2010–2019
Te feia pee i te Mesia
Eperera 2013


Te feia pee i te Mesia

Te peeraa i te Mesia e ere ïa i te hoê ohipa mai te reira noa e aore râ no te tau hoê, e fafauraa râ e te huru oraraa tamau e faaohipahia i te mau taime atoa e i te mau vahi atoa.

Te hoê o ta tatou mau himene herehia te hamata nei ïa na roto i teie mau parau :

« Mai pee mai ia’u nei »,

na ô maira te Mesia.

Hoê rave‘a e ora’i,

Teie noa, tahoê mai.1

Teie mau parau, tei faaûruhia i te aniraa manihini matamua roa a te Faaora i Ta’na mau pĭpĭ (hi‘o Mataio 4:19), tei papa‘ihia e John Nicholson, e taata Etotia faafariuhia. Mai to tatou mau ti‘a faatere matamua, e mea ha‘iha‘i roa to’na ite haapiiraa, te vai ra râ to’na here rahi i to tatou Faaora e i te faanahoraa no te faaoraraa.2

Ua tauturu te mau parau poro‘i paatoa o teie amuiraa ia tatou ia pee i te taahiraa o to tatou Faaora, inaha, na to’na hi‘oraa e ta’na mau haapiiraa e faaite mai i te e‘a no te feia atoa o te pee ia Iesu Mesia.

Mai te mau Keresetiano atoa, te tuatapapa nei te mau melo o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei i te oraraa o to tatou Faaora mai tei papa‘ihia i roto i te mau buka a Mataio, a Mareko, a Luka e a Ioane i roto i te Faufaa Apî. E hi‘o faahou vau i te mau hi‘oraa e te mau haapiiraa e vai ra i roto i teie na buka e maha o te Bibilia Mo‘a, e e ani au ia tatou tata‘itahi e te tahi atu mau Keresetiano atoa, ia feruri nahea teie Ekalesia i faaho‘i-faahou-hia mai e o tatou tata‘itahi e riro ai ei feia pee i te Mesia.

Ua haapii mai Iesu e, e titauhia te bapetizoraa no te tomo i roto i te basileia o te Atua (a hi‘o Ioane 3:5). Ua haamata oia i Ta’na tau taviniraa na roto i to’na iho bapetizoraa (a hi‘o Mareko 1:9), e ua bapetizo atura Oia e To’na na feia pee ia vetahi ê (hi‘o Ioane 3:22–26). Te na reira atoa nei tatou.

Ua haamata Iesu i Ta’na pororaa na roto i te aniraa i te feia e faaroo mai ra Ia’na ia tatarahapa (a hi‘o Mataio 4:17). Te reira noa â te parau poro‘i a To’na mau tavini i to te ao nei.

I roto i Ta’na tau taviniraa, ua horo‘a Iesu i te mau faaueraa. E ua haapii Oia e, « Ua here outou ia’u ra, a haapa‘o i ta’u mau faaueraa » (Ioane 14:15 ; a hi‘o atoa i te irava 21, 23). Ua faaite papû Oia e, e titau te haapa‘oraa i Ta’na mau faaueraa i To’na feia pee ia faaru‘e i te mea Ta’na i parau e « o taua mea i faaturahia e te taata na » (Luka 16:15) e « i tei tuuhia mai e te taata » (Mareko 7:8 ; a hi‘o atoa i te irava 13). Ua faaara atoa Oia e, « Ahiri outou no teie nei ao, e au mai teie nei ao i to’na iho : No te mea râ e ere outou i to teie nei ao, o vau i ma‘iti ia outou no roto i teie nei ao, e riri mai ai teie nei ao ia outou » (Ioane 15:19). Mai ta te aposetolo Petero i parau i muri a‘era, titauhia i te feia pee ia Iesu ia riro ei « feia hoohia » (1 Petero 2:9).

