2010–2019
Mou Omi, ʻA Kimoutolu Kotoa Ngaahi Foha ʻo e ʻOtuá
ʻEpeleli 2013


Mou Omi, ʻA Kimoutolu Kotoa Ngaahi Foha ʻo e ʻOtuá

ʻOfa te tau takitaha fekumi faivelenga ʻi he folofolá, palani e moʻuí mo ha taumuʻa, akoʻi e moʻoní ʻaki ha fakamoʻoni, mo tauhi ki he ʻEikí ʻi he ʻofa.

ʻOku tuʻo ua he taʻu ʻa e hangē ʻoku lea fakalotolahi mai e Senitā Konifelenisi fakaʻofoʻofá ni kiate kitautolu, “[Haʻu, ʻa kimoutolu kotoa ngaahi foha ʻo e ʻOtuá kuo mou maʻu e lakanga fakataulaʻeikí].”1 ʻOku ʻi ai ha faʻahinga laumālie makehe ʻokú ne ʻuʻufi e fakataha lahi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e Siasí.

Ko e pōní, ʻoku lauiafe hotau kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki he funga ʻo e māmaní ʻoku nau tokoni ki he ʻEikí ko ʻEne kau faifekau. Hangē ko ʻeku fakamatala ʻi heʻeku pōpoaki ʻaneuhú, ʻoku tau lolotonga maʻu ha kau faifekau ʻe toko 65,000 tupu ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú, mo ha lauiafe kehe ʻoku nau tatali ke hū ki he seniā akoʻanga fakafaifekaú pe kei fai ha ngāue ki heʻenau fōmú. ʻOku tau ʻofa mo fakamālōʻia kinautolu ʻoku loto fie ngāue mo vēkeveke ke ngāué.

ʻOku ʻikai ke maʻu ʻi he folofola toputapú ia ha fanongonongo ʻe kaunga lahi ange, pe ha fatongia ʻe fie maʻu lahi ange, pe fakahinohino ʻe toe fakapatonu ange ʻi he fekau kuo foaki ʻe he ʻEiki kuo toetuʻú ʻi Heʻene hā ʻi Kāleli ki he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā tahá. Naʻá Ne folofola:

“Ko ia, ke ʻalu ʻa kimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní.”2

ʻOku hoko e fekau fakalangí ni, fakataha mo hono talaʻofa nāunauʻiá, ko hotau tākitala he ʻahó ni ʻo hangē ko ia ʻi he vahevahengamālie ʻo taimí. Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha founga ia ʻoku ʻilo ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe pehē maʻu pē; pea ʻe kei pehē maʻu ai pē. Hangē ko hono talaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻI hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa kuo lea ʻakí, ko e fatongia maʻongoʻonga mo mahuʻinga tahá ke malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí.”3

ʻI ha taʻu nounou pē ʻe ua kuo ʻosi e ngāue ʻa kinautolu kotoa ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he kau tau fakaʻeiʻeiki ʻa e ʻOtuá, pea nau foki ki honau ngaahi ʻapí mo honau ngaahi ʻofaʻangá. Ko e fetongi ʻo e kau ʻeletaá, ʻoku maʻu kinautolu he pooni mei he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻo e Siasí. Kau talavou, ʻoku mou mateuteu ke tali ia? ʻOku mou fiengāue? ʻOku mou mateuteu ke ngāue?

Ko e lelei tahá, he ʻoku hanga ʻe he ngāue fakafaifekaú ʻo fai ha liliu lahi ʻi he tōʻonga moʻui ʻa ha taha. ʻOkú ne fie maʻu ha ngāue lahi mo e ʻosikiavelenga moʻoni, feilaulau taʻe siokita mo e lotu tāumaʻu. Ko hono olá, ʻoku maʻu ʻe he ngāue fakafaifekau līʻoá ha fiefia taʻengata, he moʻui fakamatelié pea aʻu atu ki ʻitāniti.

