2010–2019
O Soo o Keriso
Aperila 2013


O Soo o Keriso

O le mulimuli ia Keriso e le o se faiga faasamasamanoa pe faavaitaimi, ae o se tautinoga e faifai pea ma o le ituaiga olaga e faaaoga i taimi uma ma i nofoaga uma.

O se tasi o a tatou viiga faapelepele, na lagiina e le Aufaipese a le Tapeneko i lenei taeao, e amata i upu nei:

“Mulimuli mai, ia te au”

Le fetalaiga a Iesu,

Na o lea tatou te tasi ai

Ma le Alo o le Matai.1

O na upu, na musuia e le uluai valaaulia a le Faaola i Ona soo (tagai Mataio 4:19), na tusia e John Nicholson, o se tagata Sikotilani na liliu mai. E pei o le toatele o o tatou uluai taitai, sa le’i tele sona a’otauina aloaia ae sa maoae lona alofa mo lo tatou Faaola ma le ata o le faaolataga.2

O savali uma o lenei konafesi ua fesoasoani tatou te mulimuli ai i tulagaaao o lo tatou Faaola, o lē ona faataitaiga ma aoaoga ia ua faamanino ai le ala mo soo uma o Iesu Keriso.

E pei foi o isi Kerisiano uma, e suesue foi tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le soifuaga o lo tatou Faaola e pei ona lipotia mai i tusi o le Feagaiga Fou o le Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane. O le a ou toe faamanatu atua faataitaiga ma aoaoga o loo i ai i nei tusi e fa o le Tusi Paia, ma valaaulia i tatou taitoatasi ma isi uma Kerisiano e mafaufau pe faapefea ona agavaa lenei Ekalesia toefuataiina ma i tatou taitoatasi e avea o ni soo o Keriso.

Na aoao mai e Iesu e tatau ona i ai le papatisoga e ulufale atu ai i le malo o le Atua (tagai Ioane 3:5). Na amata Lana auaunaga i lona papatisoga (tagai Mareko 1:9), ona papapatiso ai lea e Ia ma Ona soo isi (tagai Ioane 3:22–26). Ua faapena foi ona tatou faia.

Na amata e Iesu Lana talaiga i le valaauliaina o e sa faalogologo ia te Ia ia salamo (tagai Mataio 4:17). O le savali lava lena a Ana auauna i le lalolagi.

I Lana auaunaga atoa na tuuina mai ai e Iesu ia poloaiga. Ma sa Ia aoao mai, “Afai tou te alolofa mai ia te au, tausi a’u poloaiga” (Ioane 14:15; tagai foi i fuaiupu e 21, 23). Sa Ia faamanino mai o le tausiga o Ana poloaiga o le a manaomia ai e Ona soo le tuua o mea sa Ia ta’ua “o le mea e sili ona lelei i tagata” (Luka 16:15) ma “le uputuu a tagata” (Mareko 7:8; tagai foi i le fuaiupu e 13). Sa Ia lapatai mai foi, “Afai o ni tagata o le lalolagi outou, po ua alofa mai le lalolagi i ona tagata; ae le ni ō le lalolagi outou, a ua ou filifilia outou nai le lalolagi, o le mea lea e inoino ai le lalolagi ia te outou” (Ioane 15:19). E pei ona sa tautino mai e le Aposetolo o Peteru mulimuli ane, o soo o Iesu o “le nuu na faatauina mai” (1 Peteru 2:9).

Ua malamalama le Au Paia o Aso e Gata Ai e le tatau ona avea i tatou o “ni o le lalolagi” pe noatia i “uputuu a tagata,” ae e faapei o isi soo o Keriso, o nisi taimi e faigata ai ona tatou mulimuli i le Faaola i lenei mea. O nisi ua latou ola i o latou olaga i ala o le lalolagi aua, e pei ona fetalai mai Iesu e uiga i nisi sa Ia aoaoina, “ua sili lo latou manao i le viiga mai tagata, i lo le viiga o le Atua” (Ioane 12:43). O nei toilalo e mulimuli ia Keriso ua matua tele naua ma e maaleale tele e lisi atu i i. E aofia ai mea uma e pei o faasa’oga faapolotiki ma laei ma teuga soona fai e oo atu i le faatafatafa ese mai tulaga faatauaina faavae e pei o le natura e faavavau ma le matafaioi a le aiga.