Ua ite te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e, eiaha tatou ia riro « no teie nei ao » e aore râ, ia ruuruuhia i « tei tuuhia mai e te taata », teie nei râ, mai te tahi atu feia pee i te Mesia, te tahi taime e mea fifi no tatou ia faataa ê ia tatou i to te ao nei e i ta te reira mau peu tumu. Te ora nei te tahi pae i to ratou oraraa mai te au i te mau haerea o te ao nei no te mea, mai ta Iesu i parau no te tahi mau taata Ta’na i haapii ra, « e mea maitai ho‘i ia ratou ta te taata haamaitai i ta te Atua ra haamaitai » (Ioane 12:43). E mea rahi roa teie mau hahiraa ia pee i te Mesia, e e mea huru fifi atoa ia tapura i te reira i ô nei. Tei roto i te reira te mau mea atoa, haamata mai te mau peu o teie nei ao mai te mau peu poritita e te huru taa ê roa o te ahuraa e te faanaheneheraa, haere atu i te faaru‘eraa i te mau faufaa tumu mai te natura e te ohipa mure ore o te utuafare.

Aita te mau haapiiraa a Iesu i faataahia ei mau haapiiraa paraparau noa. Ua titauhia râ ia faaohipahia. Ua haapii mai Iesu e, « O te faaroo mai i ta’u nei mau parau, e haapa‘o atura, e faito vau ia’na i te hoê taata paari » (Mataio 7:24 ; a hi‘o atoa Luka 11:28) e « E ao to te reira tavini, to tei roohia mai e to’na ra fatu te na reira ra » (Mataio 24:46). I roto i te tahi atu himene nehenehe roa, te himene nei tatou e :

Here au ia oe Iesu,

Pee au na te e‘a.

Here au ia Oe Iesu.

Pee au ia Oe.3

Mai ta Iesu i haapii mai ra, o ratou o tei here Ia’na ra e haapa‘o i Ta’na mau faaueraa. E haapa‘o ratou, mai ta te peresideni Thomas S. Monson i haapii i teie po‘ipo‘i. Te peeraa i te Mesia e ere ïa i te hoê ohipa mai tera noa e aore râ no te hoê taime, e fafauraa râ e te huru oraraa tamau e faaohipahia i te mau taime atoa e i te mau vahi atoa. Ua haapii mai te Faaora i teie parau tumu, e nahea tatou ia faahaamana‘ohia e e faaitoitohia no te pee i te reira, i te taime a haamau ai Oia i te oro‘a mo‘a (te komunio mai ta te tahi atu mau taata e parau nei). Ua ite tatou na roto i te heheuraa o teie anotau e, ua faaue Oia i To’na feia pee ia rave i te mau tapa‘o ei haamana‘oraa Ia’na (a hi‘o Te iritiraa a Iosepha Semita, Mataio 26:22 [i roto i te Mataio 26:26, nota raro c], 24 [i roto i te Bible appendix] ; Te iritiraa a Iosepha Semita, Mareko 14:21–24 [i roto i te Bible appendix]). Te pee nei te mau melo o Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei i teie faaueraa i te mau hepetoma atoa na roto i te haereraa i te pureraa i reira tatou e rave ai i te faraoa e te pape e e fafau ai e, e haamana‘o noa tatou Ia’na e e haapa‘o ho‘i i Ta’na mau faaueraa.

Ua haapii Iesu e, « e tamau maite te taata i te pure » (Luka 18:1). Ua faaite atoa oia i taua hi‘oraa ra, i te taime a pure ai Oia « e ao noa ihora te rui ia’na i te pureraa’tu i te Atua » (Luka 6:12) hou a pii ai Oia i Ta’na na Aposetolo e hoê ahuru e ma piti. Mai te tahi atu mau Keresetiano, te pure nei tatou i roto i ta tatou mau pureraa atoa. Te pure atoa nei tatou no te arata‘iraa, e te haapii nei tatou e, e mea ti‘a ia pure pinepine tatou i to tatou iho pure taata hoê e ia tuturi te utuafare no te pure i te mau mahana atoa. Mai ia Iesu, e pure tatou i to tatou Metua i te Ao ra, e e na reira tatou na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia.

Ua pii te Faaora Hoê Ahuru ma piti Aposetolo no te tauturu i roto i Ta’na Ekalesia e ua horo‘a ia ratou i te mau taviri e i te haamanaraa no te faatere â i te ohipa i muri a‘e i To’na poheraa (a hi‘o Mataio 16:18–19 ; Mareko 3:14–15 ; 6:7 ; Luka 6:13). Te pee nei Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, te Ekalesia a Iesu Mesia i faaho‘i-faahou-hia mai, i teie hoho‘a i roto i to’na faanahonahoraa e i roto i te horo‘araa i te mau taviri e i te mana faatere i ni‘a i te mau Aposetolo.

