2010–2019
Kau Muimui ʻo Kalaisí
ʻEpeleli 2013


Kau Muimui ʻo Kalaisí

Ko e muimui kia Kalaisí, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku ʻaiʻainoaʻia pe tātātaha pē, ka ko ha tukupā hokohoko mo ha tōʻonga moʻui ʻoku fai maʻu pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.

Naʻe hivaʻi ʻe he Kuaea Tāpanekalé he pongipongí ni ha taha ‘o ‘etau himi manakoa tahá, ʻoku kamata ʻaki e ngaahi leá ni:

[Naʻe folofola e Fakamoʻuí, “Haʻu ʻo muimui ʻiate au.”

Tau molomolomuivaʻe ʻiate ia,

Ko e meʻa pē ia te tau taha aí

Ko e ʻofa ʻa e ʻAlo pē taha ʻo e ʻOtuá naʻe fakatupú.]1

Naʻe fakatupu e ngaahi leá ni ‘e ha fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá (vakai, Mātiu 4:19), pea naʻe faʻu ia ʻe Sione Nīkolosoni ko ha tangata papi ului Sikotilani. Hangē pē ko e tokolahi ʻo hotau kau taki he kamataʻanga e hisitōlia ʻo e Siasí, naʻe ʻikai fuʻu lelei ʻene akó ka naʻá ne ʻofa moʻoni ʻi hotau Fakamoʻuí mo e palani ʻo e fakamoʻuí.2

Kuo tokoni kotoa e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisí ni ke tau molomolomuivaʻe ai ʻi hotau Fakamoʻuí, he ʻoku hanga ʻe Heʻene sīpingá mo e akonakí ʻo tofa mai e hala ki he tokotaha muimui kotoa pē ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tatau pē e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e kau Kalisitiane kehe kotoa, ʻi he ako ki he moʻui ʻa hotau Fakamoʻuí ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi tohi ʻa Mātiu, Maʻake, Luke mo Sione ʻi he Fuakava Foʻoú. Te u fakamanatu ha ngaahi sīpinga mo e akonaki ʻoku ʻi he ngaahi tohi ko ʻeni ʻe fā ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní mo fakaafeʻi ke tau takitaha fakakaukau ki he founga ʻoku hanga ai ʻe Hono Siasi kuo toe fakafoki maí ʻo fakafeʻungaʻi kitautolu ke tau hoko ko ha kau muimui ʻo Kalaisí.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku fie maʻu e papitaisó kae toki hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai, Sione 3:5). Ne kamata ʻEne ngāué ʻaki hono papitaiso Iá (vakai, Maʻake 1:9), pea naʻá Ne hanga mo Hono kau muimuí ʻo papitaiso mo ha niʻihi kehe (vakai, Sione 3:22–26). ʻOku tau fai pē ʻa e meʻa tatau.

Naʻe kamata ʻe Sīsū ʻEne malangá ʻaki hano fakaafeʻi ʻEne kau fanongó ke nau fakatomala (vakai, Mātiu 4:17). Ko e pōpoaki pē ia ʻoku kei fakahoko atu Heʻene kau tamaioʻeikí ki he māmaní.

Naʻe ʻomi ʻe Sīsū ha ngaahi fekau lolotonga ʻEne ngāue he māmaní. Naʻá Ne akoʻi, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15; toe vakai ki he veesi 21, 23). Naʻá Ne fakapapauʻi ki Hono kau muimuí ʻe fie maʻu ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú ke nau tuku e meʻa naʻá Ne ui “ko ia ʻoku lelei lahi ki he kakaí” (Luke 16:15) mo e “talatupuʻa ʻa e tangatá” (Maʻake 7:8; toe vakai ki he veesi 13). Naʻá Ne toe fakatokanga mai: “Ka ne ʻo māmani ʻa kimoutolu, ʻe ʻofa ʻa māmani ʻi he meʻa ʻaʻaná: ka koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu, ka kuó u fili ʻa kimoutolu mei māmani, ko ia ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kiate kimoutolu” (Sione 15:19). Pea hangē ko hono fakamatalaʻi kimui ʻe he ʻAposetolo ko Pitá, ko e kau muimui ʻo Sīsuú [“ko ha kakai makehe”] (1 Pita 2:9).

