2010–2019
ʻOku ʻOmi ʻe he Talangofuá ʻa e Ngaahi Tāpuakí
ʻEpeleli 2013


ʻOku ʻOmi ʻe he Talangofuá ʻa e Ngaahi Tāpuakí

ʻOku ʻilo e moʻoní mo e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻi mahuʻinga tahá ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia lahi ke ʻi heni mo kimoutolu he pongipongí ni. ʻOku ou kolea hoʻomou tuí mo hoʻomou lotú ʻi heʻeku fakaʻaongaʻi e faingamālie ke lea kiate kimoutolú.

Kuo fekumi ʻa houʻeiki tangata mo fafine ʻi he hisitōliá ki he ʻilo mo e mahino fekauʻaki mo e moʻui fakamatelié pea mo honau tuʻunga mo ʻenau taumuʻa ʻi aí, pea pehē ki he hala ki he nongá mo e fiefiá. Ko ha fekumi ia ʻoku tau takitaha fakahoko.

ʻOku ʻatā ʻa e ʻilo mo e mahino ko ʻení ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku maʻu kinautolu ʻi ha ngaahi moʻoni taʻengata. ʻOku tau lau he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, vahe 1, veesi 39, “He vakai, pea tā ko e ʻEikí ko e ʻOtua ia, pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he laumālié, pea ʻoku moʻoni ʻa e fakamoʻoní, pea ʻoku tuʻu ʻa e moʻoní ʻo taʻengata pea taʻengata.”

Naʻe tohi ʻe he punaké ʻo pehē:

Neongo kuo mahuʻi ʻa e ngaahi langí pea pā mo e ngaahi matavai ʻo māmaní,

ʻE fuesia ʻe he moʻoní, ʻe he ʻuhinga ʻo e moʻuí, ʻa hono kanongatāmakí,

ʻOku taʻengata, taʻeliua, pea laui kuonga.1

Mahalo ʻe fehuʻi ʻe ha niʻihi, “ʻE maʻu ʻi fē faʻahinga moʻoni ko iá, pea te mau fakatokangaʻi fēfē ia?” Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha fakahā naʻe fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Ketilani ʻi ʻŌhaiō, ʻi Mē 1833 ʻo pehē:

“Ko e moʻoní ʻa e ʻilo ʻo e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau anga ʻoku ʻi aí, pea naʻa nau ʻi aí, pea te nau hoko ki aí. …

“ʻOku mei he ʻOtuá ʻa e Laumālie ʻo e moʻoní. …

“Pea ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha tangata ʻa hono kakató tuku kehe kapau te ne tauhi ʻene ngaahi fekaú.

“Ko ia ia ʻokú ne tauhi [e] ngaahi fekau [ʻa e ʻOtuá] ʻokú ne maʻu ʻa e moʻoní mo e māmá, kae ʻoua ke fakanāunauʻiaʻi ia ʻi he moʻoní peá ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”2

Ko ha talaʻofa nāunauʻia moʻoni. “Ko ia ʻokú ne tauhi [e] ngaahi fekau [ʻa e ʻOtuá] ʻokú ne maʻu ʻa e moʻoní mo e māmá, kae ʻoua ke fakanāunauʻiaʻi ia ʻi he moʻoní peá ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”

ʻOku ʻikai ha toe fie maʻu ia kiate koe pe ko au, ʻi he kuonga maama ko ʻeni kuo fakafoki mai ai e kakato ʻo e ongoongoleleí, ke tau kei folaua taʻe-mape ʻa e ngaahi potutahí pe fonongaʻia e ngaahi hala taʻe-fakaʻilongaʻí ʻi he kumia ʻo e moʻoní. Kuo ʻosi tofa ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa hotau halá mo ʻomi ha fakahinohino taʻe-liua—ʻa e talangofuá. ʻOku tau ʻilo e moʻoní mo e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻi mahuʻinga tahá ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tau ako ke talangofua heʻetau moʻuí kotoa. ʻOku kamata pē mei heʻetau kei īkí, hono fokotuʻu ʻe kinautolu ʻoku nau tokangaʻi kitautolú ha fakahinohino mo ha ngaahi tuʻutuʻuni ke fakapapauʻi ʻoku tau malu. ʻE faingofua ange ʻa e moʻuí kiate kitautolu kotoa kapau te tau talangofua kakato ki he ngaahi tuʻutuʻuni peheé. Neongo ia, ko e tokolahi ʻo kitautolu, ʻoku tau ʻilo ʻi he meʻa ʻoku tau aʻusiá ʻa e fakapotopoto ʻo e talangofuá.

ʻI heʻeku kei tupu haké, naʻe nofo homau fāmilí he faʻahitaʻu māfana kotoa pē he kamataʻanga ʻo Siulaí ki he kamataʻanga ʻo Sepitemá, ʻi homau fale-sinoʻi ʻakau he Paʻake Viviení he Teleʻa Polovó ʻi ʻIutā.

Ko e taha hoku ngaahi kaungāmeʻa mamae he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fiefia he teleʻa ko iá ko Teni Lāseni, ʻa ia naʻe ʻi ai mo ha fale-sinoʻi ʻakau honau fāmilí he Paʻake Viviení. Naʻá ku ʻeva holo mo ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he palatasi ko ʻeni ʻo e tamaiki tangatá, ʻo taumātaʻu he tafenga vaí mo e anovaí, tānaki makamaka mo ha ngaahi koloa kehe, fononga lalo, kaka moʻunga, pea mo fiefia ʻi he miniti ʻo e houa takitaha e ʻahó.

Naʻá ma fakakaukau mo Teni ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻokú ma fie tafuafi ʻi he efiafi ko iá fakataha mo homa kaungāmeʻa kotoa ʻi he teleʻá. Naʻe fie maʻu ke ma fakaʻataʻatā ha feituʻu ʻi ha lotoʻataʻatā ofi mai ʻe lava ke mau fakataha kotoa ki ai. Kuo mōmoa mo pakaka ʻa e mohuku ia ʻo Suné naʻá ne ʻuʻufi ʻa e feituʻú, ʻo ʻikai feʻunga ai ʻa e feituʻú ki heʻema taumuʻá. Naʻá ma kamata ke fusi ʻa e mohuku loloá, mo palani ke fakaʻataʻatā ha konga lahi, ʻoku fuopotopoto. Naʻá ma fusi mo hamu ʻaki homa iví kotoa, ka ko e meʻa pē ne ma lavá ko ha falukunga vao iiki pē ne fiu taʻaki. Naʻá ma ʻilo ʻe ʻaho kakato ʻa e ngāué ni, ka kuo hōloa homa iví mo ʻema loto vēkeveké.

Ka ne haʻu ki hoku ʻatamai taʻu valú ha meʻa ne u pehē ko e founga tonu tahá ia. Naʻá ku talange leva kia Teni, “Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú, ke ta tutuʻi ʻa e vao ko ʻení. Ta tutuʻi pē ha foʻi siakale ʻi he vaó!” Naʻá ne loto lelei ki ai, peá u lele leva ki homau falé ke ʻomi ha ngaahi foʻi masi.

Telia naʻa fakakaukau hamou niʻihi naʻe fakangofua ke mau fakaʻaongaʻi ha masi ʻi he taʻu valu teʻeki fakapotopotó, ʻoku ou fie fakamahino atu naʻe taʻofi au mo Teni ke ʻoua naʻa fakaʻaongaʻi ia taʻe ʻi ai ha taha lahi. Naʻe ʻosi toutou fakatokanga mai kiate kimaua e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e velá. Ka naʻá ku ʻilo e feituʻu naʻe tuku ai ʻe hoku fāmilí ʻa e masí, pea naʻá ma fie maʻu ke fakaʻataʻatā ʻa loto ʻataʻataá. Naʻe ʻikai ha toe kiʻi fakakaukau, naʻá ku lele ki homau falé ʻo toʻo mai ha ngaahi foʻi masi, fakapapauʻi ʻoku ʻikai sio mai ha taha. Naʻá ku fufuuʻi fakavavevave ia ʻi ha taha ʻo hoku ngaahi kató.