Aita te tahi pae o te mau taata ta Iesu i pii no te pee Ia’na i pahono oioi, ua titau râ ratou ia faataime-rii-hia ia ti‘a ia ratou ia faaoti i te tahi mau ohipa no te utuafare. Na ô atura Iesu e, « O te taata e tuu i te rima i ni‘a i te arote a hi‘o ai i muri, e ore ïa e au i te basileia o te Atua » (Luka 9:62). E rave rahi Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e rave nei mai ta Iesu i haapii mai. Tei roto ïa i te reira te hi‘oraa faahiahia o te mau misionare paari e rave rahi tauatini e te tahi atoa tei vaiiho i te mau tamarii e te mau mootua no te rave i te mau ohipa misionare tei piihia ia ratou.

Ua haapii mai Iesu e, i hamani ho‘i te Atua i te tane e te vahine e e faaru‘e ai te tane i ta’na metua tane e ta’na metua vahine, a ati atu ai i ta’na vahine (a hi‘o Mareko 10:6–8). Ua mâtau-maitai-hia ta tatou fafauraa i teie nei haapiiraa.

I roto i te parabole mâtauhia no te mamoe mo‘e, ua haapii mai Iesu e, e haere tatou e imi i te nănă tei mo‘e ê (a hi‘o Mataio 18:11–14 ; Luka 15:3–7). Mai ta tatou i ite, ua haapapû maite te peresideni Thomas S. Monson i teie arata‘iraa i roto i to’na hi‘oraa e ta’na mau haapiiraa no ni‘a i te faaoraraa i to tatou mau taata tupu, te tane e te vahine.4

I roto i ta tatou mau tautooraa no te faaora e no te tavini, te pee nei tatou i te hoho‘a hoê roa e te mau haapiiraa mărû a te Faaora no ni‘a i te here : « E aroha’tu oe i to taata tupu mai to aroha ia oe iho na » (Mataio 22:39). Ua faaue atoa mai oia ia tatou ia aroha i to tatou mau enemi (a hi‘o Luka 6:27–28). E, i roto i Ta’na mau haapiiraa rahi i te pae hopea o Ta’na taviniraa i te tahuti nei, na ô maira Oia :

« E tuu atu vau i te parau apî na outou, E aroha outou ia outou iho, mai ia’u e aroha’tu ia outou na, e aroha atoa ho‘i outou ia outou iho.

« O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pĭpĭ outou na’u, ia aroha outou ia outou iho » (Ioane 13:34–35).

No ni‘a i te parau no te here te tahi i te tahi, ua haapii mai Iesu e, mai te mea e, e faainohia tatou na te taata, e ti‘a ia tatou ia faaore i ta ratou hapa (a hi‘o Mataio 18:21–35 ; Mareko 11:25– ; Luka 6:37). A tutava ai te mau taata e rave rahi i roto i teie faaueraa fifi, e ite paatoa atoa tatou i te mau hi‘oraa faaûru o te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei tei horo‘a i te faaoreraa hapa, noa’tu te mau hape rahi. Ei hi‘oraa, ua turu‘i o Chris Williams i ni‘a i to’na faaroo ia Iesu Mesia no te faaore i te hapa a te taata faahoro pereoo taero ava tei riro ei tumu i pohe ai ta’na vahine e e piti o ta raua mau tamarii. E piti noa mahana i muri a‘e i taua ati ri‘ari‘a ra, e i roto â i te oto rahi, ua parau teie taata faaore hapa e, o te tavini ra ei hoê o to tatou mau episekopo, « ei pĭpĭ na te Mesia, aita ta’u e ma‘itiraa ê atu ».5