Ko e tukupaá ke tau hoko ko ha kau tamaioʻeiki ʻaonga ange ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí. ʻOku fekauʻaki ʻeni mo kitautolu kotoa, tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻú, pea ʻoku ʻikai ko kinautolu pē ʻoku teuteu ke ngāue fakafaifekau taimi kakató, he ʻoku fai kiate kitautolu takitaha ʻa e fekau ke vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha founga te ne fakapapauʻi te tau ikuna: ʻuluakí, fekumi faivelenga ʻi he folofolá; uá, palani hoʻo moʻuí mo ha taumuʻa (pea, ʻe lava ke u tānaki atu, palani hoʻo moʻuí neongo pe ko e hā ho taʻu motuʻá); tolú, akoʻi e moʻoní ʻaki ha fakamoʻoni; pea ko e faá, tauhi ki he ʻEikí ʻi he ʻofa.

Tau fakakaukauʻi takitaha muʻa e ngaahi konga ʻe fā ʻo e founga ko ʻení.

ʻUluakí, fekumi faivelenga ʻi he folofolá.

ʻOku fakamoʻoni e folofolá ki he ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá. ʻOku nau hoko ko e makatuʻunga ʻo ʻemau pōpoakí.

Ko e fakamamafa ʻo e nāunau fakalēsoni ʻa e Siasí ko e ngaahi folofola māʻoniʻoní, kuo ʻosi fokotuʻutuʻu mo fakafekauʻaki ʻi he ngaahi ngāue fakafekauʻakí. ʻOku fakalotolahiʻi kitautolu, ke tau ako fakafoʻituitui mo hotau ngaahi fāmilí ʻa e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē.

Ka u ʻoatu pē muʻa ha fakamoʻoni fakafolofola ʻe taha ʻoku kaunga tonu ki heʻetau moʻuí. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, vahe 17 e tohi ʻa ʻAlamaá, ʻoku tau lau ai ki he fakamatala ʻo e fiefia ʻa ʻAlamā ʻi heʻene toe mamata ki he ngaahi foha ʻo Mōsaiá mo fakatokangaʻi ʻenau kei tuʻu maʻu ʻi he ngāue ʻo e moʻoní. ʻOku talamai ʻe he lekōtí, “Kuo nau tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní; he ko e kau tangata faʻa fakakaukau lelei ʻa kinautolu pea kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

“Ka ʻoku ʻikai ko ia pē; ka kuo nau faʻa lotu mo ʻaukai lahi; ko ia naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e kikité, pea mo e laumālie ʻo e fakahaá, pea ʻo ka nau ka akonaki, ʻoku nau akonaki ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá.”4

Kāinga, mou fekumi faivelenga ʻi he ngaahi folofolá.

Ko hono uá: palani hoʻo moʻuí mo ha taumuʻa.

Mahalo kuo teʻeki ha toʻu tangata ia ʻi hotau toʻu tupú kuo nau fehangahangai mo ha ngaahi fili faingataʻa fau hangē ko e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní. Kuo pau ke fai ha teuteu ki he akó, ngāue fakafaifekaú, mo e malí. Ki ha niʻihi, ʻe fakakau ai e ngāue fakakautaú.

ʻOku kamata kei siʻi e teuteu ke ngāue fakafaifekaú. Tānaki atu ki he teuteu fakalaumālié, ʻe hanga ʻe he mātuʻa potó ʻo tokoniʻi hono fohá ke kamata kei siʻi hake ʻene paʻanga fakatāutaha ki he ngāue fakafaifekaú. ʻE lelei ke poupouʻi ia ʻi he fakalau mai ʻa e ngaahi taʻú ke ne ako ha lea fakafonua kehe, koeʻuhí, kapau ʻe fie maʻu, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻene poto he leá. He ʻe hoko mai e ʻaho nāunauʻia ʻe fakaafeʻi ai ʻe he pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí ʻa e talavoú ke na talanoa. ʻOku fakapapauʻi ai ʻa e tuʻunga moʻui tāú; fakafonu mo e foomu fakaongoongolelei ʻa e faifekaú.

Ko e taimi ia ʻe nofo vēkeveke ai ʻa e fāmilí kotoa ʻo siofi mo tatali ki he taha tufatohí pea mo e tohi ko ia ʻoku tuʻu he silá ko e ʻomi mei he tuʻasila 47 East South Temple, Salt Lake City, Utah. ʻOku aʻu mai e tohí; lahi e loto hohaʻá; pea lau mai ʻa e uiuiʻí. ʻI he taimi lahi ko e feituʻu ke ngāue aí ʻoku mamaʻo mei ʻapi. Ka neongo pe ko e fē ʻa e feituʻú, ko e tali ʻa e faifekau mateuteu mo talangofuá ʻoku tatau pē: “Te u ngāue.”