Peá u tukuʻosi mai kia Teni, mo fiefia he kuo ʻi hoku kató ʻa e meʻa ke ne fakaleleiʻi ʻema palopalemá. ʻOku ou manatuʻi haʻaku fakakaukau ʻe vela pē ʻa e afí ʻo ngata ʻi he feituʻu ne ma fie maʻú pea ʻe hoko ha mana ʻo mate ai pē ia.

Naʻá ku kohiʻi ha foʻi masi ʻi ha foʻi maka pea tutuʻi ʻo ulo ʻa e mohuku mōmoa ʻo Suné. Naʻe puho ʻo hangē naʻe unu ʻi ha penisiní. ʻI he kamataʻangá, naʻá ku fiefia mo Teni ʻi heʻema sio ki he pulia ʻa e vaó, ka naʻe ʻikai hano taimi kuo mahino he ʻikai toe mate ʻa e afí ia ʻiate ia pē. Naʻá ma puputuʻu ʻi heʻema fakatokangaʻi he ʻikai ha meʻa te ma toe lava ʻo fai ke tāmateʻi aí. Naʻe kamata ke totolo atu e uló ʻi he mohukú ki he tafamoʻungá, ke uesia ʻa e ʻulu painí mo e meʻa kotoa pē naʻe ʻi hono halá.

Ne fāifai, kuo ʻikai ha toe fili ka ko ʻema lele pē ʻo ui tokoni. Ne ʻikai hano taimi kuo ʻi ai ʻa e tangata mo e fefine kotoa pē naʻe ʻatā ʻi he Paʻake Viviení ʻo nau felēleaki mo ha ngaahi tangai kuo viviku, ʻo tā ʻa e afí mo feinga ke tāmateʻi kinautolu. Hili ha ngaahi houa lahi, kuo tāmateʻi ʻa e kiʻi afi fakamuimuitahá. Kuo fakahaofi ʻa e ʻulu paini motuʻá, pea pehē ki he ngaahi ʻapi naʻe mei aʻu ki ai ʻa e afí.

Naʻá ku ako mo Teni ha ngaahi lēsoni faingataʻa ka naʻe mahuʻinga ʻi he ʻaho ko iá—ko e konga lahi ko e mahuʻinga ʻo e talangofuá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tuʻutuʻuni mo ha ngaahi lao ke ke tokoni ʻi hono fakapapauʻi ʻoku tau malu fakaetuʻasino. Ko e meʻa tatau pē, kuo ʻosi ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahinohino mo ha ngaahi fekau ke tokoni ʻo fakapapauʻi ʻoku tau malu fakalaumālie koeʻuhí ke tau lava ʻo fakahaohao lelei atu ʻi he moʻui fakamatelie mohu fakatuʻutāmakí ni ʻo foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻe fakahā mahino ia ʻe Samuela ʻi he ngaahi senituli kuo hilí ki ha toʻu tangata naʻe akoʻi lahi ʻi he feilaulau ʻaki e monumanú: “ʻOku lelei lahi ʻa e talangofuá ʻi he feilaulaú, [pe] ko e fakafanongó ʻi he ngako ʻo e fanga sipi tangatá.”3

ʻI he kuonga fakakosipelí ni, ne fakahā ai ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻokú Ne fie maʻu “ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí; pea ʻe kai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e fonua ko Saioné ʻe he kau loto fie faí mo e kau talangofuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.”4

Naʻe ʻilo ʻe he kau palōfita kotoa pē, ʻi onoʻahó mo onopōní, ʻoku mahuʻinga ʻa e talangofuá ki hotau fakamoʻuí. Naʻe fakahā ʻe Nīfai, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”5 Neongo naʻe vaivai e toengá ʻi heʻenau tuí mo ʻenau talangofuá, ka ne ʻikai teitei tōnounou tuʻotaha ʻa Nīfai ke fai e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí mei aí. Kuo tāpuekina ʻi hono olá ha ngaahi lauitoʻutangata.

Ko ha fakamatala ongo ʻe taha ʻo e talangofuá ʻa e talanoa ʻo ʻĒpalahame mo ʻAisaké. Mahalo naʻe faingataʻa fau kia ʻĒpalahame, ʻi heʻene talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá, ke ʻave hono ʻofaʻanga ko ʻAisaké ki he fonua ko Mōlaiá ke ʻoatu ia ko ha feilaulau. ʻE lava ʻapē ke tau fakakaukaua e mafatukituki e loto ʻo ʻĒpalahamé heʻene fononga ki he feituʻu ne talá? ʻOku pau naʻe kapu hono sinó ʻe he loto mamahí mo fakamamahiʻi hono ʻatamaí ʻi heʻene haʻi ʻa ʻAisake, fakatokoto he funga ʻesi feilaulaú, pea toʻo ʻa e helé ke fakapoongi iá. Naʻe talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ʻi he tui taʻe-ueʻia mo e loto falala ki he ʻEikí. Ko e tuʻutuʻuní naʻe nāunauʻia, pea ʻoku pau naʻe fakafiefia lahi ʻene hoko maí: “ʻOua naʻa ala ho nimá ki he tamá, pe fai ha meʻa kiate ia: he ʻoku ou ʻilo ʻeni, ʻokú ke manavahē ki he ʻOtuá, koeʻuhí naʻe ʻikai te ke taʻofi ho fohá, ko ho foha pē tahá meiate au.”6

Naʻe ʻahiʻahiʻi mo siviʻi ʻa ʻĒpalahame, pea ʻi heʻene angatonu mo talangofuá, naʻe fai ange ai ʻe he ʻEikí kiate ia ʻa e talaʻofa nāunauʻiá ni: “ʻE monūʻia ʻi ho hakó ʻa e puleʻanga kotoa pē ʻo māmani; ko e meʻa ʻi hoʻo tuitala ki hoku leʻó.”7

Neongo ʻoku ʻikai fie maʻu kitautolu ke tau fakamoʻoniʻi ʻetau talangofuá ʻi ha faʻahinga founga ʻilonga mo fakaloto-mamahi pehē, ka ʻoku toe fie maʻu pē ke tau talangofua.

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi ʻOkatopa 1873, “Ko e talangofuá ko e ʻuluaki fono ia ʻo e langí.”8

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “Ko e fiefia, nonga, fakalakalaka, tuʻumālie ʻa e Kāingalotú pea mo e fakamoʻui taʻengata mo hakeakiʻi ʻo e kakaí ni ʻoku tupu ia ʻi he ʻaʻeva talangofua ki he ngaahi faleʻi ʻa e … ʻOtuá.”9

Ko e talangofuá ko e tefitoʻi ʻulungaanga ia ʻo e kau palōfitá; kuó ne ʻomi ha ivi mo ha ʻilo kiate kinautolu ʻi he ngaahi kuongá kotoa. ʻOku mahuʻinga ke tau fakatokangaʻi foki, ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki he maʻuʻanga ivi mo e ʻilo ko ʻení. ʻOku lava ke tau takitaha maʻu ia ʻi he ʻahó ni ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Kuó u ʻilo ha niʻihi fakafoʻituitui tokolahi ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú ne nau mātuʻaki angatonu mo talangofua. Kuo nau tāpuekina mo ueʻi fakalaumālie au. Kau vahevahe muʻa mo kimoutolu ha fakamatala ʻo ha toko ua fakafoʻituitui pehē.

Ko Uolotā Kolosé ko ha mēmipa mālohi ʻo e Siasí, naʻe nofo mo hono fāmilí ʻi he feituʻu ne ʻiloa ko Siamane Hahaké ʻi he ʻosi e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo ia ʻi he ʻikai ha tauʻatāina ʻa e feituʻu ko ia ʻo e māmaní he taimi ko iá, ka ko Misa Kolosé ko ha tangata naʻe ʻofa mo tauhi ki he ʻEikí. Naʻá ne fakahoko faivelenga mo kakato ʻa e ngāue kotoa pē naʻe ʻoange ki ai.

Ko e tangata ʻe tahá ko Sōane Tenitofa, ko ha tangata Hungali, naʻe ului ki he Siasí ʻi Siamane pea papitaiso ʻi he 1911 ʻi hono taʻu 17. Naʻe ʻikai fuʻu fuoloa mei ai kuo foki ki Hungali. ʻI he ʻosi ʻa e Tau Hono Lahi ʻa Māmani Hono II, kuo hoko ko ha taha pōpula ʻi hono fonua tupuʻá, ʻi he kolo ko Tipilisení. Naʻe toe toʻo foki mo e tauʻatāiná mei he kakai ʻo Hungalí.

Naʻe vahe kia Misa Uolotā Kolose ʻa ia ne ʻikai maheni mo Misa Tenitofá, ke hoko ko e faiako fakaʻapi kia Misa Tenitofa pea ke ne ʻaʻahi maʻu pē ki ai. Ne telefoni leva ʻa Misa Kolose ki hono hoa faiako fakaʻapí ʻo talaange, “Kuo vahe mai ke ta ʻaʻahi kia Misa Sōane Tenitofa. Te ke ʻatā ke ta ō he uiké ni ʻo ʻaʻahi ki ai mo ʻoange e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí?” Peá ne toe tānaki atu, “ʻOku nofo ʻa Misa Tenitofa ʻi Hungali.”

Ne ʻohovale hono hoá ʻo pehē ange, “Te ta mavahe ʻa fē?”

Ne tali mai ʻe Misa Kolose, “ʻA pongipongi.”

Ne ʻeke ange ʻe hono hoá, “Te ta foki mai ʻafē?”

Ne tali ange leva ʻa Misa Kolose, “ʻŌ, mahalo ʻi ha uike ʻe taha—kapau te ta toe aʻu mai.”

Ne mavahe leva e ongo hoa faiako fakaʻapí ke ʻaʻahi kia Misa Tenitofa, ʻo fononga lēlue mo hekae pasi mei he feituʻu fakatokelau hahake ʻo Siamané ki Tipiliseni ʻi Hungali—ko ha fononga lōloa. Ne teʻeki ʻi ai ha faiako fakaʻapi ʻa Misa Tenitofa talu mei he kimuʻa he taú. Ka, ʻi heʻene vakai atu ko ʻeni ki he ongo tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, naʻá ne fōngia ʻi he fakafetaʻi ʻi heʻena ō maí. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai fie lulululu mo kinaua. Ka naʻe ʻalu ia ki hono loki mohé ʻo toʻo mai mei ha kiʻi kapineti ha puha naʻe ʻi ai ʻene vahehongofulú, kuo lautaʻu ʻene tauhí. Naʻá ne ʻoange leva ʻa e vahehongofulú ki heʻene ongo faiako fakaʻapí mo pehē ange, “Kuó u totongi kakato ʻeku vahehongofulú ki he ʻEikí. ʻOku ou ongoʻi taau he taimí ni ke lulululu mo e ongo tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí!” Naʻe fakamatala mai kiate au ʻe Misa Kolose naʻe ʻikai ha lea ke fakamatalaʻiʻaki e ongo kiate ia ʻene fakakaukau ki ha taha faivelenga, kuo taʻu lahi ʻa e ʻikai fetuʻutaki mo e Siasí, kae kei talangofua mo toʻo maʻu ai pē ʻa e peseti ʻe 10 mei heʻene kiʻi paʻanga hū maí ke totongi ʻaki ʻene vahehongofulú. Naʻá ne toʻo ia neongo naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e fē ha taimi te ne toe maʻu ai ha faingamālie ke totongi ia.

Ne siʻi mālōlō ʻa Misa Kolose ʻi he taʻu ʻe hiva kuo hilí ʻi hono taʻu 94. Naʻe ngāue faivelenga mo talangofua ʻi heʻene moʻuí kotoa peá ne hoko ko ha takiama kiate au kinautolu kotoa ne nau ʻilo iá. Ko e taimi naʻe kole ai ke ne fai e ngaahi ngāué, naʻe ʻikai ke ne teitei fehuʻia, ʻikai teitei lāunga, pea ʻikai teitei kumi ʻuhinga.

Kāinga, ko e sivi lahi taha ʻo e moʻui ní ko e talangofuá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”10

Naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí: “He ko kinautolu kotoa pē ʻoku fie maʻu ha tāpuaki mei hoku nimá, te nau tauhi ʻa e fono ʻa ia naʻe fokotuʻu ki he tāpuaki ko iá, pea mo hono ngaahi tuʻunga ʻo iá, ʻo hangē ko ia naʻe fokotuʻu ʻi he teʻeki ai ke ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní.”11

ʻOku ʻikai ha faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga ange ʻi he faʻifaʻitakiʻanga hotau Fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Paula kau kiate Ia:

“Neongo ko e ʻAló Ia, ka naʻe akonekina ia ke talangofua ʻe he ngaahi meʻa naʻá Ne kātakiʻí;

“Pea kuo fakahaohaoa ia, peá ne hoko ko e tupuʻanga ʻo e moʻui taʻengatá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku talangofua kiate iá.”12

Naʻe fakahaaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá ʻaki ʻEne moʻui haohaoa, fakahoko e misiona toputapu naʻe ʻAʻaná. Naʻe ʻikai fie-māʻolunga. ʻIkai ʻulupupula ʻo hīkisia. Naʻe mateaki. Naʻe loto fakatōkilalo maʻu ai pē. Loto fakamātoato maʻu ai pē. Mo talangofua maʻu ai pē.

Neongo naʻe ʻahiʻahiʻi Ia ʻe he pule ʻo e kākaá, ʻa ia ko e tēvoló, neongo naʻe fakavaivaiʻi ʻe he ʻaukai ʻi he ʻaho mo e pō ʻe 40 pea fiekaia, ka ko e taimi naʻe fai ai ʻe he tokotaha koví ʻa e ngaahi fokotuʻu matamatalelei mo fakatauele tahá, naʻe tā ʻe Sīsū maʻatautolu ha sīpinga fakalangi ʻo e talangofuá ʻaki ʻene fakafisi ke toe afe mei he meʻa naʻá ne ʻilo naʻe totonú.13

Ko e taimi naʻe fehangahangai ai mo e mamahi ʻi Ketisemaní, ʻa ia naʻá ne kātekina ai ʻa e mamahí pea “ko ʻEne tautaʻá ko e taʻataʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi ki he kelekelé,”14 naʻá Ne fakafōtunga ʻa e ʻAlo talangofuá ʻaki ʻene pehē, “ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.”15

Hangē ko hono fakahinohino ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne Kau ʻUluaki ʻAposetoló, ʻoku pehē ʻEne fakahinohinoʻi koe mo aú: “Muimui koe ʻiate au.”16 ʻOku tau loto fiemālie nai ke talangofua?

Ko e ʻilo ʻoku tau kumiá, ko e ngaahi tali ʻoku tau fakaʻamuá, pea mo e ivi ʻoku tau fie maʻu he ʻahó ni ke feau ʻaki e ngaahi faingataʻa ʻo e māmani fihituʻu mo faʻaliliuá, ʻe ʻatautolu ia ʻi he taimi te tau loto fiemālie ai ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Te u toe lau mei he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí: “Ko ia ia ʻokú ne tauhi e ngaahi fekau [ʻa e ʻOtuá] ʻokú ne maʻu ʻa e moʻoní mo e māmá, kae ʻoua ke fakanāunauʻiaʻi ia ʻi he moʻoní peá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē.”17

ʻOku ou lotua ʻi he loto fakatōkilalo ke tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi pale lelei kuo talaʻofa ki he talangofuá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí, ʻēmeni.