2010–2019
“ʻEiki, ʻOku ou Tui”
ʻEpeleli 2013


“ʻEiki, ʻOku ou Tui”

Fakahaaʻi totonu hoʻo ngaahi fehuʻí mo e hohaʻá kae tomuʻa tafunaki e kihiʻi tui ʻokú ke maʻú, he ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pē ʻe kinautolu ʻoku tuí.

Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ʻi ha meʻa ʻe taha ki ha kulupu naʻa nau fakakikihi lahi mo ʻEne kau ākongá. ʻI hono ʻeke ʻe he Fakamoʻuí e tupuʻanga ʻo ʻenau fakakikihí, naʻe tuʻu mai e tamai ʻa ha kiʻi tamasiʻi naʻe puke ʻo ne talaange naʻe kole ki he kau ākonga ʻa Sīsuú ke tāpuakiʻi hono fohá, ka naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fai ia. ʻI he kei fengaiʻitaki e nifo ʻo e kiʻi tamasiʻí, koa mo hono ngutú, ʻo tō ki he kelekelé ‘i muʻa ʻiate kinautolu, naʻe kole ai ʻa e tamaí kia Sīsū ʻi ha leʻo naʻe ʻikai ha toe fakatuʻamelie:

Naʻá ne pehē, “Kapau te ke faʻa fai ha meʻa, ke ke ʻaloʻofa kiate kimautolu, ʻo tokoniʻi ʻa kimautolu.

“Pea pehē ange ʻe Sīsū kiate ia, Kapau ʻokú ke faʻa tui, ʻoku faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia ʻoku tuí.

“Pea tangi loʻimata leva ʻa e tamai ʻa e tamasiʻí, ʻo ne pehē, ʻEiki, ʻoku ou tui; ke ke tokoniʻi au telia ʻeku taʻe-tuí.”1

Ko e kamataʻanga ʻo e loto fakapapau ʻa e tangatá ni, ʻo fakatatau mo ʻene fakamatalá, naʻe fakangatangata. Ka naʻá ne maʻu ha holi moʻoni, mo vivili koeʻuhí ko hono fohá. ʻOku talamai kiate kitautolu ʻoku feʻunga pē ia ke kamata ʻaki. ʻOku pehē ʻe ʻAlamā, “Kapau…ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu, kae ʻoua ke mou tui.”2 ʻI he ʻikai ha toe ʻamanakí, ʻoku fakahaaʻi ʻe he tamaí ni ʻa e tui ʻokú ne maʻú pea kole ai ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní, “Kapau te ke faʻa fai ha meʻa, ke ke ʻaloʻofa kiate kimautolu, ʻo tokoniʻi ʻa kimautolu.”3 ʻOku ʻikai ke u faʻa lava ʻo lau ʻeni taʻe-tangi. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga pau ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tuʻunga tokolahi ʻo e taki-nauna kimautolú. Ko hono moʻoní ʻoku pehē ʻe he tangatá: “ʻOku kole homau fāmilí kotoa. ʻOku ʻikai toe ngata ʻemau faingataʻaʻiá. Kuo mau ongosia. Kuo tō homa fohá ki he vaí. ʻOkú ne tō ki he afí. ʻOkú ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki maʻu pē, pea ʻoku mau tailiili maʻu pē. ʻOku ʻikai te mau toe ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻe faí. Te ke lava nai ʻo tokoniʻi kimautolu? Te mau fakahoungaʻi ha meʻa pē—ha konga pē ʻo ha tāpuaki, ha kihiʻi ʻamanaki, ke kiʻi fakamaʻamaʻa pē kavenga ʻoku fuesia ʻe he faʻē ʻa e tamasiʻí ni he ʻaho kotoa ʻene moʻuí.

Naʻe lea ʻa e tamaí, “Kapau te ke faʻa fai ha meʻá,” pea folofola kiate ia ʻa e ʻEikí, “Kapau ʻokú ke faʻa tui”4

ʻOku pehē ʻe he folofolá ne fai “levá,”—ʻikai māmālie pe fakaveiveiua pe taʻe-falala ka naʻe kalanga “leva”—e tamaí ʻi heʻene mamahi fakaemātuʻá, “ʻEiki, ʻoku ou tui; ke ke tokoniʻi au telia ʻeku taʻetuí.” Ko e tali ki he tui foʻou mo fakakonga ko ʻení, ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū e tamasiʻí, ʻo fokotuʻu ia mei he mei maté ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Maʻake e meʻa ko ʻeni ne hokó.5

ʻI he puipuituʻa ʻo e fakamatala fakafolofola ongo ko ʻení, ʻoku ou fie lea hangatonu ai ki he kakai kei talavou ʻo e Siasí—ʻoku kei taʻu siʻi pe toki mēmipa foʻou pe kei foʻou ʻi he tuí. Ko e hā pē ha tūkungá, ka ʻoku totonu ke tau meimei kau kotoa ai.

