2010–2019
Filemu o le Tagata lava Ia: O Le Taui lea o le Amiotonu
Aperila 2013


O Le Filemu o Le Tagata Lava Ia: O Le Taui lea o le Amiotonu

E ui lava foi i tofotofoga o le olaga, ae ona o le Togiola a le Faaola ma Lona alofa tunoa, o le a tauia ai i latou o e ola amiotonu i le filemu o le tagata lava ia.

O ni aafiaga talu ai nei ua mafua ai ona ou mafaufau i le aoaoga faavae o le filemu aemaise ai o le matafaioi a Iesu Keriso i le fesoasoani mai ia i tatou taitoatasi ia maua le filemu tumau o le tagata lava ia.

E lua ni mea na tutupu i ni nai masina ua mavae atu na matua ou ootia ai lava. Muamua, sa ou lauga i le falelauasiga o Emilie Parker, o se teineitiiti faapelepele e ono tausaga na maliu faatasi ai ma le isi toa 29, e aofia ai tamaiti laiti e 19, i se taugafana matautia i Newtown, Connecticut. Sa ou faanoanoa faatasi ma lona aiga ma sa ou iloa ai le toatele ua leai se filemu. Sa ou vaaia le malosi ma le faatuatua i ona matua, o Robert ma Alissa Parker.

Lona lua, sa ou feiloai i le fiaafe o tagata faamaoni o le Ekalesia i le aai o le Faga o Ivory o Abidjan.1 O lea atunuu faa-Farani o Aferika i Sisifo, sa onosaia faigata o le tamaoaiga, o le pulea faamalosi o le malo e le militeli, ma taua e lua faaupufai talu ai nei lea na faaiu i le 2011. Ae, sa ou lagonaina lava se filemu faapitoa a o matou faatasi ai.

E tele ina tutupu mea e faoa ai lo tatou filemu ae faateleina ai le leai o se faamoemoe.

O ai e mafai ona faagaloina ia osofaiga mataga o Setema 11, 2001, i nofoaga eseese i le Iunaite Setete? O na mea e faamanatu mai ai ia i tatou le vave tele ona faaumatia o o tatou lagona o le filemu ma le saogalemu.

O le ma atalii matua ma lona toalua, sa faatalitali le fanau mai o la la’ua ulumatua, e tolu pitonuu mai le Nofoaga Autu o Fefaatauaiga a le Lalolagi i le Aai o Niu Ioka sa nonofo ai, ina ua sunu’i le vaalele muamua i le Olo i Matu. Sa ō i la’ua i luga o le taualuga o le fale sa mautotogi ai ma sa matua fefefe a o matamata atu i le mea sa manatu o se faalavelave matautia. Ona la molimauina lea o le sunu’i atu o le vaalele lona lua i le Olo i Saute. Sa vave ona la iloaina e le o se faalavelave faafuasei ae talitonu loa ua osofaia le itu pito i lalo o Manhattan. Ina ua solovi ifo i lalo le Olo i Saute, sa lilofia lo la fale mautotogi i le āo o le pefu na faatumulia ai Manhattan i saute.

I le le mautonu ai i le mea sa la’ua molimauina ma le popole tele i nisi osofaiga, o lea na la agai atu ai i se nofoaga saogalemu atu ma agai atu ai loa i le falelotu a le Ekalesia i le Siteki i Manhattan i Lincoln Center. Ina ua la taunuu atu, sa la iloa ai le toatele o isi tagata o le au paia i Manhattan i saute na faia foi lena lava faaiuga e tasi, e faapotopoto i le faleautu o le siteki. Sa valaau mai i la’ua e ta’u mai le mea la ua i ai. Sa ou toafilemu ua saogalemu i la’ua e aunoa ma le ofo i le nofoaga la ua i ai. Ua aoaoina i tatou i faaaliga i ona po nei, o siteki o Siona o se puipuiga ma “se sulufaiga mai afa, ma mai le toasa pe a oo ina liligi mai le ipu o le toasa e le suia i le lalolagi uma.”2

Sa le mafai ona la toe foi atu i le la falemautotogi mo le silia i le vaiaso ma sa lofituina i le maliliu ai o tagata taumamaina, ae la te lei mafatia i se faatamaiga tumau.

I le mafaufau ai i nei mea na tutupu, ua matua aafia loloto ai lava au i le eseesega faaleaoaoga faavae o le filemu lautele po o le filemu faalelalolagi ma le filemu o le tagata lava ia.3

I le soifua mai o le Faaola, sa vivii ai ‘au o le lagi e faamanu atu i le Atua ma alalaga, “O le viiga i le Atua i mea aupito aluga, ma le filemu i le lalolagi; o le finagalo alofa i tagata.”4

Peitai, sa matauina ma le faanoanoa ona o lea lava vaitau taua e faavavau ina ua mavae le soifua mai o le Alo o le Atua, na faatonuina ai e Herota le tupu le fasiotia o tamameamea ta’umamaina i Peteleema.5

E taua le faitalia i le fuafuaga o le fiafia. E mafai ai ona alofa, ositaulaga, tuputupu ae le tagata lava ia, ma le poto masani e tatau ai mo lo tatou alualu i luma e faavavau. O lea foi faitalia e mafai ai ona tutupu tiga ma mafatiaga tatou te oo i ai i le olaga faitino, tusa lava pe afua ona o mea tatou te le malamalama i ai faapea foi filifiliga leaga faataumaoi a isi. O le Taua i le Lagi, sa tauina e puipuia ai lo tatou faitalia tatau ma e taua e malamalama ai i le galuega a le Faaola i le lalolagi.

E pei ona ta’ua i le mataupu e 10 o le Mataio, na aoaoina e le Faaola le Toasefululua ma faailoa atu o Lana misiona o le a le ausia ai le filemu lautele i lenei olaga. Na ta’u atu i le Au Aposetolo ia tuua le manuia po o le filemu i aiga e tatau ai latou te asia, ae sa lapataia o le a latou i ai “i le va o luko feai … [ma] inosia foi … e tagata uma ona o lo’u igoa; a o le tumau seia oo i le gataaga, e faaolaina o ia.”6 E i ai se tautinoga taua o loo faia i le fuaiupu e 34: “Aua tou te manatu ua ou sau e avatu le filemu i le lalolagi.”7 E manino lava e lei i ai le filemu lautele i le lalolagi i le taimi o le auaunaga i la le tino a Keriso, ma e le o i ai foi i le taimi nei.

I le tuleiga tomua a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo aoao mai ai ni mataupu faavae taua lava. E faatatau ia i latou o ē e le salamo, o Lona Agaga ( le Agaga o Keriso), lea e tuuina atu i tagata uma e o mai i le lalolagi,8 “e le taumafai pea i le tagata.”9 E le gata i lea, “o le a aveesea le filemu mai le lalolagi.”10 Ua tautino mai e perofeta, e moni lava na aveesea le filemu mai le lalolagi.11 E lei noanoatiaina Lusifelo ma o loo faaaoga lona mana i lana puleaga.12

O le sini faamoemoeina faalelagi o tagata lelei i soo se mea, o loo i ai ma o le a i ai pea lava e le aunoa, o le filemu lea i le lalolagi. E le tatau lava ona tatou fiu i le faataunuuina o lenei sini. Peitai, na aoao mai Peresitene Iosefa F. Samita, “E le mafai lava ona oo mai i le lalolagi lena agaga o le filemu ma le alofa … sei vagana ua maua e tagata le upumoni a le Atua ma le savali a le Atua …, ma iloa e paia lona mana ma lana pule.”13

Tatou te faamoemoe ma le naunautai ma tatalo mo le filemu lautele, ae o a tatou matafaioi o ni tagata taitoatasi ma aiga, tatou te ausia ai le ituaiga o filemu o le taui folafolaina o le amiotonu. O lea filemu o se meaalofa folafolaina o le misiona ma le taulaga togiola a le Faaola.

O loo faamatala puupuu mai lenei mataupu faavae i le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “Ae ia iloa o ia o le e faia galuega o le amiotonu o le a maua lona taui, o le filemu lea i le lalolagi lenei ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau.”14

Na aoao mai e Peresitene Ioane Teila o le filemu e le gata ina manaomia, ae “o le meaalofa a le Atua.”15

O le filemu lea ou te tautala i ai, ua le na o se toafimalie lē tumau. O se fiafia loloto e tumau ma faamalieina faaleagaga.16

Na faamatalaina e Peresitene Heber J. Grant le filemu a le Faaola i le ala lenei: “O Lona filemu o le a māmā ai o tatou mafatiaga, e fusifusia ai o tatou loto momomo, e punitia ai lo tatou inoino, e faaosofia ai i o tatou loto se alofa i tagata lea e faatumulia ai o tatou agaga i le toafimalie ma le fiafia.”17 I la matou feiloaiga ma matua o Emilie Parker, sa ou vaaia ai le faamāmāina e le filemu o le Faaola o o la’ua mafatiaga ma fesoasoani ai e fusifusia o la’ua loto nutimomoia. Na matauina ina ua mae’a le taugafana, sa faaalia e Uso Parker le lotofaamagalo i le tagata na matua’ia. E pei ona saunoa Peresitene Grant, o le filemu o le Faaola e mafai ona “punitia ai lo tatou inoino.” O le faamasinoga e ā le Alii lea.

O le Au Paia i le Ivory Coast, i le taimi o le taua faaupufai i lo latou atunuu, na maua le filemu e ala i le taulai atu i le ola ai i le talalelei a Iesu Keriso, faatasi ai ma le faamamafa patino i galuega o talafaasolopito o aiga ma le malumalu mo o latou augatama.18

Tatou te moomoo uma lava mo le filemu. O le filemu e le na o se saogalemu po o le leai o ni taua, vesiga, fetauaiga, ma fefinauaiga. O le filemu e maua mai le iloa o loo silafia e le Faaola o tatou tagata, ma silafia e i ai lo tatou faatuatua ia te Ia, alolofa ia te Ia, ma tausi Ana poloaiga, e oo lava i tofotofoga ma mala faataumaoi o le olaga. O le tali a le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita i le Falepuipui i Liperate e aumaia ai le faamafanafanaga i le loto:

“Lo’u atalii e, ia filemu lou agaga; o lou tiga ma ou puapuaga o le a na o sina minute laitiiti;

“Ma ona oo lea, afai e te talitalia lelei, o le a faaeaina oe e le Atua i luga.”19

Manatua, “o le Atua e le o le tufuga lea o le le mautonu ae [o le tufuga] o le filemu.”20 Mo i latou e teenaina le Atua, latou te le maua se filemu. Na tatou tofusao uma i fonotaga i le lagi lea na saunia mo le faitalia saoloto, ma le iloa o le a i ai tiga i le tino e oo lava i mala e le matalatalaina ona o le faaaoga sese o le faitalia. Sa tatou malamalama o lea mea e ono tuua ai i tatou ma le ita, fenumiai, lēmapuipuia, ma leai se faamoemoe. Ae sa tatou iloaina foi o le Togiola a le Faaola o le a faatoilaloina ai ma toe totogi ai mea e le o paleni o le olaga nei ma tatou maua ai le fiafia. Sa i ai se faaupuga ua faavaa a Elder Marion D. Hanks i luga o lona puipui na tusia e Ugo Betti: “O le talitonu i le Atua o le iloa lea o le a lē faaitu’au tulafono uma, ma o le a i ai ni mea matagofie e lei mafaufauina.”21

O a punavai o le filemu? E toatele e sailia le filemu i ala faalelalolagi, lea lava e lei manuia ma o le a le manuia lava. E le maua le filemu i le mauaina o se tamaoaiga tele, malosi, po o le lauiloa.22 E le maua le filemu i le tulitulimatagauina po o le sailia o mea faamalieloto, faafiafiaga, po o mea faapasitaimi. E le mafai e se mea o nei mea, tusa lava pe ua faula’i, ona maua ai se fiafia tumau po o se filemu.

O le viiga faamama’i a Emma Lou Thayne o loo fesiligia ai le fesili talafeagai lea: “O fea ou te maua ai le filemu? Pe a leai se mea e mapu ai?”23 O le tali o le Faaola, o le punavai ma le tufuga o le filemu. O Ia o le “Alii o le Filemu.”24

E faapefea ona tatou tumau latalata i le Faaola? O le faalotomaualaloina o i tatou lava i luma o le Atua, tatalo e le aunoa, salamo i agasala, ulu atu i vai o le papatisoga ma se loto momomo ma se agaga salamo, ma avea ma soo moni o Iesu Keriso o ni faataitaiga maoae ia o le amiotonu lea e tauia i le filemu tumau.25 Ina ua maea ona tuuina atu e le Tupu o Peniamina lana savali faagaeetia loto e faatatau i le Togiola a Keriso, sa pauu le motu o tagata i le eleele. “Sa afio ifo i o latou luga le Agaga o le Alii, ma faatumuina i latou i le olioli, ina ua latou mauaina se faamagaloga o a latou agasala, ma ina ua latou maua le filemu o le mafaufau, ona o le faatuatua tele ia Iesu Keriso sa ia te i latou.”26 O le salamo ma le ola amiotonu e mafai ai ona maua le filemu o le mafaufau, lea e taua mo le faamalieina.27 A i ai se solitulafono matuia, e manaomia ona ta’uta’u atu ia maua ai le filemu.28 Atonu e leai se mea e faatusalia le filemu e maua mai e se tagata agasala ua faamatuu atu lana avega i le Alii ma maua ai faamanuiaga o le Togiola. E pei ona faaupu ai e se tasi viiga lauiloa a le Ekalesia, “E lafo la’u avega ia te Ia, ma ou pese fiafia.”29

E olioli lo’u loto ina ua ou iloaina ua taliaina e le fiasefulu afe o tatou alii talavou, tamaitai talavou, ma faifeau faamisiona matutua o o tatou taimi le valaau e avea ma avefeau a lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso. Ua latou avatu ai le talalelei o le filemu i le lalolagi, e taitasi le tagata ma le aiga e tasi i le taimi—o se galuega o le amiotonu e avatu ai lenei filemu i fanau a le Tama Faalelagi.

O le Ekalesia o se sulufaiga lea e mafai ai e soo o Keriso ona maua ai le filemu. Fai mai nisi o tupulaga talavou i le lalolagi, o i latou e faaleagaga ae le lolotu. O le lagonaina e faaleagaga, o se laasaga lelei muamua lea. Peitai, o totonu o le Ekalesia e faaaumeaina ai i tatou, aoao, ma fafaga i le afioga lelei a le Atua. Ae sili atu ona taua, o le pule o le perisitua i le Ekalesia e tuuina mai ai sauniga paia ma feagaiga e fusia faatasi ai aiga ma faaagavaaina ai i tatou taitoatasi e toe foi atu i le Atua le Tama ma Iesu Keriso i le malo selesitila. O nei sauniga e aumaia ai le filemu aua o feagaiga ia ma le Alii.

O malumalu o nofoaga ia e faatino ai le tele o nei sauniga paia ma o se punavai foi o le malutaga o le filemu mai le lalolagi. O i latou e asiasi atu i laufanua o malumalu pe auai atu i maimoaga i malumalu, e lagonaina lena filemu. E i ai se aafiaga se tasi ou te manatuaina lelei o le fale tatala ma le faapaiaga o le Malumalu o Suva Fiti. Sa i ai se toatuga faaupufai na mafua ai ona susunuina ma lepetia e le aufouvale le taulaga o Suva, ae nofoia faamalosi ia maota o le Palemene ma taofia faapagota le fono faitulafono. Sa pulea le atunuu e le militeli. Sa tuuina mai e le Militeli a Fiti se faatagaga faatapulaa e faapotopoto ai tagata mo le fale tatala, ma sina vaega toaitiiti o tagata mo le faapaiaga. Sa le mafai ona valaaulia tagata uma o le ekalesia ona o popolega mo lo latou saogalemu. Na pau lea o le faapaiaga o le malumalu talu mai le uluai Malumalu i Navu na faia i lalo o tulaga faigata tele.

O se tasi na valaaulia i le maimoaga o se tamaitai lelei Hindu e tupuga mai Initia, o se Sui o le Palemene o lē sa muai taofia faapagota ae na toe tatala ona o ia o se tamaitai.

I totonu o le potu selesitila, ina ua saoloto mai le gaogaosa o le lalolagi, sa tagi o ia ao ia faamatalaina ona lagona o le filemu na lofituina ai o ia. Sa ia lagonaina le Agaga Paia o faamafanafanaina o ia ma tuuina atu ia te ia se molimau i le natura paia o le malumalu.

O le Faaola o le punavai o le filemu moni. E ui lava foi i tofotofoga o le olaga, ae ona o le Togiola a le Faaola ma Lona alofa tunoa, o le a tauia ai i latou o e ola amiotonu i le filemu o le tagata lava ia. I le faatulagaga patino lea na Ia faatuina ai le Paseka, sa folafola atu ai e le Faaola i Ana Aposetolo, o le a faamanuiaina i latou i le “Fesoasoani, o le Agaga Paia lea” ona Ia fetalai lea i upu taua nei: “Ou te tuuina atu ia te outou le [filemu]; o lo’u [filemu] ou te avatu ai ia te outou; ou te le avatu ia te outou faapei ona avatu e le lalolagi.”30 Ina ua lata i le taimi o Lana Tatalo Faatoga: “Ua ou fai atu nei mea ia te outou, ina ia outou maua le filemu ia te au. E maua foi outou e le puapuaga i le lalolagi, a ia outou loto tetele, ua ou manumalo i le lalolagi.”31

Sa tusia ma le matagofie e Eliza R. Snow lenei manatu faavae:

Faaea nei o outou ao;

Viia le Atua, ia le tuua.

E ui ina tele faigata,

Ua saunoa Iesu, “Ua na o a’u tou te maua ai le filemu.”32

Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. E lua konafesi sa faia i Abidjan i le Aso Sa, 10 Fepuari, 2013; e 9,693 i latou sa auai—e 619 tagata e le auai i le Ekalesia sa i ai. O le aofaiga o tagata o le Ekalesia i Ivory Coast e tusa ma le 19,000.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:6.

  3. O le upu filemue eseese ona uiga. I le gagana masani Faa-Eleni o loo fasino i se iuga, o le le toe faaauauina, po o le le toe i ai o le feitagai i ni autau fetauai. I le Faa-Eperu o loo i ai i le upu se uiga manino ma o nisi taimi ua na o se ituaiga o faafeiloaiga. O le filemu o se “setete foi o le ola lea e na o le pau le taimi e oo mai ai i le tagata, ua na o aiaiga ma tuutuuga ua faatulagaina e le Atua.” (Howard W. Hunter, “Where Is Peace?” i le Conference Report, Oct. 1966, 14–71).

  4. Luka 2:14; faaopoopo le faamamafa

  5. Tagai Mataio 2:16; tagai foi Ross Douthat, “The Loss of Innocents,” New York Times, Dec. 16, 2012, 12.

  6. Mataio 10:16, 22.

  7. Mataio 10:34.

  8. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:46.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:33.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:35.

  11. Sa folafola atu e Peresitene Woodruff lenei tautinoga i le 1894 ma faapena i le 1896. Tagai i le The Discourses of Wilford Woodruff, ed. G. Homer Durham (1946), 251–52; tagai foi i le Marion G. Romney, i le Conference Report, Apr. 1967, 79–82.

  12. Tagai i le Fielding Smith, The Predicted Judgments, Brigham Young University Speeches of the Year (Mar. 21, 1967). Peitai, e pei ona ta’ua e Elder Neal A. Maxwell, “e mafai ona tatou maua le fiafia i le loto e tusa lava pe aveesea le filemu mai le lalolagi … ma o ‘mea uma [ua] vavao’” (“Behold, the Enemy Is Combined,” Ensign, May 1993, 79).

  13. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 400.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:23.

  15. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane Teila (2001), 151.

  16. Mai le Faa-Eleni anamua e oo mai i o tatou aso, o nei upu—fiafiama le faamalieina—sa iloiloina, vaevaeina, ma taulimaina e le gata i lo la uiga ae faapena foi i le taiala la te aumaia i o tatou olaga. Tagai i le David Malouf, The Happy Life: The Search for Contentment in the Modern World (2011). Tagai foi i se iloilo o le tusi a Mr. Malouf, i le R. Jay Magill, “How to Live Well,” Wall Street Journal, Jan. 26–27, 2013, C6.

  17. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Heber J. Grant (2002), 237.

  18. O le tolu o siteki e lima i Ivory Coast o loo i ai lea i le 25 pito i luga i le Ekalesia i le pasene o tagata matutua o loo auina atua igoa o aiga mo sauniga o le malumalu, ma o le Siteki o Cocody Cote d’Ivoire o le siteki pito i maualuga lea (C. Terry Warner and Susan Warner, “Apostle Visits Ivory Coast, Is ‘Impressed with Exceptional Spirit,’” Church News, Mar. 3, 2013, 4, 14). I le tutupu ai o taua faalemalo ma le malumalu aupito sili ona lata ane lea e 12 itula e malaga ai i le pasi i Accra, Ghana, o se faamaoniga ofoofogia lea o le faatuatua ma maua ai le filemu faaletagata lava ia ma faaleaiga.

  19. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7–8. Sa aoao mai Peresitene Harold B. Lee e faapea, “O lea, e ao ai ona faamamaina i tatou; e ao ona tofotofoina i tatou ina ia mafai ai ona faamaonia le malosi ma le mana lea o loo i totonu o i tatou” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Harold B. Lee [2000], 208).

  20. 1 Korinito 14:33.

  21. I le Marion D. Hanks, “A Loving, Communicating God,” Ensign, Nov. 1992, 63.

  22. Tagai Jeffrey R. Holland, For Times of Trouble (2012), 79. Ua aoao mai Elder Jeffrey R. Holland e faapea, “O le mativa moni lava e mafai ona tele atu se mea na te faia e faaumatia ai le agaga o le tagata nai lo se isi lava tulaga vagana ai le agasala lav aia.” Ae o le faaaogaina ma le amiotonu o tupe e mafai ai ona faatupulaia le filemu.

  23. “O Fea Lo’u Filemu?” Viiga, nu. 68.

  24. Isaia 9:6.

  25. Sa faigofie lava le faaupuina e John Greenleaf Whittier: “Gauai atu i le auala e ola ai. Aua nei amio tau lava o le aso aua a oo mai le po o le a aveesea ai lou filemu” (“Conduct [From the Mahabharata],” i le The Complete Poetical Works of John Greenleaf Whittier [1802], 484).

  26. Mosaea 4:3; faaopoopo le faamamafa; tagai foi i le Marion G. Romney, i le Conference Report, Apr. 1967, 79–82.

  27. O le lotofuatiaifo o le tapasa o le amio mama lea e faasino atu i tatou i le filemu. E faagaoioia ia le itiiti ifo ma le lua ni puna: o le Malamalama o Keriso, o se tofi tautupu mai lo tatou Tama Faalelagi (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6–13; 93:2) ma le meaalofa o le Agaga Paia (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:6).

  28. “E lua vaega o le faamagaloga e manaomia e aumai ai le filemu i le tagata solitufono—o le tasi e mai le au pulega tatau ai o le Ekalesia a le Alii, ma le isi tasi e mai le Alii lava Ia. [Tagai Mosaea 26:29.]” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball [2006], 41).

  29. “E Malu ma Alofa Poloaiga a le Atua,” Viiga, nu. 66.

  30. Ioane 14:26–27.

  31. Ioane 16:33.

  32. “E Ui i Ala Faigata,” Viiga, nu. 63.