Te rahiraa o te Keresetiano te horo‘a nei na tei vĕvĕ e tei nava‘i ore, mai ta Iesu i haapii na (a hi‘o Mataio 25:31–46 ; Mareko 14:7). Ia au i teie haapiiraa a to tatou Faaora, ua aravihi roa ino ïa Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e to’na mau melo. Te horo‘a nei to tatou mau melo i te mau ô rima here i te mau pû tautururaa, e te horo‘a atoa nei ratou i te ohipa taviniraa e i te tahi atu mau horo‘a na tei vĕvĕ e tei nava‘i ore. Taa ê noa’tu te reira, te haapae nei to tatou mau melo i te maa e piti tamaaraa i roto i te ava‘e tata‘itahi e te horo‘a nei i te moni o taua na tamaaraa ra ei ô haapaeraa maa, ta to tatou mau episekopo e te mau peresideni amaa e faaohipa nei no te tauturu i to tatou mau melo nava‘i ore. Ua riro to tatou hapaeraa maa no te tautururaa i tei po‘ia ra ei ohipa no te aroha, e, mai te mea e, e ravehia te reira na roto i te mana‘o mâ, e riro ïa ei tamaaraa rahi i te pae varua.

Te tahi mea aita i mâtau-roa-hia, o te ohipa tauturu ïa na te ao atoa nei a ta tatou Ekalesia. Na roto i te faaohiparaa i te moni i horo‘ahia mai e te mau melo, e hapono Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei i te maa, te ahu e te tahi atu mau mea e titauhia no te haamâmâ i te mauiui o te feia paari e o te mau tamarii ati a‘e te ao nei. Teie mau ô tauturu i to te ao atoa nei, e rave rahi hanere mirioni tara marite i roto i na matahiti hoê ahuru i ma‘iri a‘enei, e horo‘ahia ïa ma te hi‘o ore i te parau no te haapa‘oraa faaroo, te nunaa taata e aore râ, te fenua.

Te tauturu i horo‘ahia i muri a‘e i te aueueraa fenua e te miti faaî i te fenua Tapone i te matahiti 2011, ua tae‘ahia ïa 13 mirioni tara marite moni aufau e te tauihaa. Taa ê atu i te reira, hau atu i te 31 000 taata tamoni ore i tonohia e te Ekalesia tei horo‘a hau atu e 600 000 hora ohipa taviniraa. Ta tatou tautururaa i te mau taata tei roohia i te mata‘i rorofa‘i Sandy i te pae hiti‘a o te râ o te mau Hau Amui no Marite, e mau rave‘a tauturu rau ïa tei horo‘ahia, e tae noa’tu i te rahiraa hora ohipa tamâraa fatata e 300 000 hora tei ravehia e te mau melo o te Ekalesia fatata e 28 000 ratou. I roto i te tahi atu hi‘oraa e rave rahi i te matahiti i mairi a‘enei, ua horo‘a tatou e 136 000 kiro ahu e te tiaa no te feia tei faaru‘e i te nohoraa i Chad i te fenua Afirita. I roto i te tuhaa hopea no te tenetere i ma‘iri a‘enei ua tauturu tatou fatata 30 mirioni taata i roto e 179 fenua.6 Oia mau, te mau taata tei parauhia e « Momoni » ua ite ratou nahea ia horo‘a i te feia vĕvĕ e te nava‘i ore.

I roto i Ta’na haapiiraa hopea i roto i te Bibilia, ua faaue te Faaora i To’na feia pee ia hopoi i Ta’na mau haapiiraa i roto i te mau nunaa atoa e te mau taata atoa. Mai te omuaraa o te Faaho‘i-faahou-raa mai, ua imi Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ia pee i taua haapiiraa ra. Noa’tu e, e ekalesia apî vĕvĕ roa tatou i te haamataraa, te tahi noa tau tauatini melo, ua tono to tatou mau ti‘a faatere i tahito ra, i te mau misionare na te mau moana, mai te hiti‘a o te râ e i te too‘a o te râ. Ei nunaa, ua tamau noa tatou i te haapii i te parau poro‘i Keresetiano e tae roa mai i teie mahana, ua tae‘ahia ta tatou e 60 000 rahiraa misionare rave tamau i roto i ta tatou faanahonahoraa misionare hoê roa, e te tahi atu â tau tautini e tavini nei no te tahi tau taime noa. E misionare ta tatou i roto hau atu i te 150 fenua i te ao nei.