O aoaoga a Iesu sa lei faia e tau o ni faaupuga. O taimi uma lava sa tatau ona faatinoina. Na aoao mai Iesu, “Ai se faalogo i a’u upu nei, ma faia e ia, ou te faatusaina o ia i le tagata poto,” (Mataio 7:24; tagai foi i le Luka 11:28) ma “Amuia lea auauna pe a sau lona alii e maua o ia o loo faapea ona fai” (Mataio 24:46). I se tasi viiga pele tatou te lagiina ai:

Faaola e, ia ou alofa ia Oe,

Ma ui i ou ala, ia ou sii ae se tasi …

I le mana mai luga—

Faaola e ou te mulimuli atu ia te oe.3

E pei ona aoao mai Iesu, o i latou e alolofa ia te Ia o le a tausi i Ana poloaiga. O le a latou usiusitai, e pei ona aoao mai ai Peresitene Thomas S. Monson i lenei taeao. O le mulimuli ia Keriso e le o se faiga faasamasamanoa pe faavaitaimi, ae o se tautinoga e faifai pea ma o le ituaiga olaga e faaaoga i taimi uma ma i nofoaga uma. Na aoao mai e le Faaola lenei mataupu faavae ma le ala e mafai ai ona faamanatu mai ai ia i tatou ma faamalolosia ai e mulimuli ai ina ua Ia faatuina le sauniga o le faamanatuga (komunio, e pei ona ta’ua ai e isi). Ua tatou iloa mai faaaliga i ona po nei, na Ia poloaiina Ona soo e aai ma feinu i faatusa e manatua ai o Ia (tagai Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 26:22 [i le Mataio 26:26, vaefaamatalaga i, 24 [i le faaopoopoga i le Tusi Paia]; Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 14:21–24 [i le faaopoopoga i le Tusi Paia]). E mulimuli ia tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i lena poloaiga i vaiaso taitasi i lo latou auai atu i se sauniga tapuai lea tatou te aai ai i le areto ma feinu i le vai ma osifeagaiga o le a tatou manatua pea o Ia ma tausi i Ana poloaiga.

Na aoao mai Iesu e “tatau i tagata ona tatalo” (Luka 18:1). Na Ia faatuina foi lena faataitaiga, e pei ona “aoina Lana tatalo i le Atua” (Luka 6:12) a o lei valaauina e Ia Ana Aposetolo e Toasefululua. E faapei foi o isi Kerisiano, tatou te tatalo foi i a tatou sauniga tapuai uma. Tatou te tatalo foi mo le taitaiga, tatou te aoao atu foi e tatau ona faia soo a tatou lava tatalo faaletagata lava ia ma tatalo i aso taitasi e tootutuli ai o se aiga. E faapei foi o Iesu, tatou te tatalo i lo tatou Tama i le Lagi, ma e tatou te faia i le suafa paia o Iesu Keriso.

Na valaauina e le Faaola ia Aposetolo e Toasefululua e lagolago i Lana Ekalesia ma sa tuuina atu ia i latou ia ki ma le pule e faaauau ai le galuega pe a mavae Lona maliu (tagai Mataio 16:18–19; Mareko 3:14–15; 6:7; Luka 6:13). O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso, e mulimuli i lena faataitaiga i lona faatulagaga ma lona faaeeina atu o ki ma le pule i luga o Aposetolo.

O nisi na valaauina e Iesu e mulimuli atu ia te Ia e lei tali vave atu i ai, ae na latou saili e faatuatuai ae sei alo atu i a latou matafaioi fai faaleaiga. Sa tali atu Iesu, “O lē tago lona lima i le suotosina ma tepa i tua, e le tatau ia i le malo o le Atua” (Luka 9:62). E toatele Au Paia o Aso e Gata Ai o loo faatinoina le faamuamua na aoao mai e Iesu. E aofia ai le faataitaiga matagofie o le fia afe o faifeautalai sinia ma isi ua tuua fanau ma fanau a fanau ae faatino ia tiute faamisiona ua valaauina ai i latou.

Na aoao mai e Iesu sa foafoaina e le Atua le tane ma le fafine ma e tatau i le tane ona tuua ona matua ae faatasi ma lana ava (tagai Mareko 10:6–8). O la tatou tautinoga i lenei aoaoga ua lauiloa.

I le faataoto ua masani ai o le mamoe na se, sa aoao mai ai e Iesu e tatau ona tatou faia mea uma tatou te mafaia e saili mai soo se tasi o le lafu ua sē (tagai 18:11–14; Luka 15:3–7). E pei ona tatou iloa, ua tuuina atu e Peresitene Thomas S. Monson se faamamafa tele i lenei faatonuga e ala i lana faataitaiga e lēmafaagaloina ma aoaoga e uiga i le laveai mai o o tatou uso ma tuafafine.4

I a tatou taumafaiga e laveai mai ma auauna atu, tatou te mulimuli ai i le faataitaiga maoae a lo tatou Faaola ma aoaoga faamomoiloto e uiga i le alofa: “E te alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe” (Mataio 22:39). Na Ia poloaiina foi i tatou e alolofa atu i e ita mai (tagai Luka 6:27–28). Ma i ana aoaoga maoae i le faaiuga o Lana auaunaga i la le tino, na Ia fetalai ai:

“O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou.

“O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o o’u soo outou, pe afai ua outou fealofani” (Ioane 13:34–35).

I le avea ai o se vaega o le fealofani po o le fealofaai, na aoao mai ai Iesu afai e agaleaga mai se tasi ia i tatou, e tatau ona tatou faamagalo atu i ai (tagai Mataio 18:21–35; Mareko 11:25–26; Luka 6:37). A o toatele ē o tauivi ma lenei poloaiga faigata, ua tatou iloaina uma lava ia faataitaiga musuia a le Au Paia o Aso e Gata Ai o ē na ofoina atu le faamagaloga ma le agaalofa, e oo lava i sesē aupito matuia. Mo se faataitaiga, na faalagolago Chris Williams i lona faatuatua ia Iesu Keriso e faamagalo ai le avetaavale ‘onā lea na mafua ai le maliu o lona toalua ma le la fanau e toalua. Na o le lua aso talu ona uma le faalavelave ma o loo matua ogaoga le faanoanoa, ae saunoa lenei alii, o le sa avea ma o matou epikopo i lena taimi, “I le avea ai o se soo o Keriso, e leai se isi a’u filifiliga.”5

O le tele o Kerisiano e foai atu i e matitiva ma e le tagolima, e pei ona aoao mai e Iesu (tagai Mataio 25:31–46; Mareko 14:7). I le mulimuli ai i lenei aoaoga a lo tatou Faaola, ua matuai lelei lava le faatinoga a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai ma ona tagata auai. E faia e o tatou tagata ni saofaga limafoai i auaunaga alofa ma tuuina atu foi auaunaga a le tagata lava ia ma isi meaalofa i e matitiva ma e le tagolima. E le gata i lea, e anapopogi foi o tatou tagata mo ‘aiga e lua i masina taitasi ma ofoina atu e le itiiti ifo i le tau o nei ‘aiga e lua mo se taulaga anapogi, lea e faaaoga e o tatou epikopo ma peresitene o paranesi e fesoasoani ai i o tatou tagata e le tagolima. O lo tatou anapogi ina ia fesoasoani ai i ē o fia aai o se faatinoga o le alofa mama ma, a faia faatasi ma se faamoemoega mama, o le a avea ma se ‘aiga tele faaleagaga.

E le o lava le silafia i le auaunaga a la tatou Ekalesia e fesoasoani ai i tagata i le lalolagi atoa. I le faaaogaina o tupe e ofoina mai e tagata limafoai o le ekalesia, e auina atu ai e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai ia taumafa, lavalava, ma isi mea taua e fesoasoani ai i le mafatia o tagata matutua ma tamaiti i le lalolagi atoa. O nei foai alofa, e faitau fiaselau miliona tala i le sefulu tausaga talu ai, e faia e aunoa ma se mafaufau i ni lotu, lanu, po o atunuu.

O la tatou taumafaiga faamāmā avega maoae ina ua mavae le mafuie ma le galulolo i Iapani i le 2011, na tuuina atu ai le tinoitupe e $13 miliona ma sapalai mo toomaga. E le gata i lea, e silia ma le 31,000 tagata o le Ekalesia na ofofua atu e tuuina atu le silia ma le 600,000 itula o le auaunaga. O la tatou fesoasoani alofa mo tagata i ē na aafia i le Afa o Sandy i sasae o le Iunaite Setete na aofia ai se foai tele o punaoa eseese, faatasi ai ma le toeitiiti atoa le 300,000 itula o le auaunaga mo taumafaiga faamamā e tagata pe tusa ma le 28,000 o le Ekalesia. Faatasi ai ma le tele o isi faataitaiga i le tausaga ua te’a, na tatou tuuina atu ai le 300,000 pauna (136,000 kg) o lavalava ma seevae mo le au sulufai i le malo o Aferika o Chad. I le luasefululima tausaga talu ai, ua tatou fesoasoani atu ai i le toeitiiti atoa le 30 miliona tagata i atunuu e 179.6 E moni lava, o tagata ua faaigoaina o “Mamona” e iloa le auala e foai atu ai i e matitiva ma e le tagolima.

I Lana toe aoaoga o ta’ua i le tusi paia, na faatonuina ai e le Faaola Ona soo e avatu Ana aoaoga i atunuu uma ma tagata uma. Mai le amataga o le Toefuataiga, na saili ai e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e mulimuli i lena aoaoga. E oo lava foi a o avea i tatou o se ekalesia fou matitiva sa tauivi faatasi ma ni nai afe o tagata auai, sa auina atu lava e o tatou uluai taitai ia faifeautalai i atuvasa, i sasae ma sisifo. Sa faaauau pea ona tatou aoao atu le savali Kerisiano seia oo mai i le asō, ua silia ma le 60,000 faifeautalai faamisiona o la tatou polokalama faafaifeautalai, ma le isi fiaafe o loo galulue faavaitaimi. Ua i ai o tatou faifeautalai i le silia ma le 150 atunuu ma teritori, i le lalolagi atoa.

I le faaiuga o Lana Lauga maoae i luga o le Mauga, sa aoao mai ai e Iesu, “Ia atoatoa ona lelei o la outou amio, e pei o lo outou Tama o i le Lagi e atoatoa ona lelei o ia” (Mataio 5:48). O le faamoemoega o lenei aoaoga o le mulimuli i lo tatou Faaola, o le o mai i le Tama, lea na faasino i ai le Faaola o “lo’u Tama, ma lo outou Tama; ma … lo’u Atua, ma lo outou Atua” (Ioane 20:17).

Mai faaaliga i ona po nei, e tulaga ese i le talalelei toefuataiina, ua tatou iloa ai o nei aoaoga o se vaega o le fuafuaga a le Atua le Tama mo le faaolataga o Lana fanau. I lalo o lena fuafuaga, o i tatou uma o suli o o tatou matua faalelagi. “O i tatou o fanau a le Atua,” na aoao mai e Paulo, “afai foi o fanau i tatou, o suli foi, o suli lava o le Atua, o suli faatasi ma Keriso” (Roma 8:16–17). O lona uiga, e pei ona ta’u mai i le Feagaiga Fou, o i tatou o “suli … i le ola e faavavau” (Tito 3:7) ma afai tatou te o mai i le Tama, o le a tatou “maua mea uma” (Faaaliga 21:7)—o mea uma ua ia te Ia—o se manatu faavae e faigata ona malamalama i ai o tatou mafaufau faaletagata. Peitai, o le mea sili e mafai ona tatou malamalama o le ausiaina o lenei taunuuga faaiu i le faavavau e na o le pau le mea e mafai ai, pe afai lea tatou te mulimuli i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, o le na aoao mai “e le alu atu lava se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te au” (Ioane 14:6). Tatou te saili e mulimuli ia te Ia ma avea atili ai e faapei o Ia, iinei ma le olaga a sau. I fuaiupu faaiu la o la tatou viiga “Mulimuli Mai ia te Au,” tatou te lagiina ai:

Pe na o lenei olaga ea,

Tatou te fai ai o lenei mea,

Leai, e tatau foi i luga?

I na olaga e pa’ia.

Tatou te maua pule’aga,

Manuia, ma mamalu na’uā,

A tatou fai pei na fetalai,

Ia outou mulimuli mai.”7

Ou te molimau atu i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, o lē ona aoaoga ma faataitaiga o loo tatou saili e mulimuli ai. Ua Ia valaaulia i tatou uma o ē ua mafatia i avega mamafa ia o mai ia te Ia, e aoao ia te Ia, ia mulimuli ia te Ia, ona tatou maua ai lea o le malologa mo o tatou agaga (tagai Mataio 4:19; 11:28). Ou te molimau atu i le moni o Lana savali ma le misiona paia ma le pule o Lana Ekalesia toefuataiina i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “Mulimuli Mai ia te Ai,” Viiga, nu. 62.

  2. Tagai Karen Lynn Davidson, Our Latter-day Hymns: The Stories and the Messages (1988), 142–43, 419.

  3. “Faaola, ia Ou Alofa,” Viiga, nu. 150.

  4. Tagai, mo se faataitaiga, Heidi S. Swinton, To the Rescue: The Biography of Thomas S. Monson (2010), 149–61; Thomas S. Monson, “Ia Laveaiina,” Liahona, Iulai 2001, 57–60.

  5. Chris Williams, in Jessica Henrie, “Father Relies on Faith to Forgive Intoxicated Teen Driver,” Deseret News, Aug. 1, 2012; tagai foi Chris Williams, Let It Go: A True Story of Tragedy and Forgiveness (2012).

  6. Tagai “Emergency Response: Church Assists Worldwide,” Church News, Mar. 9, 2013, 9; Welfare Services Emergency Response, “2012 Year in Review,” 8.

  7. Viiga, nu. 62.