Ko e fakakaukau ʻuluaki fekauʻaki mo e fakamatala ko ʻení, ko e taimi naʻe fehangahangai ai mo e pole ʻo e tuí, naʻe ʻuluaki fakamamafaʻi ʻe he tamaí hono mālohí hili ia peá ne toki tali e fakangatangata pē meʻa ʻokú ne lavá. ʻOku pau pea ʻikai momou ʻene ʻuluaki leá: “ʻEiki, ʻoku ou tui.” Te u pehē ki he taha kotoa ʻoku fie maʻu ha tui lahi angé, manatuʻi e tangata ko ʻení! ʻI he momeniti ʻo e ilifiá, veiveiuá pe taimi faingataʻá, tuʻu maʻu he tui kuó ke ʻosi maʻú, tatau ai pē kapau ko e tui ko iá ʻoku siʻisiʻi. ʻI he tupulaki ko ia kuo pau ke tau foua kotoa ʻi he moʻui fakamatelié, kuo pau ke tau foua ha meʻa ʻoku tatau fakalaumālie mo e faingataʻaʻia ʻa e kiʻi tamasiʻi ko ʻení pe ko e holiholi-vale ʻa e mātuʻa ko ʻení. ʻI he hoko mai ʻa e ngaahi taimi peheé pea hoko mo e palopalemá, pea ʻikai maʻu vave hano fakaleleiʻí, pīkitai ki he meʻa kuó ke ʻosi iló pea tuʻu maʻu kae ʻoua kuo maʻu ha ʻilo lahi ange. Naʻe folofola ʻa Sīsū fekauʻaki mo e mana ko ʻení, “Kapau ʻe [ʻi] ai hoʻomou tuí ʻo hangē ko e foʻi tengaʻi mūsitá, te mou pehē ki he moʻungá ni, Hiki ʻi heni ki he potú na; pea ʻe hiki ia; pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe taʻe faʻa fai ʻe kimoutolu.”6 ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻa e lahi ʻo hoʻo tuí pe tuʻunga ʻo hoʻo ʻiló—ka ko e angatonu ko ē ʻokú ke fakahaaʻi ki he tui ʻokú ke maʻú mo e moʻoni kuó ke ʻosi ʻiló.

Ko e fakakaukau hono uá ko hano fulihi pē ʻo e ʻuluakí. Ko e taimi ʻoku hoko ai e palopalemá pea mo e ngaahi fehuʻí, ʻoua e kamata hoʻo feinga ki he tuí ʻaki haʻo fakalau ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻoku ʻikaike ke maʻú, ʻo hangē leva ia ʻokú ke kamata ʻaki hoʻo “taʻe-tuí.” ʻOku hangē ia ha feinga ke pitoi ha pīpī ʻi hono ngutú! Tuku muʻa ke u fakamahino atu ʻeni: ʻOku ʻikai ko ʻeku kole atú ke mou fakangalingali ʻi ha tui ʻoku ʻikai ke mou maʻu. Ko ʻeku kole atú ke mou tuʻu maʻu he tui ʻoku mou ʻosi maʻú. ʻOku tau ʻai he taimi ʻe niʻihi ke hangē tokua ko hono fakahaaʻi moʻoni ʻo e veiveiuá ko hano fakahaaʻi māʻolunga ange ia ʻo e toʻa fakaʻulungāngá kae ʻikai ko hano fakahaaʻi totonu ʻo e tuí. ʻOku ʻikai! Ko ia, tau manatuʻi kotoa muʻa ʻa e pōpoaki mahino he fakamatala fakafolofola ko ʻení: Lea totonu ʻaki hoʻo ngaahi fehuʻí; ʻoku lahi fau ia ʻi he moʻuí ʻi ha ngaahi kaveinga kehekehe. Ka, kapau ʻokú ke loto mo ho fāmilí ke fakamoʻui kimoutolu, ʻoua naʻa tuku e veiveiua ko iá ke ne taʻofi hono fakahoko ʻe he tuí ʻa e maná.