Ei tuhaa no Ta’na A‘oraa rahi i ni‘a i te Mou‘a ra, ua haapii mai Iesu e, « Ia maitai roa ho‘i outou mai to outou Metua i te ao ra e maitai roa ra » (Mataio 5:48). Te fâ o teie haapiiraa e te fâ no te peeraa i to tatou Faaora, o te haereraa mai ïa i te Metua ra, ta to tatou Faaora e parau nei e, « to’u Metua, e to outou Metua ; e… to’u Atua, e to outou Atua » (Ioane 20:17).

I roto i te heheuraa no teie anotau, o te itehia i roto ana‘e i te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai, ua ite tatou e, te faaueraa ia imi i te maitai-roa-raa e tuhaa te reira no te faanahoraa no te faaoraraa a te Atua te Metua no Ta’na mau tamarii. I roto i taua faanahoraa ra, e feia ai‘a tatou paatoa no to tatou na metua i te ao ra. « E tamarii tatou na te Atua », ta te aposetolo Paulo i haapii, « e tamarii ra, e feia tufaa ïa ; e feia tufaa i te Atua ra, e feia tufaa tatou e te Mesia » (Roma 8:16–17). Te auraa ra, mai tei faaitehia ia tatou i roto i te Faufaa Apî, e riro tatou « ei tufaa… i te ora mure ore » (Tito 3:7) e mai te mea e haere mai tatou i te Metua ra, « no [tatou] ïa te mau mea atoa ra » (Apokalupo 21:7)—te mau mea atoa Na’na ra—no to tatou feruriraa tahuti nei, e tumu parau fifi ïa teie ia apo. Tera râ, e ite tatou e, hoê ana‘e rave‘a e ti‘a ai ia tatou ia farii i teie haerea i roto i te ao mure ore maori râ, ia pee tatou i to tatou Faaora ia Iesu Mesia, tei haapii mai e, « Aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori râ ei ia’u » (Ioane 14:6). Te imi nei tatou ia pee Ia’na e ia riro rahi mai mai Ia’na te huru, i ô nei e a muri atu. Te reira ïa te parau i roto i te irava hopea o ta tatou himene, « Mai pee mai », te himene nei tatou e :

Ua rava‘i anei te ite

E mea titauhia tatou

Ia pee Ia’na i te ao nei ?

Aita roa e hopea…

Haapuai tatou i mua

E roaa’i te hanahana

A ti‘aturi, a faaroo mai,

I Ta’na parau, « Mai pee mai ».7

Te faaite papû nei au no to tatou Faaora o Iesu Mesia, ta tatou e imi nei ia pee i ta’na mau haapiiraa e to’na hi‘oraa. Te ani manihini mai nei Oia i te feia atoa tei teimaha i te hopoi‘a ia haere mai Ia’na ra, ia haapii mai Ia’na, ia pee Ia’na, ei reira ia roaa ho‘i te hau i to tatou varua (a hi‘o Mataio 4:19 ; 11:28). Te faaite papû nei au i te parau mau o Ta’na poro‘i e i te misioni e te haamanaraa hanahana o Ta’na Ekalesia i faaho‘i-faahou-hia mai, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. « Mai pee mai », Te mau himene, n° 58.

  2. A hi‘o Karen Lynn Davidson, Our Latter-day Te mau himene : The Stories and the Messages (1988), 142–43, 419.

  3. « Pee au ia oe », Te mau himene, n°131.

  4. Ei hi‘oraa a hi‘o, Heidi S. Swinton, To the Rescue : The Biography of Thomas S. Monson (2010), 149–61 ; Thomas S. Monson, « A Haere e Faaora », Liahona, Tiurai 2001, 57–60.

  5. Chris Williams, i roto ia Jessica Henrie, « Father Relies on Faith to Forgive Intoxicated Teen Driver », Deseret News, 1 no atete 2012 ; hi‘o atoa Chris Williams, Let It Go : A True Story of Tragedy and Forgiveness (2012).

  6. A hi‘o « Emergency Response : Church Assists Worldwide », Church News, 9 no mati 2013, 9 ; Welfare Services Emergency Response, « 2012 Year in Review », 8.

  7. Te mau himene, n°58.