faaoromai, te aroha taea‘e, te huru paieti, te aau aroha, te haehaa i te aau, e te itoito ».6

E mea maitai ia ui outou ia outou iho, outou e faaroo mai nei i to’u reo, i te uiraa, « I teie mahana, ua maraa anei to’u faaroo, to’u viivii ore, to’u ite, to’u huru paieti e to’u here ? »

I roto i ta outou mau pûpûraa rahi ia outou iho i te fare e na rapae mai, e riro paha te mau varua ua tauturu atu outou ia faaora, tera mau ta outou i here rahi roa a‘e.

A rave rahi matahiti i teie nei, na hoa rahi no’u tei haere mai i to’u piha toro‘a, o Craig Sudbury e to’na metua vahine, o Pearl, te faaineine ra o Craig ia reva’tu no te misioni no Auteraria Melbourne. Are‘a o Fred Sudbury, te metua tane o Craig, aita roa ïa i tae mai. Piti ahuru ma pae matahiti na mua’tu, ua faaipoipo te metua vahine o Craig ia Fred, e aita râ to Fred here i te Ekalesia mai to’na, e inaha, e melo ore ho‘i.

Ua faaite mai o Craig ia’u i to’na here rahi e to’na here tamau i to’na na metua na reira atoa to’na tia‘i rahi, ia tae mai te rave‘a, noa’tu te rave‘a, e putapu ai to’na metua tane i te Varua e e matara to’na aau i te evanelia a Iesu Mesia. Ua pure au no te faaûruraa ia faatupuhia taua hiaai ra. Teie te faaûruraa i tae mai, e ua na ô vau ia Craig, « A tavini i te Fatu ma to aau atoa. A haapa‘o i ta oe piiraa mo‘a. I te hepetoma atoa, a papa‘i i te hoê rata i to oe na metua, e te tahi mau taime, a papa‘i taa ê i to oe metua tane, e a faaite ia’na i to oe here ia’na, e a parau ia’na i to oe mauruuru ia riro ei tamaiti na’na ». Ua haamauruuru oia ia’u, e ua faaru‘e raua to’na metua vahine i te piha toro‘a.

Aita vau i farerei faahou i te metua vahine o Craig, 18 ava‘e, e ua haere mai i to’u piha toro‘a, e ma te te roimata, ua parau mai oia, « Fatata roa e piti matahiti ua faaru‘e mai o Craig no ta’na misioni. Aita roa oia i ma‘iri i te papa‘i mai i te hoê rata ia matou i te hepetoma tata‘itahi. Aita i maoro a‘enei, ua ti‘a o Fred, ta’u tane, no te taime matamua i roto i te hoê pureraa haapaeraa maa, ua maere roa vau e ua hitimahuta pauroa te feia i reira, e ua parau mai e, ua rave oia i te faaotiraa ia riro mai ei melo no te Ekalesia. Ua faaite mai oia e, e haere atu maua i Auteraria no te farerei ia Craig i te hopea o ta’na misioni, ia riro mai o Fred te bapetizoraa hopea a Craig ei misionare rave tamau ».

Aita e te‘ote‘oraa rahi a‘e no Craig Sudbury, i te atea i Auteraria, ua tauturu oia i to’na metua tane ia pou mai i roto i te pape i te hohonu o to’na tauupu e, ma te faati‘a tuea i te rima atau i ni‘a, ua parau oia na parau mo‘a ra : « E Frederick Charles Sudbury, no te mana i tuuhia mai ia’u e Iesu Mesia, te bapetizo nei au ia oe i te i‘oa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te Varua Maitai ».

Ua noaa te re i te here. A tavini i te Fatu ma te here.

E te mau taea‘e, ia rohi tatou tata‘itahi no te tuatapapa i te mau papa‘iraa mo‘a ma te itoito, no te faanaho i to tatou oraraa ma te hoê fâ, no te haapii atu i te parau mau ma te iteraa papû, e no te tavini i te Fatu ma te here.

Na te tia‘i mamoe maitai roa o to tatou mau varua, te misionare i faaora i te taata nei, i horo‘a mai i Ta’na parau haapapûraa :

« E mai te mea e hope to orua pue mahana i te pororaa i te parau tatarahapa i teie nei mau taata, e ia arata‘i mai orua, i te hoe noa a‘e varua taata ia’u nei, aue ho‘i to orua oaoa rahi i piha‘i iho ia’na i roto i te basileia o to’u Metua !

« E i teie nei, mai te mea ua rahi to orua oaoa i te varua taata hoê a‘e o tei arata‘ihia mai e orua ia’u nei i roto i te basileia o to’u Metua, eaha’tura â ïa te huru o to orua oaoa rahi ia rahi noa’tu â ta orua varua taata e arata‘i mai ia’u nei ! »7

No’na i parau i teie mau parau, te faaite nei au i to’u iteraa papû : O Oia te Tamaiti a te Atua, to tatou Taraehara e to tatou Faaora.

Te pure nei au ia pahono tatou i Ta’na titauraa mărû, « E pee mai oe ia’u ».8 Na roto i To’na i‘oa mo‘a—oia ho‘i te i‘oa o Iesu Mesia, te Fatu—amene.