Kuo kamata e ngaahi teuteu ke mavahé. Kau talavou, fakatauange pē ʻoku mou fakahoungaʻi e ngaahi feilaulau ʻoku fakahoko loto fiemālie ʻe hoʻomou mātuʻá ke mou lava ai ʻo ngāué. ʻE pouaki kimoutolu heʻenau ngaahi ngāué, ʻe fakalotolahiʻi kimoutolu heʻenau tuí, pea ʻe pukepuke hake kimoutolu ʻe heʻenau ngaahi lotú. Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha meʻa fakafāmili. Neongo ʻe vaetuʻua kimoutolu ʻe he ngaahi konitinēnití pe ʻōsení, ka ʻoku fetaiaki pē ʻa e lotó.

Ngaahi tokoua, ʻi hoʻomou palani mo ha taumuʻa hoʻomou moʻuí, manatuʻi ʻoku ʻikai fakangatangata e ngaahi faingamālie ngāue fakafaifekaú ia ki he vahaʻataimi ʻoku ui ki aí. Ko kimoutolu ʻoku ngāue ʻi he ngāue fakakautaú, ʻe lava pea ʻoku totonu ke ʻaonga ʻa e faʻahinga taimi peheé. ʻOku ʻomai heʻetau kau talavou ʻi he sōtiá ha ngaahi laumālie tokolahi ʻi he taʻu kotoa pē ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻenau fakaʻapaʻapaʻi honau lakanga fakataulaʻeikí, moʻui ʻaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, mo akoʻi ki he niʻihi kehé e folofola fakalangi ʻa e ʻEikí.

ʻOua naʻa ngalo ʻiate kimoutolu homou faingamālie ke hoko ko ha kau faifekau ʻi he lolotonga hoʻomou feinga fakaakó. ʻE siofi hoʻomou sīpingá ʻi hoʻomou hoko ko e Kāingalotu ʻo e Siasí, pea ʻe fakamāuʻi mo faʻifaʻitakiʻi he taimi lahi.

Kāinga, tatau ai pē pe ʻokú ke taʻu fiha, pe ko e hā ho tūkungá, ʻoku ou naʻinaʻi atu ke palani hoʻomou moʻuí mo ha taumuʻa.

Hoko atu ki he fika tolú: Akoʻi e moʻoní ʻaki ha fakamoʻoni.

Talangofua ki he faleʻi ʻa e ʻAposetolo ko Pitá heʻene tapou mai, “Mou nofo teu pē ke talia…ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú.”5 Hiki hake homou leʻó pea fakamoʻoni ki he natula totonu ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Fai hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOatu ʻa e ngaahi moʻoni nāunauʻia mo fakaʻofoʻofa ʻoku ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí.

Lolotonga ʻeku hoko ko e palesiteni fakamisiona ʻi Kānata he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí, naʻe fakatumutumu ha faifekau kei talavou ʻe taha mei ha kolo ki ʻuta ʻi he fuʻu lahi ʻo Tolonitoó. Ko ha taha pukupuku ka naʻe tupu lahi ʻi heʻene fakamoʻoní. Naʻe ʻikai fuoloa mei heʻene tūʻutá, kuo aʻu ange mo hono hoá ki he ʻapi ʻo ʻElemā Pōlaati ʻi ʻOsauaá, ʻi ʻOnteliō ʻi Kānata. Naʻe fakaʻofaʻia ʻa Misa Pōlaati ʻi he ongo talavoú, he naʻá na ō mei he ʻapi ki he ʻapi he lolotonga ʻo e afā sinoú, peá ne fakaafeʻi ai ʻa e ongo faifekaú ki hono ʻapí. Naʻá na fakahoko ange ʻena pōpoakí. Ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e laumālié. Ne aʻu ki ha taimi naʻá ne kole ange ai ke na ō pea ʻoua naʻá na toe foki ange. Ko ʻene lea fakaʻosi naʻe fai ki he ongo ʻeletaá ʻi heʻena mavahe mei hono fakafaletolo ki halá, naʻe mei fai ia ʻi he manuki: “Ko meʻa ní mo talamai ʻokú mo tui ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá!”

