2010–2019
Pokake Ej Bōktok Kōjeram̧m̧an ko
Eprōļ 2013


Pokake Ej Bōktok Kōjeram̧m̧an ko

Juon jeļāļo̧kjeņ in m̧ool im uwaak ko n̄an kajjitōk ko ad reļļap ej itok n̄an kōj ilo ad pokake kien ko an Anij.

Ro jeiū im jatū jitōn bōro, eļap aō m̧ōņōņō in pād ippāmi jibbon̄ in. Ij kajjitōk ippāmi kōn ami tōmak im jar āinwōt uwaak eo aō n̄an jeram̧m̧an in ij bōke n̄an kōnono n̄an kom̧.

Ilo aolepān iiō ko, m̧aan im kōrā ro raar pukōt jeļāļo̧kjeņ im meļeļe eo kōn mour in im jikier im kōttōpar eo aer ie, barāinwōt wāween eo n̄an lo aenōm̧m̧an im m̧ōņōņō. Kōj kajjojo ej bōk kuņaan kōn kain kappok rot in.

Jeļāļo̧kjeņ in im meļeļe in epojak n̄an aolep armej. Rej pād ie m̧ool ko rej indeeo. Ilo Doctrine and Covenants jākjen 1, eoon 39, ej ba bwe Irooj ej Anij, im bwe jetōb ej je ļo̧o̧k eo, im ļo̧o̧k eo ej m̧ool, im m̧ool ko rej pād ie n̄an indeeo im indeeo.

Juon rijeje boem eaar jeje:

Men̄e lan̄ enaaj jako im dān ko ilo lal renaaj ebjak,

M̧ool, waļo̧k in tōprak eo, enaaj anjo ioon ta eo enana,

Indeeo, ej jab oktak, im ej jamin.1

Jet renaaj kajjitōk, “M̧ool maron̄ loe ia, im ekōjkan ad maron̄ kile?” Ilo juōn m̧adenļo̧k kar letok kōn Rikanaan Joseph Smith ilo Kirtland, Ohio, ilo Māe in 1833 eo, Irooj eaar ba:

M̧ool ej jeļāļo̧kjeņ in men otemjej āinwōt rej kiiō, im ejja āinwōt kōn m̧okta, im āinwōt aer naaj waļo̧ktok. …

Jetōb in m̧ool ej jen Anij. …

Im ejjeļo̧k armej ej bōk tarlep in m̧ae iien ej kōjparok kien ko An.

E eo ej kōjparok kien ko an Anij ej m̧ool im meram eo, m̧ae iien ej lan̄lōn̄ ilo m̧ool in im jeļā men otemjej.2

Ej juon kalim̧m̧ur eaiboojoj! Eo ej kōjparok kien ko an Anij ej bōk m̧ool im meram eo, m̧ae iien ej lan̄lōn̄ ilo m̧ool in im jeļā men otemjej.

Ejjab menin aikuj n̄an kwe ak n̄a, ilo iien in me eļap jeļāļo̧kjeņ ippād me tarlep in ko̧jpeļ eo em̧ōj an jepļaaktok, im pukōt m̧ool eo ilo juon wāween ej jan̄in kar kōm̧m̧an m̧okta. Jemedwōj Ilan̄ eo eakwe eaar karōk iaļ in ad im kar kōpooj juon tōl eban bōd—aaet pokake. Juon jeļāļo̧kjeņ kōn m̧ool im uwaak ko n̄an kajjitōk ko ad reļļap rej itok n̄an kōj ilo ad pokake kien ko an Anij.

Jej ekkatak pokake ilo aolepān mour ko ad. Jinoin n̄e jej dik, eddo kein n̄an kōj rej ejaaki unin tōl ko im kakien ko n̄an pedped ioon ad kōjparok. Mour enaaj ļam waan n̄an kōj eļan̄n̄e jenaaj lukkuun pokake kakien kien. Elōn̄ iaad, mekarta, rej ekkatak jen en̄jake māletlet jan an juon pokake.

Ilo aō kar rūtto lōn̄tak, kajjojo jamar jān jino in Juļae m̧ae jino in Jeptōm̧ba, baam̧le eo aō rekijon̄ pād ilo kābin eo am ilo Vivian Park ilo Provo Canyon ilo Utah.

Juon iaan ro jera ilo raan ko rekam̧ōņōņō ilo canyon in eaar Danny Larsen, eo baam̧le eo an raar barāinwōt wōr aer kābin ilo Vivian Park. Kajjojo raan kōm̧ ro ej alooje peļaakin eria in, eo̧n̄ōd ilowaan juon ļe im reba, kappok dōkā im menin aorōk ko jet, etetal, tallōn̄, im m̧ōņōņō kajjojo minit ilo kajjojo raan.

Juon jibbon̄ kōm̧ ro ar pepe bwe kōm̧ ro naaj campfire joten eo ippān aolep ro jeram ilo canyon in. Eaar menin aikuj bwe kōm̧in karreeoki juon eria ilo juon meļaaj epaake ijo kōm̧ maron̄ kuktok ippān doon ie. Ujooj in Juun eo eaar penjake meļaaj eo kar jino mōrā im ekkan̄, kōm̧m̧an bwe meļaaj eo en jab em̧m̧an n̄an jibadbad eo am. Kōm̧ ar jino tūmi ujook ko raitok, pepe n̄an karreeoki juon eria kileplep. Kōm̧ ar kanōk im tūm̧tūm̧ kōn aolepān am maron̄, ak kōm̧ kar maron̄ tōpar jidik in wōt ujooj eo epen. Kōm̧ ar jeļā bwe jerbal eo enaaj bōk aolepān raan eo, im am kajoor im m̧ōņōņō emōj an dikļo̧k.

Innām ta eo iaar ļōmņak ekar uwaak eo ewāppen eaar itok n̄an ļōmņak an juon ruwalitōk iiō rūttoon. Iaar ba n̄an Danny, “Men eo jej aikuji ej n̄an tile ujooj kein. Jenaaj tile juon doulul in ujooj ko!” Eaar errā, im iaar ettōr n̄an kābin eo am im bōktok jet mejet.

Bōlen ejjeļo̧k iaami ej ļōmņak bwe eaar mālim am kōjerbal mejet ilo am dik āinwōt ruwalitōk iiō, ikōņaan kalikkar e bwe ekar mo̧ n̄an kōm̧ ro jim̧or n̄an kōjerbali ilo an ejjeļo̧k tōl jen eo eūrtto. Emōj kar kakkōļ kōm̧ ro kōn kauwōtata ko an kijeek. Kōn menin, iaar jeļā ia eo baam̧le eo aō raar kakkoņ mejet ko ie, im kōm̧ ar aikuj in rakij meļaaj eo. Mokta jen an bar juon ļōmņak itok n̄an eō, iaar ettōr n̄an kābin eo im bōk jet mejet, lukkuun lale bwe ejjeļo̧k ej loe. Iaar m̧ōkaj im ņooji ilo bōjo eo aō.

Iaar ettōr ļo̧k n̄an Danny, lan̄lōn̄ bwe ilo bōjo̧ eo aō eped ie uwaak eo am n̄an jorrāān eo. Ij keememej bwe iaar ļōmņak kijeek eo emaron̄ in wōt tile ijo kōm̧ kōņaan im ilo jet wāween emake bōjrak an urur.

Iaar no̧e juon mejet ioon juon dōkā im jino kauruur ujooj eo emōrā. Eaar jino urur āinwōt n̄e eaar wōr en eaar uttidikdiki kōn kiaaj. Ilo jinoin kōm̧ ro ar alooje an ujooj ko jakoļo̧k, ak ejjab etto eaar waļo̧k bwe kijeek eo eaar jab ļōmņak in kun. Kōm̧ ar jino mijak ke kōm̧ ro ar kile bwe ejjeļo̧k men kōm̧ ro maron̄ kune kake. Urur eo ekauwōtata eaar jino tile ujooj eo lōn̄ļo̧k turin tōļ ko, kōm̧m̧an kauwōtata n̄an pine tree ko im men otemjej ilo iaļ eo aer.

Āliktata, eaar ejjeļo̧k am̧ kālet ak ettōr n̄an pukōt jipan̄. Ejjab etto aolep em̧m̧aan im kōrā ro raar pād ilo Vivian Park raar ettōr to ettōr tak kōn bāāk ko retutu, m̧an kijeek urur eo kajjieon̄ n̄an kabōjraki! Ālkin jet awa maalkan alal ko reddik raar pād wōt raar bōjrak aer til. Pine tree ko rerūtto kar mour wōt, eaar barāinwōt n̄an m̧ōko kijeek eo enaaj kar tōpari.

Danny im n̄a kar katak jet katak ko reppen bōtaab raar aorōk raan eo—m̧ōttan eo eļap ekar aorōk in pokake.

Ewōr kakien ko im kien ko n̄an jipan̄ kwaļo̧k kōjparok eo ad ilo ānbwin. Barāinwōt, Irooj eaar kōpooj unin tōl ko im kien ko n̄an jipan̄ kwaļo̧k kōjparok eo ad ilo ānbwin bwe jen maron̄ jejjet ilo kōjebwebweik mour in ekauwōtata im āliktata ro̧o̧l n̄an Jemedwōj Ilan̄.

Epepen ko ļo̧k, Samual eaar kwaļo̧k n̄an juon epepen in armej ro raar kajoor ilo katakin kōn katok an menin mour bwe, “Pokake em̧m̧an jen katok, im eo̧ron̄ em̧m̧an jen katok, im eo̧ron̄ em̧m̧an jān grease an sip kom̧aan ko.”3

Ilo epepen in, Irooj eaar kwaļo̧k n̄an Rikanaan Joseph Smith bwe E eaikuji bōro eo im juon ļōmņak em̧ōņōņō im epokake eo enaaj kan̄ men eo em̧m̧an jān ānen Zaion ilo raan kein āliktata.4

Aolep rikanaan ro, etto im raan kein, kar jeļā bwe pokake emenin aikuj n̄an lo̧mo̧o̧r eo ad. Nipai eaar kwaļo̧k, “Inaaj ilo̧k im kōm̧m̧ani men ko Irooj eaar kain̄.”5 Men̄e ro jet rej wōtlo̧k ilo aer tōmak im aer pokake, Nipai eaar jab wōtlo̧k men̄e juon kōttan n̄an kōm̧m̧an ta eo Irooj eaar kajjitōk ippān. Elōn̄ epepen ko raar jab ron̄ kar jeram̧m̧an āinwōt juon tōprak.

Bwebwenato in Ebream im Aisek ej juon bwebwenato eim̧we kōn pokake. Ewi jon̄an an pen n̄an kar Ebream, ilo pokake n̄an kean̄ eo an Anij, n̄an bōkļo̧k ļaddik eo nejin ejitōn bōro n̄an ānen Moriah n̄an ajeļo̧k e āinwōt juon kein katok. Jemaron̄ ke pijaik eddoin buruwōn Ebream ilo an etal n̄an jikin eo kar jitōn̄ e? Em̧ool en̄taan eļap kar kōm̧m̧an bwe jimor ānbwinnin im kōļmenļo̧kjeņ eo an ren lukkuun metak ke ej likwōj Aisek, Kōbabuik e ioon lokatok eo, im kotak bakbōk eo n̄an m̧an e. Kōn tōmak eo ejjeļo̧k pere ie im leke ilo Irooj, eaar uwaak n̄an kean̄ eo an Irooj. Ekōjkan an aiboojoj kajjitōk in, im kabwilōn̄lōn̄ karuwainene eo eaar itok: “Kwōn jab likūt peūm̧ ioon ļaddik eo, im jab kōm̧m̧an jabdewōt n̄an e: bwe kiiō Ijeļā bwe kwōj mijak Anij, bwe kwaar jab dāpij nejōm̧ jān Eō, eo ej make wōt nejōm̧.”6

Ebream eaar kajjieon̄ im kar idajon̄jon̄, im kōn an lukkuun tōmak im pokake Irooj kar leļo̧k kalim̧m̧ur in eaiboojoj: “Ilo ineōm̧ ri aelōn̄ otemjej i laļ renaaj jeram̧m̧an bwe kwaar pokake ainkiō.”7

Men̄e jab kajjitōk tok ippād n̄an kwaļo̧k kam̧ool in ad pokake ilo juon wāween ekam̧ōņōņō im en̄jake epen, pokake ej aikuj n̄an kōj barāinwōt.

Kar kōmlet eo an Būreejtōn Joseph F. Smith ilo Oktoba 1873, “Pokake ej kakien eo kein kajuon an lan̄.”8

Būreejtōn Gordon B. Hinckley eaar ba, “M̧ōņōņō eo an Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata, aenōm̧m̧an eo an Armej ro Rekwojarjar, eddōkļo̧k eo an Armej ro Rekwojarjar, jeram̧m̧an eo an Armej ro Rekwojarjar, im mour indeeo im mour Ippān eo an armej rein ej pedped ilo etetal ilo pokake n̄an kapilōk ko an ….”9

Pokake ej juon m̧wil eo ekkā ippān rikanaan ro; ej bōktok kajoor im jeļāļo̧kjeņ n̄an er ilo aolepān tōre ko. Ej menin aorōk n̄an kōj n̄an kile bwe jej, barāinwōt, rej ribōk n̄an jipan̄ in kōn kajoor im jeļāļo̧kjeņ. Ej pojak kadede n̄an kajjojo iaad rainin ilo ad pokake kien ko an Anij.

Ilo aolepān iiō kein iaar jeļā kajjeen elōn̄ armej ro raar lukkuun tiljek im pokake. Emōj aō jeram̧m̧an im im̧we jen er. Imaron̄ ke kwaļo̧k ippām juon bwebwenato kōn ruo armej.

Walter Krause ear juon membōr etiljek an Kabun̄ in eo, barāinwōt baam̧le eo an, kar mour ilo wāween eo ebun̄bun̄ ilo an East Germany ļoor Pata eo Kein Karuo an Laļ in. Men̄e eaar jelm̧ae wāween ko reppen kōnke ejjeļo̧k kar anemkwoj ilo eria in iien in, Brother Krause eaar juon em̧m̧aan eaar iakwe im jerbal n̄an Irooj. Eaar tiljek im aolep iien tiljek kamōj kajjojo jerbal ej būki.

Em̧m̧aan eo juon, Johann Denndorfer, juon armej in Hungary, eo eaar oktak tok n̄an Kabun̄ in ilo Germany im kar peptaij ijeņ ilo 1911 ilo iiō eo an ej 17. Eaar jab etto tokālik eaar jepļaakļo̧k n̄an Hungary. Ālikin Pata eo Kein Kajuon an laļ in, eaar āinwōt juon rikaļbuuj ilo laļ eo an make, ilo bukwōn in Debrecen. Anemkwoj eaar barāinwōt bōk jān armej in Hungary ro.

Brother Walter Krause, eo eaar jab jeļā kajeen Denndorfer, kar bōk juon ijjitōn̄ n̄an erom rūkaki in loļo̧k m̧ōko im n̄an loļo̧k e aolep iien. Brother Krause eaar kūrļo̧k eo m̧ōttan ilo loļo̧k m̧ōko im ba, “Jaar bōk juon ijjitōn̄ n̄an loļo̧k Brother Johann Denndorfer. Enaaj ke wōr am iien n̄an etal ippa wiik in n̄an loļo̧k e im leļo̧k n̄an e juon naan in ko̧jpeļ?” Im eaar ba, “Brother Denndorfer ej jokwe ilo Hungary.”

Eo m̧ōttan eaar jino kajjitōk, “N̄āāt jenaaj em̧m̧akūt?”

“Ilju,” uwaak eo eaar itok jān Brother Krause.

“N̄āāt jenaaj ro̧o̧ltok n̄an kapijuknen?” eo m̧ōttan eaar kajjitōk.

Brother Krause eaar uwaak, “O bōlen juon wiik—eļan̄n̄e jej ro̧o̧ltok.”

Etal ettoļo̧k ruo kāmpānion raar loļo̧k Brother Denndorfer, iuwe jen tireen im baj jān tuiiōn̄ turear in eria ko ilo Germany n̄an Debrecen, Hungry—juon ito itak eaitok. Brother Denndorfer ejjan̄in kar wōr an rūkaki in loļo̧k m̧ōko mokta jen pata eo. Kiiō, ke eaar lo rikarejar rein an Irooj, eaar obrak kōn kam̧oolol bwe raar itok. Ilo jinoin eaar m̧akoko in idik peir. Ijjelo̧kin, eaar etal n̄an ruum̧ in kiki eo an im bōktok juon bo̧o̧k aļaļ epād ie juon m̧ōttan jon̄oul eo an eaar kakkoņe iiō ko. Eaar leļo̧k juon m̧ōttan jon̄oul eo an n̄an rūkaki in loļo̧k m̧ōko eo an im ba, “Kiiō emōj aō kakūrm̧ool eddo in juon m̧ōttan jon̄oul eo aō n̄an Irooj. Kiiō ij en̄jake aō erreeo n̄an idik pein rikarejar ro an Irooj!” Brother Krause eaar jiron̄ eō tokālik bwe eaar m̧weūr ilōn̄ in naan ko n̄an ļōmņak bwe brother in etiljek, eo eaar ettoļo̧k jen Kabun̄ eo elōn̄ iiō ko, kar pokake im aolep iien kar bōk 10 bōjāān jān kōļļā eo an n̄an kōļļāik juon m̧ōttan jon̄oul eo an. Eaar kōjparok e jab jeļā n̄āāt ak eļan̄n̄e enaaj wōr iien ejaram̧m̧an n̄an leļo̧k.

Brother Walter Krause eaar mej ratimjuon iiō ko remotlok ilo iiō eo an 94. Eaar tiljek im pokake ilo aolepān mour eo an im ekar juon im̧we n̄an eō im n̄an aolep ro rejeļā kajjeen. Ke kar kajjitōk ippān n̄an kakūrm̧ool ijjitōn̄ ko an, ej jan̄in kar kajjitōk, ej jan̄in kar aetwerōk, im ej jan̄in kar jekpen ņae.

Ro jeiū im jatū, māllijon̄ eo eļap an mour in ej n̄an pokake. Anij eaar ba bwe renaaj kam̧oole aolep men ko me Irooj ad Anij enaaj kean̄ er.10

Rilo̧mo̧o̧r eo eaar kwaļo̧k bwe jabdewōt eo ekōņaan juon kōjeram̧m̧an jān Irooj ej aikuj pokake kakien eo im jekjek ko kar loļo̧k n̄an kōjeram̧m̧an eo, āinwōt aer kar ijjino mokta jen pedped ko an laļ.11

Ejjeļo̧k waanjon̄ok in pokake eļapļo̧k ej waļo̧k ijjelo̧kin jen kar Rilo̧mo̧o̧r eo ad. Kōn E, Paul eaar ba kōn E:

“Men̄e Nejin, Ear katak im pokake kōn men ko Ear en̄taan kaki;

“Im ke em̧ōj koweeppān E, Ej Ri Lo̧mo̧o̧r indeeo n̄an ro otemjej rej pokake E.12

Rilo̧mo̧o̧r eo eaar kōmeļeļeik iakwe eaboojoj an Anij jen mour ewāppen, jen kautiej mijen eo an ekwojarjar. Ej jan̄in kar rinana. Ejjan̄in kar utiej bōro. Ejan̄in kar bōjrak an kautiej. Aolep iien Eaar ettā. Eaar aolep iien m̧ool. Eaar aolep iien pokake.

Men̄e kar tōlļo̧k E jen Jetōb eo n̄an ānejam̧den n̄an kapo jen maajta in moņ eo, em̧ool devil eo, men̄e anbwinnin eaar m̧ōjņo̧ jān jitlo̧k 40 raan ko im 40 bon̄ ko im kar juon rikwōle, ke rinana eo eaar leļo̧k kareel eo em̧m̧antata im kajjieon̄ kapo E, Eaar letok n̄an kōj juon waanjon̄ok ekwojarjar kōn pokake ilo An makoko n̄an ukōt jān ta eo Eaar jeļā ke eaar jim̧we.13

Ke Eaar jelm̧ae metak ilo Gethsemane, ijo Eaar kijenmej metak bwe menokaduin Ānbwinnin raar bilin̄ in bōtōktōk ko reļļap raar wōtlo̧k ioon laļ,”14 Eaar waanjon̄ok in pokake Nejin im ba, Jema eļan̄n̄e Kwō kōņaan, Kwōn bōkļo̧k kab in jān Eō; a en jab ankil Aō ak en ankilam wōt.”15

Ilo an Rilo̧mo̧o̧r eo katakin Rijilōk ro an mokta, barāinwōt Eaar katak kwe im n̄a, “Kwōn ļoor Eō.”16Jej ke m̧ōņōņō in pokake?

Jeļāļo̧kjeņ eo jej pukōte, uwaak ko jej kijenmej n̄an loi, im kajoor eo jej kōņaan rainin n̄an jelm̧ae apan̄ ko ilo juon laļ eļap im ukoktak maron̄ ad n̄e jej m̧ōņōņō in pokake kien ko an Irooj. Ij kout bar juon alen naan ko an Irooj: eo ej kōjparok kien ko an Anij ej bōk m̧ool im meram eo, m̧ae iien ej lan̄lōn̄ ilo m̧ool in im jeļā men otemjej.17

Ej aō jar ettā bwe jen maron̄ jeram̧m̧an nōbar em̧weie kar kalim̧m̧ur kake n̄an ro rej pokake. Ilo etan Jisōs Kraist, ad Irooj im Rilo̧mo̧o̧r, amen.