ʻOku mahino ki he Kāingalotú ʻoku ʻikai totonu ke “ʻo māmani” ʻa kitautolu, pe pikitai ki he “talatupuʻa ʻa e tangatá,” kae hangē pē ko e kau muimui kehe ʻo Kalaisí, ʻoku tau ʻilo he taimi ʻe niʻihi ‘oku faingataʻa ke fakamavaheʻi kitautolu mei he māmaní mo hono ngaahi talatupuʻá. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau moʻui ʻo fakatatau mo e founga ʻa e māmaní, koeʻuhí he ʻoku nau hangē ko e folofola ʻa Sīsū ki ha niʻihi naʻá Ne akoʻi, ʻoku “lahi ʻenau manako ki he fakamālō ʻa e tangatá [ʻo laka ange ia] ʻi he fakamālō ʻa e ʻOtuá” (Sione 12:43). ʻOku fuʻu lahi mo pelepelengesi ke hiki atu heni e ngaahi meʻa te ne maumauʻi e muimui kia Kalaisí. ʻOku kau kotoa ai e ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe he māmaní hangē ko e leaʻaki e meʻa ʻoku ongo tonu fakapolitikalé, tōtuʻa e valá mo e teuteú pea aʻu ki hono liliu e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga hangē ko e natula taʻengata mo e fatongia ʻo e fāmilí.

Naʻe ʻikai fakataumuʻa e ngaahi akonaki ia ʻa Sīsuú ke pehē ko ha fakakaukau pē. Naʻe fakataumuʻa maʻu pē ia ke fakaʻaongaʻi. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū, “Ko ia ʻokú ne fanongo ki heʻeku talá ni, pea fai ki aí, te u fakatatau ia ki [ha] tangata poto” (Mātiu 7:24; toe vakai Luke 11:28) pea “ʻOku monūʻia ʻa e tamaioʻeiki ko iá, ʻo ka haʻu ʻa ʻene ʻeikí ʻo ʻilo ia ʻokú ne fai pehē” (Mātiu 24:46). ʻOku tau hivaʻi ha himi manakoa ʻe taha:

[Te u ako ke ʻofa he Fakamoʻuí,

ʻAʻeva he hala kuó ke fakahā maí, …

Te u ako ke ʻofa he Fakamoʻuí—

ʻEiki, te u muimui ʻiate koe].3

Pea hangē ko e akonaki ʻa Sīsuú, ko kinautolu ʻoku ʻofa ʻiate Iá te nau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Te nau talangofua ʻo hangē ko hono akoʻi ʻe Palesiteni Monisoni he pongipongi ní. Ko e muimui kia Kalaisí, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku ʻaiʻainoaʻia pe tātātaha pē, ka ko ha tukupā hokohoko mo ha tōʻonga moʻui ʻoku fai maʻu pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí e tefitoʻi moʻoni ko ʻení mo e founga ke tau fakamanatua mo fakamālohia ai kitautolu ʻi heʻetau muimui ki aí, ʻaki ʻEne fakahoko e ouau ʻo e sākalamēnití (pe uouangataha ʻo hangē ko hono ui ʻe ha niʻihi kehé). ʻOku tau ʻilo mei he fakahā fakaeonopōní naʻá Ne fekauʻi Hono kau muimuí ke nau toʻo e ongo fakataipé ko ha fakamanatu kiate Ia (vakai, Liliu Siosefa Sāmita, Mātiu 26:22 [ʻi he Mātiu 26:26, footnote c], 24 [ʻi he Bible appendix]; Liliu Siosefa Sāmita, Māʻake 14:21–24 [ʻi he Bible appendix]). ʻOku muimui e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he fekau ko iá he uike takitaha ʻaki ʻetau ō ki he lotú ʻo maʻu ai e maá mo e vaí pea fuakava te tau manatuʻi maʻu pē Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku “[totonu] ke lotu maʻu ai pē ʻa e kakaí” (Luke 18:1). Naʻá Ne toe tā foki mo e sīpinga ko iá, ʻo hangē ko e taimi naʻá Ne “lotu ai pē ia ki he ʻOtuá ʻi he poó ʻo ʻahó” (Luke 6:12) kimuʻa peá Ne toki uiuiʻi ʻEne kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku tau hangē pē ko e kau Kalisitiane kehé ʻo tau lotu ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻanga lotú kotoa. ʻOku tau toe lotua foki ha tataki, pea tau akoʻi ʻoku totonu ke tau lotu fakatāutaha maʻu pē mo tūʻulutui fakaʻaho ʻo lotu fakafāmili. ʻOku tau lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻo hangē ko Sīsuú, pea ʻoku tau fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe ui ʻe he Fakamoʻuí e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tokoni ki Hono Siasí pea foaki kiate kinautolu ʻa e kī mo e mafai ke hoko atu ʻEne ngāué hili ʻEne pekiá (vakai, Mātiu 16:18–19; Maʻake 3:14–15; 6:7; Luke 6:13). ʻOku muimui e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ne toe fakafoki maí, ki he sīpinga ko ʻeni ʻi hono fokotuʻutuʻú mo hono foaki ʻo e kií mo e mafaí ki he kau ʻAposetoló.