ʻIkai ngata aí, ʻoku lahi ange hoʻo tuí ʻi he meʻa ʻokú ke fakakaukau ki aí koeʻuhí ko e meʻa ʻoku ui ʻe he Tohi ʻa Molomoná “ko e lahi ʻo e ngaahi fakamoʻoní.”7 Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá,”8 pea ko e ola hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku hāsino ia ʻi he moʻui ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he potu kotoa pē. Hangē ko e lea ʻa Pita mo Sione ki he kakai he kuonga muʻá, ʻoku ou pehē he ʻahó ni, “ʻOku ʻikai te ma faʻa taʻofi ʻema lea ʻaki pē ʻa e ngaahi meʻa kuó ma mamata mo fanongo ki aí,” pea ko e meʻa kuo tau mamata mo fanongo ki aí “ko ha mana ʻilonga kuo fakahoko” ʻi he moʻui ʻa e kau mēmipa ʻe lauimiliona ʻo e Siasi ko ʻení. He ʻikai lava ʻo fakaʻikaiʻi ia.9

Kāinga, ko ha ngāue fakalangi ʻeni ʻoku lolotonga faí pea ʻoku hāsino ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he tapa kotoa, pea kātaki ʻoua te ke hohaʻa kapau ʻe hoko ha ngaahi palopalema mei he taimi ki he taimi, ʻe fie maʻu ke vakaiʻi, mahino, pea fakaleleiʻi. ʻOku nau hoko pea kuo pau pē ia. ʻI he Siasí ni, ʻe mahuʻinga ange maʻu pē e meʻa ʻoku tau ʻiló he meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiló. Manatuʻi, ʻoku ʻaʻeva ʻa e taha kotoa he māmaní ʻi he tui.

Ko ia, mou angaʻofa fekauʻaki mo e vaivai ʻo e tangatá—ʻa homou ngaahi vaivaí pea pehē foki mo kinautolu ʻoku ngāue fakataha mo koe ʻi ha Siasi ʻoku fakahoko ʻe ha kau ngāue tokoni ko ha kau tangata mo ha kau fafine fakamatelie. Naʻe ngāue ʻa e ʻOtuá mo ha kakai taʻehaohaoa, talu mei he kamataʻanga ʻo taimí, tuku kehe pē Hono ʻAlo haohaoa ʻe Taha naʻe Fakatupú. ʻOku pau ko ha meʻa mātuʻaki fakakina kiate Ia, ka ʻoku ngāue ki ai. ʻOku tonu ke pehē mo kitautolu. Ko e taimi te ke fakatokangaʻi ai ha tōnounoú, manatuʻi ʻoku ʻikai ko e fakalangi ʻo e ngāué ʻoku fakangatangatá. Hangē ko e fokotuʻu ʻe ha taha fatutohi ʻiloa: ko e taimi ʻe hake ai ki tuʻa e fonu mahutafeá, ʻoku ʻikai ko e foʻui ia ʻo e loló ʻene mahua ki tuʻá ka ko e ipú he ʻoku fakangatangata pē lahi ʻo e meʻa ʻokú ne lava ʻo tānakí.10 Ko kitaua e ngaahi ipu fakangatangata ko iá, ko ia, ʻai ke mou faʻa kātaki mo angaʻofa mo faʻa fakamolemole.

Fakakaukau fakaʻosí: ka hoko ʻa e veiveiuá pe faingataʻá, ʻoua naʻa manavasiʻi ke kole tokoni. Kapau ʻoku tau fie maʻu ia ʻi he loto fakatōkilalo mo moʻoni ʻo hangē ko e tamai ko ʻení, te tau lava ʻo maʻu ia. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e holi fakamātoato ko ʻení ko e “loto moʻoni,” ʻaki ʻa e “loto fakamātoato moʻoni, ʻo ʻikai fai ʻi he mālualoi pe ha fakakākā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”11 ʻOku ou fakamoʻoni ko e tali ki he faʻahinga kole peheé, ʻe ʻomi maʻu pē ʻe he ʻOtuá ha tokoni mei he ongo tafaʻaki ʻo e veilí ke fakamālohia ʻetau tuí.

Naʻá ku pehē ko ʻeku lea ki he toʻu kei talavoú. ʻOku kei pehē pē. Ne lea momou mai ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 kiate au, “ʻEletā Hōlani, he ʻikai ke u lava au ʻo pehē ʻoku moʻoni e Siasí, ka ʻoku ou tui pē ki ai.” Naʻá ku fāʻofua ʻo kuku e kiʻi tamasiʻí kae ʻoua kuo mei tuʻu ʻene mānavá. Naʻá ku talaange ki ai e mālohi kotoa hoku lotó ko e tuí ko ha foʻi lea mahuʻinga, pea ko ha ngāue ia ʻoku mahuʻinga ange, pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke teitei kole fakamolemole ia heʻene “tui ʻataʻatā peé.” Naʻá ku talaange ki ai naʻe folofola tonu ʻa Kalaisí, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē,”12 ko ha kupuʻi lea ia naʻá ne ʻave ʻa e talavou ko Kōtoni B. Hingikelī ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.13 Naʻá ku talaange ki he kiʻi tamasiʻi ko ʻení ko e tuí ko e ʻuluaki sitepu maʻu pē ia ki he ʻiloʻi fakapapaú pea mo e ngaahi tefito ʻo ʻetau tuí, he ʻokú ne toe fakaongo mai ʻa e kupuʻi lea, “ʻOku mau tuí.”14 Pea naʻá ku talaange ʻeku laukau ʻaki ia ʻi heʻene feinga fakamātoató.

ʻI he faingamālie kuó u maʻu he meimei taʻu ko ʻeni ʻe 60 talu mei heʻeku hoko ko ha talavou taʻu 14 ne foʻofoʻou ʻene tuí, ʻoku ou fakahā ai ha ngaahi meʻa kuó u ʻilo he taimí ni. ʻOku ou ʻilo ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamai Hēvani ʻofa mo faʻa fakamolemolé Ia ʻi he taimi kotoa pē mo e fonongaʻanga kotoa pē pea mo e tūkunga kotoa pē. ʻOku ou ʻilo ko Sīsuú ko Hono ʻAlo haohaoa pē Ia ʻe tahá, naʻá Ne foaki angaʻofa ʻEne moʻuí he ko e finangalo ia ʻo e Tamaí mo e ʻAló fakatouʻosi ke huhuʻi ʻa kitautolu kotoa ʻoku ʻikai haohaoá. ʻOku ou ʻilo naʻá Ne toe tuʻu mei he maté ʻo toe moʻui, te tau toe tuʻu foki mo kitautolu tuʻunga Heʻene fakahoko iá. ʻOku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi ʻa e ʻikai ke ne haohaoá,15 ko e meʻangāue ia ne fili ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke fakafoki mai ai ʻa e ongoongolelei taʻengatá ki māmani. Pea ʻoku ou ʻilo ʻi heʻene fai iá—tautautefito ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná—kuó ne akoʻi lahi ange ai au ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ki he fakalangi ʻo Kalaisí, mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo laka ia ʻi ha toe palōfita kuó u laukonga ʻo kau ki ai, ʻiloʻi, pe fanongo ki ai ʻi he moʻui fekumí ni. ʻOku ou ʻilo ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻa ia ʻoku fakaofi atu ke kakato e taʻu ʻe 50 ʻo e līʻoa mo e fiefia ʻi hono fakanofo ia ko ha ʻAposetoló, ko e tokotaha totonu ia ʻoku ʻi ai e mafai fakapalōfitá he ʻahó ni. Kuo tau toe mamata he konifelenisí ni ki he ʻiate ia e mafai ko iá. ʻOku ou ʻiloʻi ko e kau tangata kehe ʻe toko 14 ne mou poupouʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá, ʻoku nau poupouʻi ia ʻaki honau nimá, lotó, mo e ngaahi kī fakaeʻaposetolo ʻoku nau maʻú.

ʻOku ou fakapapauʻi atu e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu ʻo hangē ko ia ne lau ʻe Pita ko e “lea moʻoni lahi ʻo e kikité.”16 Kiate au, ko e meʻa naʻe hoko ko ha kihiʻi tengaʻi ʻakau ʻo e tuí, kuo tupu ia ko ha fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí, ko ia, kapau ʻe siviʻi hoʻo tuí ʻi he taimí ni pe ʻi ha toe kuonga, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou falala ki he meʻa naʻe hoko ki heʻeku tuí. ʻOku ou ʻilo ko e ngāué ni ko e moʻoni tofu pē ia ʻa e ʻOtuá pea ʻe fakatuʻutāmaki kiate kitautolu kapau te tau tuku ʻa e veiveiuá pe fanga tēvoló ke nau afeʻi kitautolu mei hono halá. Maʻu e ʻamanaki leleí. Hoko atu e fonongá. Fakahaaʻi totonu hoʻo ngaahi fehuʻí mo e hohaʻá, kae tomuʻa tafunaki maʻu pē e kihiʻi tui ʻokú ke maʻú, he ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pē ʻe kinautolu ʻoku tuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.