2010–2019
Ko ha Mana
ʻEpeleli 2013


Ko ha Mana

Kapau ʻoku ʻikai ko ha faifekau taimi kakato koe ʻoku ʻi ai hao pine faifekau ʻe fakapipiki ʻi ho koté, ko e taimi ʻeni ke tohiʻi ia ʻi ho lotó—pea tohiʻi ʻo hangē ko e lau ʻa Paulá, “ʻoku ʻikai tohi ʻaki ʻa e vaitohi, ka ko e Laumālie ʻo e ʻOtua moʻuí.”

Naʻe lahi e ngaahi mana ne hoko he moʻui fakamatelie ʻa Sīsū Kalaisí: ko ha faʻē taupoʻou, ko ha fetuʻu foʻou, hā mai ʻa e kau ʻāngeló ki he kau tauhisipí, ko e lava ke ‘ā e kuí, ʻeveʻeva e pipikí, kau ʻāngelo ʻi Ketisemani mo e fonualotó, pea mo e mana maʻongoʻonga tahá—ko ʻEne Toetuʻu nāunauʻiá.

ʻE lava ke mou fakakaukauloto ki he kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā taha he moʻunga ofi ki Kālelí, he taimi ne hāʻele mai ai ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú kiate kinautolu ʻo folofola ange: “Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo [akoʻi] ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní”?1 “Mou ʻalu ki māmani kotoa pē, ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē.”2

“ʻA e puleʻanga kotoa pē”? “Māmaní hono kotoa”? “Kakai fulipē”? ʻE lava nai? Neongo naʻe fakafiemālieʻi kinautolu ʻe Sīsū, ka ʻoku pau pē ne nau fifili pe ʻe hoko ha ngaahi mana ke tokoniʻi moʻoni ʻenau fakamafola e ongoongoleleí.3

Naʻe ʻikunaʻi ʻe he tuí ʻa e loto veiveiuá, pea kalanga leʻolahi ʻa Pita ʻo pehē:

“[ʻA] kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻaunofo ʻi Selusalemá, … fakafanongo ki heʻeku leá: …

“… Ko Sīsū ʻo Nasaletí, … [ʻa ia ne] mou puke ʻaki ia ʻa e nima angahalá, ʻo tutuki ia ki he ʻakaú ʻo tamateʻí: …

“Ko e Sīsuú ni… [ʻa ia] kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá, [pea] ko e kau fakamoʻoni ki ai ʻa kimoutolu kotoa pē.”4

Naʻe lahi ʻaupito ha ngaahi fakahā fakalaumālie he ʻaho ko iá, ʻo papitaiso ai ha kakai ʻe toko 3,000. Pea hangē pē ko e talaʻofa ʻa Sīsuú, naʻe hoko e ngaahi fakaʻilongá mo e maná koeʻuhí ko e tui ʻa e kakai tuí.

ʻI hono toe fakafoki mai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní he taʻu ʻe 183 kuohilí, ʻoku kei ongo mai e fekau naʻe fai ʻe he ʻEikí ki Heʻene kiʻi kau ākonga toko siʻí he ngaahi senituli kimuʻá: “Pea ʻe fai ʻa e lea ʻo e fakatokangá ki he kakai kotoa pē.”5 “He ko e moʻoni, ʻoku totonu ke ongo atu … ki māmani kotoa pē, pea ki he ngaahi potu mamaʻo taha ʻo māmaní.”6

“Kakai kotoa pē”? “Ki māmani kotoa pē”? “Ki he ngaahi potu mamaʻo taha ʻo māmaní”? Ka naʻe lava?

Naʻe fakafiemālieʻi ʻe he Fakamoʻuí Hono Kāingalotu ʻi he ʻAho Kimui Ní,7 ka ʻe lava nai ke nau fakatokangaʻi e tuʻunga mo e ikuʻanga ʻo e ngāue fakaofó ni? ʻOku pau pē ne nau fifili pe ʻe hoko ha ngaahi mana ke tokoni ʻi heʻenau fakamafola ʻo e ongoongoleleí.