Naʻe tāpuni ʻa e matapaá. Naʻe luelue atu ʻa e ongo ʻeletaá ʻi he halá. Ne lea ange ʻa ʻetau kiʻi tamasiʻi tukuʻutá ki hono hoá: “ʻEletā, naʻe ʻikai ke fai haʻata tali kia Misa Pōlaati. Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ke ta tui ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita moʻoni. Ta foki ʻo fai ʻeta fakamoʻoní ki ai.” Naʻe ʻuluaki momou ʻa e faifekau naʻe taukei angé ka naʻe faifai pē pea loto ke ʻalu mo hono hoá. Naʻá na ilifia ʻi heʻena ofi atu ki he ʻapi naʻe toki tuli kinaua mei aí. Naʻá na tukituki, ʻo fehangahangai mo Misa Pōlaati, pea ʻi ha momeniti faingataʻa, mo e mālohi ne maʻu mei he Laumālié, ne lea ange ʻetau faifekau taʻetaukeí: “Misa Pōlaati, naʻá ke pehē naʻe ʻikai ke ma tui moʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni kiate koe ko Siosefá ko ha palōfita. Naʻá ne liliu moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū ko e ʻAló. ʻOku ou ʻiloʻi ia.”

ʻI ha taimi kimui ai, ne tuʻu ʻa Misa Pōlaati kuo hoko he taimí ni ko ha tangata Siasi ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeikí ʻo ne fakahā: “Naʻe ʻikai ke u lava ʻo mohe ʻi he pō ko iá. Naʻe toutou vanavanaiki pē ʻi hoku telingá ʻa e kupuʻi lea: ‘Ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ia. ʻOku ou ʻiloʻi ia. ʻOku ou ʻiloʻi ia.’ ʻI he ʻaho hono hokó ne u telefoni leva ki he ongo faifekaú ʻo kole ke na foki ange. Naʻe hanga ʻe heʻena pōpoakí, fakataha mo ʻena fakamoʻoní, ʻo liliu ʻeku moʻuí mo e moʻui hoku fāmilí.” Kāinga, akoʻi e moʻoní ʻaki ha fakamoʻoni.

Ko e konga fakaʻosí ko e tauhi ki he ʻEikí ʻi he ʻofa. ʻOku ʻikai ha meʻa ia te ne fetongi e ʻofá. ʻOku ʻofa ʻa e kau faifekau lavameʻá ʻi honau ngaahi hoá, ʻi honau kau taki fakafaifekaú, pea mo e kakai mahuʻinga ʻoku nau akoʻí. ʻI he vahe hono fā ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku fakamahino ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fie maʻu ki he kau ngāue ʻi heʻene ngāueʻangá. Tau vakai ki ha ngaahi veesi siʻi pē:

“Ko kimoutolu ʻoku kamata ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, mou tokanga ke mou tauhi kiate ia ʻaki homou lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohi kotoa koeʻuhí ke mou tuʻu taʻe-halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakaʻosí. …

“Pea hanga ʻe he tuí, ʻamanaki leleí, manavaʻofá mo e ʻofá, mo e mata ʻoku hangataha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá, ʻo fakafeʻungaʻi ia ki he ngāué.

“Manatuʻi ʻa e tuí, angamaʻá, ʻiló, anga fakamaʻumaʻú, faʻa kātakí, feʻofoʻofani fakakāingá, anga fakaʻotuá, manavaʻofá, loto fakatōkilaló, mo e faʻa ngāué.”6

ʻOfa ke fai ʻe he taha kotoa ʻoku ongo atu ki ai hoku leʻó, ʻa e fehuʻi ko ʻení kiate ia “ʻI he ʻaho ní, kuó u tupulaki nai ʻi he tuí, ʻi he angamaʻá, ʻi he ʻiló, ʻi he anga fakaʻotuá, ʻi he ʻofá?”

ʻI hoʻomou ngāue ʻosikiavelenga ʻi ʻapí pe ʻi mulí, ko e ngaahi laumālie te mou tokoni ke fakahaofí mahalo ko kinautolu ʻokú ke ʻofa taha aí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne haʻu ai haku kaungāmeʻa mamae ko Kuleki Satipeuli mo ʻene fineʻeikí ko Pele ki hoku ʻōfisí, kimuʻa pea toki mavahe ʻa Kuleki ki he Misiona ʻAositelēlia Melipoané. Naʻe mahino ʻa e ʻikai ke ʻi ai ʻa Feleti Satipeulí, ko e tamai ʻa Kuleikí. Naʻe mali e faʻē ʻa Kulekí ʻi he taʻu ʻe uofulu mā nima kimuʻá mo Feleti, ka naʻe ʻikai ke ne maʻu e ʻofa tatau ki he Siasí, pea naʻe ʻikai foki hoko ko ha mēmipa.