Ne ʻi ai ha niʻihi ne ui ʻe Sīsū ke nau muimui kiate Ia ka naʻe ʻikai ke nau tali he taimi pē ko iá, pea nau fakatoloi koeʻuhí ko ha ngaahi fatongia fakafāmili. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “ʻOku ʻikai ha taha kuo ʻai hono nimá ki he huo tohó, kae sio kimui, ʻe ʻaonga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Luke 9:62). ʻOku tokolahi ha Kāingalotu ʻoku nau fakamuʻomuʻa e meʻa ne akoʻi ʻe Sīsuú. ʻOku kau heni e sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo ha kau faifekau matuʻotuʻa ʻe lauafe mo ha niʻihi kehe kuo tuku ʻenau fānaú mo e makapuná kae fakahoko e ngaahi fatongia ʻo e ngāue fakafaifekau kuo ui kinautolu ki aí.

Naʻe ʻakoʻi ʻe Sīsū ne fakatupu ʻe he ʻOtuá e tangatá mo e fefiné, pea ʻoku totonu ke liʻaki ʻe ha tangata ʻene ongo mātuʻá kae pikitai ki hono uaifí (vakai, Maʻake 10:6–8). ʻOku ʻilonga ʻaupito ʻetau fai pau ki he akonaki ko ʻení.

ʻI he talanoa fakatātā angamaheni ʻo e sipi naʻe molé, naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau fai e meʻa kotoa te tau malavá ke kumi ha sipi kuo hē mei he tākangá (vakai, Mātiu 18:11–14; Luke 15:3–7). ʻOku tau ʻiloʻi hono fakamamafaʻi lahi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni e meʻá ni ʻi heʻene sīpinga mo e akonaki fakangalongataʻa kau ki hono fakahaofi hotau kāingá.4

ʻI heʻetau feinga ke fakahaofi mo tokoní, ʻoku tau muimui ai ki he sīpinga fakaʻofoʻofa mo e akonaki leleiʻa hotau Fakamoʻuí kau ki he ʻofá. Naʻá Ne akonaki, “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:39). Naʻá Ne fekau foki ke tau ʻofa ʻi hotau filí (vakai, Luke 6:27–28). ʻI Heʻene ngaahi akonaki fakaʻofoʻofa ʻi he fakaʻosiʻosi ʻo ʻEne ngāue he māmani, naʻá Ne folofola ai:

“ʻOku ou tuku ʻa e fekau foʻou kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu; pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki kiate kimoutolu.

“ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakaí ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu” (Sione 13:34–35).

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi kinautolu ʻoku fai hala mai kiate kitautolú, ko e konga ia ʻo e feʻofaʻakí (vakai, Mātiu 18:21–35; Maʻake 11:25–26; Luke 6:37). Neongo ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku nau fefaʻuhi mo e fekau faingataʻa ko ʻení, ka ʻoku tau ʻiloʻi kotoa ha ngaahi sīpinga ʻa ha Kāingalotu kuo nau fakahaaʻi loto ʻofa e fakamolemolé, neongo e kovi fulikivanu tahá. Hangē ko ʻení, ne falala ʻa Kulisi Viliami ki heʻene tui kia Sīsū Kalaisí ʻo ne fakamolemoleʻi ai ha fakaʻuli konā naʻá ne fakatupunga e mālōlō hono uaifí mo e toko ua ʻo ʻena fānaú. Hili pē ha ʻaho ʻe ua mei he fakatuʻutāmakí ni pea ʻi he lolotonga ʻo ʻene kei loto-mamahi lahí, ne pehē ʻe he tangata loto fakamolemolé ni, pea ko e taha foki ia ʻo ʻetau kau pīsopé, “ʻI heʻeku hoko ko ha ākonga ʻo Kalaisí, ko e meʻa pē ia ke faí.”5

ʻOku tokolahi ha kau Kalisitiane ʻoku nau foaki ki he masivá mo e faingataʻaʻiá, ʻo hangē ko e akonaki ʻa Sīsuú (vakai, Mātiu 25:31–46; Maʻake 14:7). ʻOku makehe e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo hono kāingalotú, ʻi hono fakahoko e akonaki ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí. ʻIkai ngata aí, ʻoku fai ʻe hotau kāingalotú ha foaki lahi ki he ngaahi kautaha foaki ʻofá pea fai ha ngāue tokoni fakatāutaha mo ha ngaahi meʻaʻofa kehe maʻá e masivá mo e faingataʻaʻiá. ʻOku ʻaukai hotau kāingalotú ʻi ha houakai ʻe ua he māhina kotoa pē pea ʻave e lahi ʻo e paʻanga ne mei fakamoleki he houa kai ko iá ko ha foaki ʻaukai, ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ia heʻetau kau pīsopé mo e palesiteni fakakoló ke tokoniʻi ʻaki hotau kāingalotu ʻoku faingataʻaʻiá. Ko ha ngāue ʻo e ʻofa ʻa ʻetau ʻaukai ko ia he houa kai ʻe ua ke tokoni ki he kau fiekaiá, kapau ʻoku haohaoa hono taumuʻá, he te ne fakamālohia fakalaumālie ai kitautolu.

ʻOku ʻikai foki ke fuʻu ʻilo lahia e ngāue tokoni ʻofa fakaetangata fakamāmani lahi ʻa e Siasí. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní e paʻanga ne foaki ʻe he kāingalotu angaʻofá, ʻo ʻave ai e meʻakai, vala, mo e ngaahi meʻa ʻaonga kehe ke tokoni ki he kakai lalahi mo e fānau faingataʻaʻia he māmaní. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne aʻu ki he paʻanga ʻe teau miliona e ngaahi foaki ʻofa fakaetangata ko ʻení, pea ʻoku ʻikai toe lau siasi, matakali pe fonua ʻoku ʻave ki ai e tokoní.

Hili e mofuike mo e peau kula ʻi Siapani he 2011 ne tau fai ha tokoni lahi ʻo foaki ha paʻanga ʻe 13 miliona mo ha ngaahi nāunau tokoni lahi. Makehe mei aí, ne laka hake he kau ngāue ʻofa ʻa e Siasí ʻe toko 31,000 ne nau fai ha ngāue tokoni ʻi ha houa ʻe 600,000. Naʻe kau ʻi heʻetau tokoni ʻofa fakaetangatá ha ngaahi foaki lalahi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehekehe, kau ai ha ngāue tokoni houa ʻe 300,000 ʻi hono fakamaʻa ʻo e ngaahi ʻapí ʻe ha kāingalotu SiasI ʻe toko 28,000 ki ha niʻihi he Afā Senitií ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Mei he ngaahi sīpinga lahi he taʻu kuo ʻosí, ne tau foaki ai ha pauni vala mo e sū ʻe 300,000 (kilo ʻe 136,000) ki he kau kumi hūfanga ʻo Setí ʻi he puleʻanga ʻAfiliká. ʻI he taʻu ʻe uofulu mā nima kuohilí kuo tau tokoniʻi ai ha meimei kakai ʻe 30 miliona he fonua ʻe 179.6 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻilo ʻe he kakai ko ia ʻoku ui ko e “kau Māmongá” e founga ʻo e foaki ki he masivá mo e faingataʻaʻiá.

ʻI Heʻene akonaki fakamuimui taha he tohitapú, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe hotau Fakamoʻuí Hono kau muimuí ke nau ʻave ʻEne ngaahi akonakí ki he puleʻanga mo e kakai kotoa pē. Talu mei he kamataʻanga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, mo e feinga e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke muimui ki he akonaki ko iá. Neongo ʻetau masivá mo ha siasi foʻou ne toki kamakamata hake pea lauafe pē hono kāingalotú, ne fakafolau atu ʻe hotau kau takí ha kau faifekau he ʻōsení ki he hahaké mo e hihifó. ʻOku kei hokohoko atu ʻetau akoʻi e pōpoaki faka-Kalisitiané ʻi he ʻahó ni pea kuo laka hake he kau faifekau taimi kakato ʻe 60,000 he ʻahó ni ʻi heʻetau polokalama ngāue fakafaifekau makehé, tānaki atu ki ai mo ha kau faifekau ʻe lauafe ʻoku ʻikai ke nau ngāue taimi kakato. ʻOku laka hake he ngaahi fonua mo e vahefonua ʻe 150 ʻi māmani ʻoku ʻi ai ʻetau kau faifekaú.

ʻI he fakaʻosi ʻo ʻEne Malanga maʻongoʻonga he Moʻungá, ne akonaki ai ʻa Sīsū, “Ko ia ke haohaoa ʻa kimoutolu, he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku [ʻi] he langí” (Mātiu 5:48). Ko e taumuʻa ʻo e akonakí ni mo e muimui ʻi hotau Fakamoʻuí ke tau haʻu ai ki he Tamaí, ʻa ia naʻe lea ki ai hotau Fakamoʻuí “ki heʻeku Tamaí, mo hoʻomou Tamaí; pea … ki hoku ʻOtuá, pea mo homou ʻOtuá” (Sione 20:17).

ʻOku tau ʻilo mei he fakahā ʻo onopōní, ʻa ia ʻoku makehe ai e ongoongolelei ne toe fakafoki maí, ko e fekau ko ia ke fekumi ki he haohaoá ko ha konga ia ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa e ʻOtua ko e Tamaí ki Heʻene fānaú. ʻI he palani ko iá, ko e kau ʻea hoko kotoa kitautolu ʻo ʻetau mātua fakalangí. Naʻe akonaki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu, pea kapau ko e fānau, pea tā ko e kau [ʻeahoko]; ko e kau [ʻeahoko] ki he ʻOtuá, ko e kau [ʻeahoko] fakataha mo Kalaisi” (Loma 8:16–17). ʻOku ʻuhinga ʻeni hangē ko hono fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻe he Fuakava Foʻoú “ko e fānau hoko [kitautolu] … ki he moʻui taʻengatá” (Taitusi 3:7) pea kapau te tau haʻu ki he Tamaí, te tau “maʻu e ngaahi meʻa kotoa pē” (Fakahā 21:7)—meʻa kotoa ʻokú Ne maʻú—ko ha foʻi fakakaukau ʻoku faingataʻa ke mahino ki he ʻatamai fakamatelié. Ka ʻoku lava ʻo mahino kiate kitautolu ʻe toki lava pē ke maʻu e ikuʻanga taupotu ko iá, kapau te tau muimui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá Ne akoʻi “ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au” (Sione 14:6). ʻOku tau feinga ke muimui kiate Ia pea hoko lahi ange ʻo hangē ko Iá, ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka haʻú. ʻOku tatau ia mo e veesi fakaʻosi ʻo ʻetau himi ʻoku tau hivaʻi, “Muimui ʻIate Au:”

[ʻOku feʻunga pē ke ʻilo

Kuo pau ke tau muimui kiate ia,

Lolotonga e fononga faingataʻaʻia he moʻui fakamatelié?

ʻIkai, ʻoku aʻu atu ia ki ha feituʻu toputapu ange. …

Ko ha ngaahi taloni, fonua, puleʻanga, mo ha mālohi,

Te tau maʻu ha nāunau mo ha fiefia lahi,

ʻI hono kotoa ʻo ʻitānití,

Talangofua ki heʻene folofolá, “[Haʻu] ʻo Muimui ʻIate Au.]”7

ʻOku ou fakamoʻoni kau ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ko ʻEne ngaahi akonakí mo e sīpingá ʻoku tau feinga ke muimui ki aí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kotoa kitautolu ʻoku mafasiá ke haʻu kiate Ia, ʻo ako meiate Ia, pea muimui kiate Ia, ʻo maʻu ai ha mālōlō ki hotau laumālié (vakai, Mātiu 4:19; 11:28). ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ʻEne pōpoakí pea mo e misiona fakalangi mo e mafai ʻi Hono Siasi ne toe fakafoki maí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. “Muimui ʻIate Au,” Ngaahi Himi, fika 57.

  2. Vakai, Karen Lynn Davidson, Our Latter-day Hymns: The Stories and the Messages (1988), 142–43, 419.

  3. “ʻEiki, te U Muimui Atu,” Ngaahi Himi, fika 127.

  4. Vakai, hangē ko ʻení, Heidi S. Swinton, To the Rescue: The Biography of Thomas S. Monson (2010), 149–61; Thomas S. Monson, “To the Rescue,” Liahona, July 2001, 57–60.

  5. Chris Williams, ʻi he Jessica Henrie, “Father Relies on Faith to Forgive Intoxicated Teen Driver,” Deseret News, Aug. 1, 2012; also see Chris Williams, Let It Go: A True Story of Tragedy and Forgiveness (2012).

  6. Vakai, “Emergency Response: Church Assists Worldwide,” Church News, Mar. 9, 2013, 9; Welfare Services Emergency Response, “2012 Year in Review,” 8.

  7. Ngaahi Himi, fika 57.