Ne toe ikunaʻi ʻe he tuí ʻa e loto veiveiuá, pea papitaiso ha kakai ʻe lauafe. ʻI ʻIngilaní, ne ʻilo ai ʻe ʻEletā Uilifooti Utalafi ha kolo kuo nau talitali ki heʻene tūʻuta atú. Naʻe nofoʻia kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ʻi he ʻuluaki māhina pē ʻo ʻene ʻi he faama ʻa Penipoú naʻá ne papitaiso ai ha kau malanga ʻe toko 45 mo ha kau mēmipa ʻe laungeau.8

ʻOku kei hoko pē mo e meʻa tatau ʻi hotau kuongá. ʻI he taimi naʻá ma ngāue fakafaifekau ai mo ʻEletā Tēvita A. Petinā he taʻu ʻe 40 kuo hilí (te u lava ke fakapapauʻi atu ʻoku ʻikai ko kimaua ʻa e ongo faifekau motuʻa taha ʻoku tangutu he ngaahi sea kulokulá), naʻe ʻi ai ha kau faifekau ʻe toko 16,000 he taimi ko iá. Hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻaneafí, ʻoku ʻi ai haʻatau kau faifekau ʻe toko 65,000 he taimí ni—ʻo tokolahi ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa. Naʻe siteiki pē ʻe 562 he taimi ko iá. ʻOku siteiki ʻe 3,000 tupu he ʻahó ni. ʻI he taimi ko eé, ne ʻi ai hatau uooti mo e kolo ʻi ha fonua pē ʻe 59. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi fakatahaʻanga lotu he fonua ʻe 189 ʻo e ngaahi puleʻanga mo e fonua ʻe 224 ʻo e māmaní. ʻOku tau tokosiʻi pē ʻo hangē ko e kikite ʻa Nīfaí.9 Ka ʻi he taimi tatau, ʻokú ta mātā tonu e kikite fakaepalōfita ʻa Tanielá: ʻa e “maka [naʻe tā] …ʻikai kau ai ha nimá … [ʻokú ne lolotonga fakafonu] ʻa [e] māmaní kotoa pē.”10

Ko ha kuonga ʻeni ʻo e ngaahi mana fakaofó. ʻI hono fakahā ʻe Palesiteni Monisoni he māhina ʻe ono kuohilí e liliu ki he taʻu ʻo e kau talavou mo e kau finemui ʻoku fie ngāue fakafaifekaú, naʻe lahi ʻaupito e ivi tākiekina fakalaumālie ne maʻu mei aí. Ne ikunaʻi ʻe he tuí e loto veiveiuá, pea laka atu kimuʻa ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí. ʻI he ʻaho Tuʻapulelulu hili e konifelenisí, ne u kau ʻi hono fokotuʻu atu ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí e ngaahi uiuiʻi ʻo e kau faifekaú, ne u ʻohovale he sio hifo ki he tohi kole ʻa e kau talavou taʻu 18 mo e kau finemui taʻu 19 kuo liliu ʻenau palaní, ō ki heʻenau toketaá, ʻinitaviu heʻenau pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí, pea fakahū mai ʻenau foomu kole ngāue fakafaifekaú—ne fai kotoa pē ia he ʻaho ʻe nima. Kuo toe kau mai ʻeni ha toko lauafe. Ko ha mana ia.

ʻOku tau houngaʻia ʻi he tui ʻa ʻetau kau faifekau fefiné, ʻa e fakautuutu ʻo e tokolahi e kau faifekau mei he funga ʻo e māmaní pea mo e tokolahi e mātuʻa mali ʻoku nau mateuteu ke ngāué. Kuo ʻosi fakahā mo ha misiona foʻou ʻe nimangofulu mā valu, pea ʻe tānaki atu ki heʻetau senitā akoʻanga fakafaifekau ʻi Polovo ʻoku fuʻu fonú, ha senitā akoʻanga fakafaifekau foʻou ʻi Mekisikou Siti.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku tau tokanga fakamātoato ki he fekau ko ia ʻa e Fakamoʻuí … ‘Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e Laumālie Māʻoniʻoní.’”11 “ʻE … hokohoko … atu pē ʻene laka kimuʻa ʻa e ngāué ni ʻo ne liliu mo faitāpuekina e moʻuí. … ʻOku ʻikai ha ngāue mo ha mālohi ʻi he māmaní kotoa te ne lava ʻo taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá.”12

ʻOku tau fakamoʻoniʻi e ngaahi mana ʻa e ʻEikí ʻi he mafola atu ʻEne ongoongoleleí ki he māmaní.

ʻE kāinga, ʻi hono ueʻi ʻe he ʻEikí ha kau faifekau tokolahi ange ke nau ngāué, ʻokú Ne toe fakaʻaaki e ʻatamaí mo fakaava e loto ʻo ha kakai lelei mo faitotonu tokolahi ange ke nau tali ʻEne kau faifekaú. ʻOku mou ʻosi maheni mo kinautolu pe te ke toki maheni mo kinautolu. ʻOku nau ʻi homou fāmilí pea nofo ʻi homou feituʻú. ʻOku nau fakalaka hake ʻiate koe he halá, tangutu ʻi ho tafaʻakí he ʻapiakó, ʻoku mou fetuʻutaki he ʻinitanetí. ʻOkú ke kau he konga mahuʻinga ʻo e mana ko ʻeni ʻoku hokó.

Kapau ʻoku ʻikai ko ha faifekau taimi kakato koe ʻoku ʻi ai hao pine faifekau ʻe fakapipiki ki ho koté, ko e taimi ʻeni ke tohiʻi ia ʻi ho lotó—pea tohiʻi ʻo hangē ko e lau ʻa Paulá, “ʻoku ʻikai tohi ʻaki ʻa e vaitohi, ka ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá moʻuí.”13 Ki he kau faifekau ʻosí, kumi ho pine motuʻa he ngāue fakafaifekaú. ʻOua ʻe tui ia, kae tuku ʻi ha feituʻu te ke lava ʻo sio ki ai. ʻOku fie maʻu lahi ange koe ʻe he ʻEikí he taimí ni ʻi ha toe taimi kimuʻa ke ke hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú. ʻOku ʻi ai hotau tufakanga ke tokoni ki he mana ko ʻení.

Kuo ʻosi fakakaukauʻi ʻe he mēmipa angatonu kotoa pē ʻo e Siasí e founga ke ne vahevahe ai e ongoongoleleí. ʻOku vahevahe fakanatula pē ʻe ha niʻihi e ongoongoleleí, pea ʻe lava ke tau ako ha meʻa lahi meiate kinautolu.14 ʻOku faingataʻaʻia ha niʻihi ʻo kitautolu mo fifili pe ʻe anga fēfē haʻatau toe lelei ange, mo fakaʻamu ko e ongoʻi halaia ʻoku tau faʻa maʻú ʻe lava ke mole atu.

ʻOku hanga heʻetau fakaʻamu ke vahevahe e ongoongoleleí ʻo ʻai ke tau tūʻulutui kotoa ʻo lotu, pea kuo pau pē ke fai ia koeʻuhí he ʻoku tau fie maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí.

Naʻe kole mai ʻe Palesiteni Monisoni ke tau lotua ʻa e “ngaahi feituʻu ʻoku kei fakangatangata pea ʻikai ngofua ke tau malangaʻi tauʻatāina ai ʻa e ongoongoleleí.”15 ʻI heʻetau lotu fakamātoato fakataha ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻe hokohoko atu hono fakaava mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi faingamālie mahuʻinga maʻatautolú.

ʻOku tau lotua foki mo ha ngaahi faingamālie ke tau vahevahe ai ʻe kitautolu ʻa e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Pitá: “Mou nofo teu pē ke talia …ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea … hono ʻuhinga [ʻo e] ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú.”16

ʻI he puputuʻu17 mo e longoaʻa18 ʻa e māmaní he ʻaho ní, ʻoku ʻikai ha ofo he tokosiʻi ange e kakai ʻi hotau kuongá ʻoku ō ki heʻenau lotú. Neongo ʻoku fakaʻamu e tokolahi ke ofi ange ki he ʻOtuá mo maʻu ha mahino lelei ange ki he taumuʻa ʻo e moʻuí, ka ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki ke tali. ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau talitali lelei e moʻoní, ka ʻoku hangē ko e fakamatala ʻa e palōfita ko ʻĀmosí, “te nau [lele] fano pē ke [kumi] ʻa e folofola ʻa [e ʻEikí], ka ʻe [ʻikai] te nau ʻilo ia.”19 Te ke lava ʻo tokoni ke tali ʻenau fehuʻí. Te ke lava ʻo “fakalahi atu” ki heʻenau tui kia Kalaisí ʻi hoʻo talanoa fakaʻahó.20

Naʻe folofola e Fakamoʻuí: “Hiki hake hoʻomou māmá ke ulo atu ki he māmaní. Vakai ko au ʻa e maama ke mou hiki haké.”21

ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo lotua ke ʻiloʻi pe ko hai te ke talanoa ki aí, ʻe hū mai ki ho ʻatamaí ha ngaahi hingoa mo ha fofonga. ʻE ʻoatu e ngaahi lea ke ke lea ʻakí he taimi pē ko ia te ke fie maʻu aí.22 Te ke maʻu ha ngaahi faingamālie. ʻE ikunaʻi ʻe he tuí ʻa e loto veiveiuá pea ʻe tāpuekina ʻaki koe ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana.

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau vahevahe e ongoongoleleí. ʻOku ou saiʻia he talanoa ʻo ʻAniteluú, naʻá ne fehuʻi, “[ʻEiki], ʻokú ke nofó ʻi fē?”23 Naʻe mei talaange pē ʻe Sīsū e feituʻu naʻá Ne nofo aí. Ka naʻá Ne pehē ange kia ʻAnitelū, “Haʻu ʻo mamata.”24 ʻOku ou fakakaukau ki ha mei pehē ange ʻe he Fakamoʻuí, “ʻOua te ke haʻu pē ʻo mamata he feituʻu ʻoku ou nofo aí ka ko e anga ʻeku moʻuí. Haʻu ʻo mamata pe ko hai Au. Haʻu ʻo ongoʻi e Laumālié.” ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e meʻa kotoa ne hoko he ʻaho ko iá, ka ʻoku tau ʻiloʻi ko e taimi ko ia ne ʻilo ai ʻe ʻAnitelū hono tokoua ko Saimoné naʻá ne pehē ange, “Kuo mau ʻilo ʻa e Kalaisí.”25

Kiate kinautolu ʻoku nau tokanga mai ki heʻetau talanoá, te tau lava ʻo muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakaafeʻi ke nau “haʻu ʻo mamata.” ʻE ʻi ai e niʻihi te nau tali ʻetau fakaafé pea ʻikai tali ʻe ha niʻihi. ʻOku tau ʻiloʻi kotoa ha taha naʻe toutou fakaafeʻi kimuʻa peá ne toki tali e fakaafe ke “haʻu ʻo mamatá.” Tau toe fakakaukau ki ha niʻihi ne tau kau fakataha ka kuo tātaaitaha ʻetau sio ki aí, ʻo toe fakaafeʻi ke nau foki mai ʻo mamata.

ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi e fili mo e taimi ʻo e tokotaha takitaha. Naʻe folofola e ʻEikí, “Tuku ke fili ʻe he tangata takitaha maʻana.”26 Ka ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ke tokanga mai, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke holo ai ʻetau anga fakakaumeʻa mo e ʻofa ki he tokotaha ko iá. ʻE tatau ai pē pe ʻoku tali pe ʻikai tali ʻe he niʻihi kehé hoʻo fakaafe ke “haʻu ʻo mamatá,” te ke ongoʻi pē ʻoku hōifua mai e ʻEikí, pea ʻoku hanga ʻe he hōifua mai ko iá ʻo ʻoatu ha tui lahi ange ke ke toutou vahevahe atu hoʻo tuí.

Kiate kimoutolu ʻoku ngāue ʻaki e ʻInitanetí mo e telefoni toʻotoʻó, ʻoku ʻi ai ha ngaahi founga foʻou ki hono fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau “haʻu ʻo mamatá.” ʻOku totonu ke hoko hono vahevahe atu ʻetau tuí he ʻinitanetí ko ha konga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku hanga ʻe he LDS.org, Mormon.org, Facebook mo e Twitter kotoa, ʻo ʻomi ha ngaahi faingamālie.

Ke vahevahe e ongoongoleleí, ne kamataʻi ʻe ha toʻu tupu ʻi Positoni ha ngaahi tohinoa fakaʻinitaneti.27 Ko kinautolu ne kau mai ki he Siasí, ne kamata pē ʻenau akó he ʻInitanetí, hoko ai mo ha talanoa mo e kau faifekaú. Ne tokoni e ngaahi aʻusia ko ʻení ke maʻu ʻe he toʻu tupú ha tui lahi ange ke talanoa fakatāutaha ʻo kau ki he ongoongoleleí. Ne pehē ʻe hanau toko taha: “ʻOku ʻikai ko ha ngāue fakafaifekau ʻeni ia. Ko ha fiefiaʻanga ʻeni ia ʻo e ngāue fakafaifekaú.”28

ʻOku tau kau kotoa ki he ngāué ni. ʻOku tau palani mo lotua pea fetokoniʻaki mo e kāingalotú mo e kau faifekau fakauōtí. Kātaki ka ke fakakaukauʻi mo lotua maʻu pē e kau faifekau taimi kakató. Falala kiate kinautolu mo ho familí mo e kaungāmeʻá. ʻOku falala e ʻEikí kiate kinautolu pea kuó Ne uiuiʻi kinautolu ke nau akoʻi mo faitāpuekina ʻa kinautolu ʻoku fekumi kiate Iá.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Paulo Keletili ʻo e Misiona Maputo Mousemipīkí ʻa e meʻa ko ʻení: “ʻOku angamaheni ʻaki pē ʻi Mousemipiiki [ki ha] tangata mo ha fefine ke na nonofo pē [teʻeki ke mali koeʻuhí] he ʻoku fie maʻu ʻe he anga fakafonua ia ʻo ʻAfiliká ha koloa lahi kae toki fai ha mali, ko ha koloa ʻoku ʻikai faʻa lava ke totongi ʻe ha tokolahi.”29

Naʻe fakakaukau mo lotua ʻe he kāingalotú mo e kau faifekaú e founga ke fai ai ha tokoní.

Ko e tali ki heʻenau lotú ko ʻenau fakamamafaʻi e fono ʻo e angamaʻá mo e mahuʻinga ʻo e malí pea mo e famili taʻengatá. ʻI heʻenau tokoniʻi e ongomeʻá ke na fakatomala mo mali fakalaó, naʻa nau toe akoʻi ange foki mo e fiefia ʻoku toki maʻu pē he muimui kia Sīsū Kalaisí.

Ko e tā ʻeni ʻo ha mātuʻa mali mei ha ongo kolo kehekehe ʻi Mousemipiiki. Naʻa nau mali he Falaité pea papitaiso kinautolu mo ʻenau fānau lalahí he ʻaho Tokonakí.30 Naʻe fakaafeʻi mai e kaungāmeʻá mo e familí ke nau “haʻu ʻo mamata” pea naʻe laungeau e kakai ne “haʻu ʻo mamatá.”

Ne pehē ʻe ha fefine ʻe taha he ʻosi ʻa e papitaisó, “Ne fie maʻu ke mau fili pe ko e muimui ki he ngaahi tukufakaholo ʻemau ngaahi kuí pe ko e muimui kia Sīsū Kalaisi. Ne mau fili ke muimui ʻia Kalaisi.”31

Mahalo he ʻikai te ke nofo ʻi Mousemipiiki, ka te ke lava pē ʻo vahevahe atu e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi hoʻo founga pē ʻaʻau mo homou anga fakafonuá.

Lotu ki hoʻo Tamai Hēvaní. Ko ʻEne ngāue toputapú ʻeni. Te Ne tataki koe he meʻa ke faí. Te Ne fakaava e matapaá, toʻo atu e fakatūkiaʻangá pea tokoni atu ke ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Pea ʻe fai ʻa e lea ʻo e fakatokangá ki he kakai kotoa pē, ʻi he ngutu ʻo ʻeku kau ākongá. …pea ʻe ʻikai ha taha te ne taʻofi ʻa kinautolu.”32

ʻOku ʻou fakamoʻoni “ko e leʻo ʻo e ʻEikí [ʻe ʻoatu] ia ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, koeʻuhí ko kinautolu ʻe fanongó ke nau lava ʻo fanongo.”33 Ko ha mana. Ko ha mana ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Mātiu 28:19.

  2. Maʻake 16:15.

  3. Vakai, Mātiu 28:20Maʻake 16:17–18.

  4. Ngāue 2:14, 22–23, 32.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 1:4.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 58:64.

  7. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 1:5.

  8. Vakai,  Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi (2004), 100–01.

  9. Vakai, 1 Nīfai 14:12.

  10. Taniela 2:34–35.

  11. Thomas S. Monson, “Talitali Fiefia Kimoutolu ki he Konifelenisí,” Liahona, Mē 2009, 5.

  12. Thomas S. Monson, “ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí,” Liahona, Mē 2012, 4.

  13. 2 Kolinitō 3:3.

  14. Vakai, Clayton M. Christensen, The Power of Everyday Missionaries: The What and How of Sharing the Gospel(2013).

  15. Thomas S. Monson, “Talitali Fiefia Kimoutolu ki he Konifelenisí,” Liahona, Nōvema 2009, 6.

  16. 1 Pita 3:15.

  17. ʻOku nau mamata ki hono toe fakaʻuhingaʻi pe tukunoaʻi e ngaahi moʻoni kuo fuoloa hono pukepuke maí; vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:16; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:8.

  18. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:26; 88:91.

  19. ʻĀmosi 8:12.

  20. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻOku ʻi ai ha faʻahinga moʻoni he Pelesipiteliané? ʻIo. ʻOku ʻi ai ha faʻahinga moʻoni he Papitaisó, Metotisí mo e ngaahi., tui fakalotu kehé? ʻIo. … ʻOku totonu ke tau tānaki e lelei mo e tefitoʻi moʻoni kotoa pē he māmaní ʻoku moʻoní ʻo fakamahuʻingaʻi kinautolu” (History of the Church, 5:517). “ʻOku ʻikai ke tau kole ki ha faʻahinga kakai ke nau liʻaki ha faʻahinga lelei kuo nau maʻu … ko ʻetau kolé pē ke nau omi ʻo maʻu lahi ange. ʻE fēfē kapau ʻe pukenimā ʻe māmani kotoa e Ongoogolelei ko ʻení? Te nau toki sio tonu ai, mo lilingi mai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki he kakaí, pea ko e fakaʻānaua kotoa ia hoku lotó” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 177). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Tuku ke u talaatu ʻoku mau houngaʻia he moʻoni ʻoku maʻu ʻi he ngaahi siasi kotoa pē pea mo e ngāue lelei ʻoku nau fakahokó. ʻOku mau pehē ki he kakaí, mou omi mo e ngaahi lelei kotoa ʻoku mou maʻú, pea vakai pe te mau lava ʻo toe fakalahi ki ai. Ko e uho ia ʻo e ngāué ni. Ko e ʻelito ia ʻo ʻetau ngāue fakafaifekaú” (“Words of the Living Prophet,” Liahona, Apr. 1999, 19). “Kuo pau ke tau hoko ko ha kakai anga fakakaumeʻa. Kuo pau ke tau fakatokangaʻi e lelei ʻoku maʻu ʻe he kakai kotoa pē. ʻOku ʻikai ke tau fakaangaʻi e ngaahi tui fakalotu kehé. ʻOku tau malanga mo akonaki ʻi ha founga lelei mo fakaʻapaʻapa. ʻOku mau pehē atu kiate kinautolu mei he ngaahi tui fakalotu kehé, ‘mou haʻu mo e ngaahi lelei kotoa ʻoku mou maʻú pea tau vakai pe ʻe lava ke mau toe fakalahi atu ki ai.’ Ko e uho moʻoni ia ʻo ʻetau polokalama ngāue fakafaifekaú pea ʻoku ola lelei” (ʻi he Messages of Inspiration meia President Hinckley,” Church News, Nov. 7, 1998; vakai, ldschurchnewsroom.com).

  21. 3 Nīfai 18:24.

  22. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:85; 100:6.

  23. Sione 1:38.

  24. Sione 1:39.

  25. Sione 1:41.

  26. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 37:4.

  27. Vakai, ki ha ngaahi sīpinga, www.youngandmormon.com.

  28. Talanoa telefoni mo Jackson Haight ʻi he ʻaho 22 ʻo Māʻasi 2013.

  29. ʻĪ-meili fakatāutaha meia Palesiteni Paulo V. Kretly, 6 ʻo Māʻasi, 2013.

  30. Ko e ʻū taá ʻa Palesiteni Paulo V. Kretly. Ko e fuofua kulupú mei Maputo; ne nau mali ʻi he ʻaho 30 ʻo Nōvema 2012 pea papitaiso ʻi he ʻaho 1 ʻo Tīsema 2012. Ko e kulupu hono uá mei Peila; ne nau mali ʻi he ʻaho 1 ʻo Māʻasi 2013, pea papitaiso ʻi he ʻaho 2 ʻo Māʻasi 2013.

  31. ʻĪ-meili fakatāutaha meia Palesiteni Paulo V. Kretly, 6 ʻo Māʻasi, 2013.

  32. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:4–5.

  33. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 1:11.