Naʻe fakahā mai ʻe Kuleki kiate au ʻa ʻene ʻofa mamae mo lahi ki heʻene mātuʻá mo ʻene fakaʻānaua, ʻe ʻi ai ha founga, ʻe ongo ai ki heʻene tamaí ʻa e Laumālié mo fakaava hono lotó ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku lotua ha founga ʻe lava ai ke fakahoko ʻa e faʻahinga fakaʻānaua peheé. Naʻe ongo mai ha ueʻi fakalaumālié, peá u pehē ange kia Kuleki, “Ngāue maʻá e ʻEikí ʻaki ho lotó kotoa. Talangofua ki ho uiuiʻi toputapú. Fai tohi he uike kotoa pē ki hoʻo mātuʻá; peá ke tohi fakatāutaha he taimi ʻe niʻihi ki hoʻo Tangataʻeikí, ʻo fakahā ange e lahi hoʻo ʻofa aí, mo ke talaange ʻa e ʻuhinga ʻokú ke houngaʻia ai ʻi hoʻo hoko ko hono fohá.” Naʻe fakamālō mai, pea mavahe leva mo ʻene fineʻeikí mei ʻōfisi.

Naʻe tonu ke ʻoua te u toe feʻiloaki mo e faʻē ʻa Kulekí ʻi ha māhina nai ʻe 18, ka naʻe ʻalu ange ki hoku ʻōfisí, ʻo ne pehē mai kiate au mo e tangí, “Kuo mei kakato e taʻu ʻe ua talu mei he ʻalu ʻa Kuleiki ʻo ngāue fakafaifekaú. Kuó ne faitohi mai he uike kotoa pē. Ne fuofua tuʻu hoku husepāniti ko Feletí kimuí ni maí, ʻi he houalotu fakamoʻoní ʻo ne fakaʻohovaleʻi au mo e taha kotoa naʻe ʻi aí ʻaki ʻene fakahā kuó ne fili ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē te ma ō ki ʻAositelēlia ke fakafetaulaki kia Kuleki ʻi he ʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú ke hoko ʻa Feleti ko e papitaiso fakaʻosi ia ʻa Kuleki ʻi heʻene hoko ko e faifekau taimi kakató.”

Naʻe ʻikai ha toe faifekau ʻe tuʻu laukau ʻo hangē ko Kuleki Satipeulí, ʻi he taimi naʻá ne taki hifo ki he vaí ʻene tangataʻeikí, ʻi he fonua mamaʻo ko ʻAositelēliá, hiki hono nima toʻomataʻú ke sikuea, pea lea ʻaki e ngaahi lea toputapú: “ʻE Feletiliki Sālesi Satipeuli, kuo fakamafaiʻi au ʻe Sīsū Kalaisi, pea ʻoku ou papitaiso koe ʻi he huafa ʻo e Tamaí, pea mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Kuo ikuna ʻa e ʻofá. Tauhi ki he ʻEikí ʻi he ʻofa.

Kāinga, ʻofa te tau takitaha fekumi faivelenga ʻi he folofolá, palani e moʻuí mo ha taumuʻa, akoʻi e moʻoní ʻaki ha fakamoʻoni, pea mo tauhi ki he ʻEikí ʻi he ʻofa.

Ne fai mai ʻe he Tauhisipi haohaoa ʻo hotau laumālié, ʻe he faifekau ʻokú Ne huhuʻi e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ʻEne fakamahino fakalangí:

“Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa hoʻomo fiefiá mo e foʻi toko taha kuó mo ʻomi kiate au ki he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai ke lahi hoʻomo fiefiá ʻo kapau te mo ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!”7

ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoni kiate Ia naʻá Ne folofola ʻaki e ngaahi folofola ko ʻení: Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ko hotau Huhuʻi, mo hotau Fakamoʻui.

ʻOku ou fakatauange te tau tali ʻEne fakaafe leleí, “Muimui ʻiate au.”8 ʻI Hono huafa māʻoniʻoní—ʻa e huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻēmeni.