2010–2019
Lo̧mo̧o̧r
Eprōļ 2013


Pinmuur

Jon̄an wōt ad ļoor Kraist, jej pukōt n̄an bōk kuņaad ilo im jipan̄ jerbal in lo̧mo̧o̧r eo An.

Ilo tōre ko an rilaļ ko likin, eaar wōr juon aikuj eļap kōn rijerbal ro ilo America. Ilo 18th im jino in 19th epepen ko, armej ro me remaron̄ kōņaan kar em̧m̧akūt n̄an America n̄an erom rijerbal kar kōjerbal er jān Great Britain, Germany, im laļ ko an ilo Europe, bōtaab elōn̄ ro raar kōņaan etal rejjab maron̄ kar kōļļā wōņaan iuwe. Eaar jeja n̄an rein n̄an iuwe ium̧win juon koņ ak kallim̧ūr n̄an jerbal ālkin aer itakļo̧k ium̧win juon tōre ilo jab kōļļā āinwōt wōņāān aer kar ium̧we. Ro jet raar itok kōn kallim̧ūr eo an ro uwaan baam̧ļe eo aer repād kadede ilo America naaj kar kōļļā wōņāer n̄e raar itakļo̧k, bōtaab eļan̄n̄e eban tōprak, rikāāl ro raar eddo in wōņār make kōn jerbal ilo ejjeļo̧k kōļļā. Naan eo kar kōjerbale n̄an kōmeļeļeik rilikin ro raar jerbal ejjeļo̧k wōņāer eaar “riukōt bōkā.” Raar aikuj in ukōt ļo̧k wōņāān iuwe eo aer—ilo juon jekjek wiaiki anemkwoj eo aer— kōn aer jerbal.1

Ripinmuur ej juon iaan taitōļ ko reļļap tata me ej kōmeļeļeik Jisōs Kraist. Āinwōt an kar waļo̧k ilo bwebwenato eo aō ekadu kōn “riukōt bōkā ro” an rilikin naan eo lo̧mo̧o̧r ej meļeļe in n̄an kōļļāik juon eddo ak m̧uri. Lo̧mo̧o̧r emaron̄ bar meļeļe in n̄an lo̧mo̧o̧r ak kadeoor āinwōt jān kōļļā wōņāān. Eļan̄n̄e juon ej kōm̧m̧m̧ane juon bōd innām kajim̧we ak kōm̧m̧an oktak ko, jej ba eaar lo̧mo̧o̧ren e make. Kajjojo meļeļe kein rej kwaļo̧ki m̧ōttan ko an Pinmuur eo eļap kar kadedeļo̧k jān Jisōs Kraist kōn Pinmuur eo An, eo ekoba, ilo naan ko ilo dictionary, “n̄an kadeeor jān jerawiwi im kaje ko an, kōn en̄taan kar kōm̧m̧ane n̄an rijerawiwi.” 2

Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r ewōr ruo m̧ōttan ko. M̧oktata, ej lo̧mo̧o̧ren kōn bōd eo an Adam im ej waļo̧k tok Wōtlo̧k eo an armej kōn anjo ioon ta eo maron̄ kar ņa etan jelet eo ej waļo̧k jān Wōtlo̧k eo—mej ilo kanniōk im mej ilo jetōb. Mej ilo kanniōk kanooj meļeļe kake; mej ilo jetōb jepel eo an armej jān Anij. Ilo naan ko an Paul, “Bwe āinwōt ilo Adam ro otemjej rej mej, āindein barāinwōt ilo Kraist ro otemjej re naaj mour” (1 Korin 15:22). Pinmuur in jim̧or jān mej ilo kanniōk im jetōb rej n̄an aolep armej ilo aer jab kōm̧m̧an jabdewōt. 3

M̧ōttan eo kein karuo an Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r ej lo̧mo̧o̧ren jān ta maron̄ in kar ņa etan kaje ko an Wōtlo̧k eo kar jab jeļā kaki—jerawiwi ko ad make āinwōt n̄an bōd eo an Adam. Kōn Wōtlo̧k eo, jej ļotak n̄an juon laļ wabanban ijo jerawiwi—en̄in ej, jab pokake n̄an kien ko rekwojarjar kar kwaļo̧ki—ej n̄an aolep. Ekōnono kōn kōjwōj aolep, Irooj ej ba:

N̄e armej ej jino rūttoļo̧k, jerawiwi ej ijjino waļo̧k ilo būruwier, im rej remeeo̧, bwe ren maron̄ jeļā wōņāān eo n̄an em̧m̧an.

Ej leļo̧k n̄an ro nejin Adam n̄an jeļā em̧m̧an jāņ nana; kōn menin rej rijerbal ro n̄an er make (lale Moses 6:55–56).

Kōnke jej eddo n̄an im jej kōm̧m̧ani kālet ko, pinmuur jān jerawiwi ko ad make ej an jidik iien—jekjek eo kōn kwaļo̧k im kōjerwawa jerawiwi im oktakļo̧k n̄an mour em̧m̧an, ak ilo naan ko jet, jekjek an ukweļo̧k (lale D&C 58:43). Irooj ej kakien e kōj n̄an katakin ajri ro nejid, bwe aolep armej, jabdewōt jikin, aikuj ukweļo̧k, ak rejjab maron̄ deļo̧n̄e aelōn̄ in kiin̄ eo an Anij, bwe ejjeļo̧k men etoon emaron̄ jokwe ijōņ, ak jokwe ilo im̧aan Mejān (lale Moses 6:57).

En̄taan eo an Rilo̧mo̧o̧r ilo Gethsemane im metak eo An ilo debweāāl eo ej lo̧mo̧o̧ren kōj jān jerawiwi kōn kabun̄-būruōn akweļap ko an jim̧we ioon aolepādwōj. Ej erļo̧ke jouj im joļo̧k bōd ko rej ukweļo̧k. Pinmuur eo ej barāinwōt kabun̄-buruōn m̧uri eo jim̧we elikjab n̄an kōj kōn kemour im ņa wōņāād kōn jabdewōt en̄taan jej niknik ilo ejjeļo̧k bōd. “Bwe lo, eaar en̄taan kōn metak ko an aoelp armej, aaet, metak ko an aolep men in mour, em̧m̧an, kōrā im ajri, ro rej jān baam̧le eo an Adam.” (2 Nipai 9:21; bar lale Alma 7:11–12).4

Jon̄an wōt ad ļoor Kraist, jej pukōt n̄an bōk kuņaad ilo im jipan̄ jerbal in lo̧mo̧o̧r eo An. Jerbal in jipan̄ eo eļaptata jemaron̄ leļo̧k n̄an ro jet ilo mour in, ijjino ippān ro uwaan baam̧le eo ad make, ej n̄an bōktok er n̄an Kraist kōn tōmak im ukweļo̧k kōn menin ren maron̄ en̄jake Pinmuur eo An—aenōm̧m̧an im lan̄lōn̄ kiiō, im mour jab wabanban im mour indeeo ilo laļ eo ej itok. Jerbal eo an mijenede ro ad ej juon men eo eaiboojoj kōn iakwe in lo̧mo̧o̧r an Irooj. Āinwōt rikwōj meļan ro kar kōmālim An, rej letok kōjeram̧m̧an ko repen kōmeļeļeiki an tōmak ilo Jisōs Kraist, ukweļo̧k, peptaij, im menin letok eo an Jetōb Kwojarjar, ej kōpeļļo̧k iaļ eo n̄an bar ļotak ilo jetōb im pinmuur.

Jermaron̄ barāinwōt jipan̄ ilo pinmuur eo an Irooj n̄an ro em̧ōj aer mej. Elder ro retiljek an tōre in iien bōk eddo in, n̄e rej em̧m̧akūt jān mour in, wōnm̧aanļo̧k ilo jerbal ko aer ilo kwaļo̧k ko̧jpeļ eo an ukweļo̧k im pinmuur, kōn en̄taan eo an Eo Nejin Anij Emake Wōt, ibwilijin ro me rej pād ilo maroklep im ium̧win kōm̧akoko an jerawiwi ilo laļ eo em̧m̧an an jetōb ko an ro remej (lale D&C 138:57). Kōn jeram̧m̧an an ribōk jikin kain̄i ko jej kōm̧m̧an n̄an er ilo tampeļ ko an Anij, em̧ool ro me raar mej ilo kōm̧akoko n̄an jerawiwi maron̄ deeor.5

Ilo an jekjek ko raorōk tata an pinmuur wōr aer ļo̧k ippān ukweļo̧k im jeorļo̧k bōd, ewōr juon jekjek eo ekanooj aorōk an kannōk barāinwōt. Ej ba bwe Jisōs eaar ito-itak kōm̧m̧an em̧m̧an (lale Jerbal 10:38),, eo eaar koba kemour rinan̄inmej im nan̄inmej, leļo̧k m̧ōn̄ā n̄an jarlepju ko rōkwōle, im katakin ilo juon wāween em̧m̧anļo̧k. “Nejin armej ear jab itok bwe armej ren jerbal n̄an E, a bwe En jerbal n̄an er, im leļo̧k An mour bwe En pinmuur n̄an ro relōn̄” (Matu 20:28). Kōn menin kōm̧m̧an bwe jān, ium̧win kareel eo an Jetōb Kwojarjar, ilo̧k n̄an kōm̧m̧an em̧m̧an ilo jon̄ak eo an pinmuur eo an M̧aajta eo.

Kain jerbal in pinmuur in ej meļeļe in jipan̄ armej kōn jorrāān ko aer. Ej meļeļe in m̧ōttāik rijeram̧ōl im rim̧ōjņo, kōmeraikļo̧k en̄taan, kajim̧we bōd ko, bōbrae m̧ool, kōkajoorļo̧k diktak in epepen eo, im kōtōprak ineem̧m̧an im m̧ōņōņō ilo kapijuknen. Eļap wōt iaan jerbal in pinmuur eo ad ioon laļ in ej n̄an jipan̄ ro jet eddōkļo̧k im bōk kōjatdikdik im ikdelel ko aer rejim̧we.

Juon waanjon̄ak jān Victor Hugo novel Les Misérables,, men̄e ejjab m̧ool, eaar iien otemjej un̄ur im im̧we eō. Epaakeļo̧k jino in bwebwenato eo, Bishop Bienvenu eaar leļo̧k m̧ōn̄ā im jikin jokwe ilo bon̄ n̄an eo ejjeļo̧k m̧ōn Jean Valjean, eo ej kab diwōj jān 19 iiō ko ilo kalbuuj kōnke eaar ko̧o̧te juon ļoob in pilawe n̄an najdik ro nejin sister eo an rōkwōle. Kar pen im kōn en̄jake ko renana, Valjean eaar ukōtļo̧k jouj eo an Bisop Bienvenu kōn ko̧o̧te jelpa m̧weiuk ko an. Tok ālik kar jibwe jān police men ro, Valjean eaar riab ilo an ba jelpa eo eaar juon menin leļo̧k n̄an e. Ke police men ro raar bōke ļo̧k n̄an im̧ōn bisop eo, Valjean eaar ļap an bwilōn̄, Bisop Bienvenu eaar rie bwebwenato eo an eļapļo̧k an kareel, ej ba, “‘Bōtaab! Iaar lewaj n̄an eok jikin kāntōl ko barāinwōt, ko rej āinwōt jelpa āinwōt aolep, im kar wia kake kōn ribuki francs. Etke kwar jab buki ippān piliej ko am̧?’ …

“Bisop eo eaar jibadōkļo̧k, im kar ba, ilo ainikien emera

“‘Jab meļo̧kļo̧k, jamin meļo̧kļo̧k bwe kwar kallim̧ur n̄an n̄a n̄an kōjerbal jelpa in n̄an erom juon armej em̧ool.’

“Jean Valjean eaar en̄jake bwe em̧m̧aan eo me em̧m̧an enan̄in ļōtļo̧k. Bisop eo … eaar wōnm̧aanļo̧k, ilo kije:

“‘Jean Valjean, eo eaar jab kememej kallim̧ur in, eaar jutak ilo pok. Bisop eo … wōnm̧aanļo̧k wōt ilo ekōnono, ilo m̧ool: ‘Jean Valjean, jatū m̧aan: ejako am̧ pād ilo nana, ak n̄an em̧m̧an. Ej jetōb eo am̧ me ij wiaiki n̄an eok. Ij kadiwōj am̧ jetōb jān marok in ļōmņak ko im jān liakeļo̧k, im ij leļo̧k n̄an Anij!’”

Jean Valjean ilo m̧ool eaar erom juon em̧m̧aan kāāl, juon em̧m̧aan m̧ool im juon eo eaar jipan̄ elōn̄. Ilo aolepān mour eo an eaar dāpij wōt jikin kāntōļ ko ruo rejelba n̄an kakememej e bwe mour eo an em̧ōj kar lo̧mo̧o̧ren n̄an jerbal n̄an Anij.6

Jet kain lo̧mo̧o̧ren ilo kanniōk ej itok kōn jerbal ippān doon . Ej juon iaan un ko Rilo̧mo̧o̧r eo eaar ejake juon doulul in m̧ōn jar. Kōnke jej ejaake ilo doulul ko im radik ko im ilo stake ko, ward ko, im branch ko, jemaron̄ katakin im kōketak doon ilo ko̧jpeļ eo, bōtaab jemaron̄ barāinwōt kajjitōk kōn jipan̄ an armej im kein jipan̄ ko n̄an jerbale ko me aikuji ilo mour. Armej rej jerbal makeļo̧k ak kumi ko kar ejaki n̄an juon jibadbad ejeno̧lo̧k ejjab maron̄ iien otemjej letok ebwe jipan̄ n̄an jerbale apan̄ ko reļļapļo̧k. Āinwōt rikaļoor ro an Jisōs Kraist jej jukjukinpād an Armej ro Rekwojarjar kar ejaake n̄an jipan̄ lo̧mo̧o̧ren aikuj ko an Armej ro Rekwojajar m̧ōttad im elōn̄ ro jet n̄e jej maron̄ tōpar ilo aolepān laļ in.

Kōnke kijejeto ko an humanitarian eo ad, kar kōnono kake jān Elder Dallin H. Oaks, eļaptata ilo iiō eo ej jem̧ļo̧k ļo̧k. 890,000 armej ilo 36 laļ ko ewōr nimier dān erreo, 70,000 armej ilo 57 laļ ko ewōr aer wheelchair. 75,000 armej ilo 25 laļ ko em̧m̧anļo̧k aer erre, im armej ro ilo 52 laļ ko raar bōk eļap jipan̄ ālkin jorrāān ko reļļap. Jerbal ippān ro jet, Kabun̄ in eaar jipan̄ leļo̧k wā ko remenin aikuj n̄an enan̄in 8 milieņ ajri ro im kar jipan̄ armej in Syria ro ilo kāām in jikin kone ko ilo Turkey, Lebanon, im Jordan kōn menin aikuj ko an mour. Ilo ejja iien eo wōt, ro uwaan Kabun̄ in rej aikuj kar bōk eļapļo̧k jān 50 milieņ ilo menin jipan̄ ko im jerbal in jipan̄ ko ilo 2012. Kom̧ em̧ool kōn tenkwadik eo ami.

Aolepān menin eaar jab jino būni jerbal in jouj ko an kajjojo im rejtake—menin leļo̧k ko an em̧m̧an, nuknuk, jāān, kōjparok, im taujin jekjek ko jet an kaenōm̧m̧an im meanwōd—me jej maron̄ bōk kuņaad ilo jerbal in lo̧mo̧o̧r āinwōt an Kraist. Ke iaar juon ļaddik iaar kam̧oole jerbal ko an jinō n̄an lo̧mo̧o̧ren juon kōrā eaar pād ilo aikuj. Elōn̄ iiō ko remootļo̧k ke ajri ro nejin raar iddik, jinō eaar pād ilo juon m̧wijm̧wij eļap me enan̄in kar bōk mour eo an im kar kōm̧m̧an bwe en ļap an babu ilo jikin an kiki enan̄in juon iiō. Ilo tōre in, baam̧le eo im ro uwaan ward eo kar jipan̄ Jinō im baam̧le eo am. Kōn jipan̄ ko reļļap ļo̧k, būreejtōn eo an Doulul eo an Kōrā, Sister Abraham, eaar jiron̄ ro jinō im jema n̄an kōjerbal juon kōrā ilo ward eo me ekanooj aikuj jerbal. Ilo aō kwaļo̧k bwebwenato in, inaaj kōjerbal āt ko rejjab jim̧we Sara im Annie n̄an kōrā in im leddik eo nejin. En̄in ej bwebwenato eo an jinō:

Epidodo aō kememeje āinwōt eļan̄n̄e eaar inne. Ijo iaar babu ilo kinieō, im Sister Abraham eaar bōktok Sara n̄an mejān kōjām in ruum̧ eo. Iaar en̄jake inepata. Ijo eaar jutak armej eo ejjab em̧m̧an paotokin ijjan̄in kar ioone—kanooj aidik; nana kōjellin, pok koļan bōran; kob aeran; ejillo̧k bōran kalimjōk laļ. Eaar kōņak juon nuknuk ekanooj in kilep jān e. Ejjab maron̄ ejjed im kanooj mera an ekōnono iaar jab maron̄ ron̄jake. Katiliekek itulikin eaar leddik eo edik nejin enan̄in jilu iiō dettan. Ta eo ilo laļ in inaaj kar kōm̧m̧an n̄an armej in? Ālkin aer ilo̧k jān ruum̧ eo, iaar jan̄ im jan̄. Iaar aikuj jipan̄ ejjab elōn̄ļo̧k inepata ko. Sister Abraham eaar pād ippān, Sara im ejjab to raar karreoik m̧weo im kōpooj jet m̧ōn̄ā ko renno̧. Siter Abraham eaar kajjitōk ippa n̄an kajieon̄e ium̧win jet raan ko, [ba] kōnke leddik in eaar ioon juon iien elukkuun pen im eaar aikuj jipan̄.

“Jibbon̄ōn eo juon ke Sara eaar itok, āliktata iaar kōm̧m̧an bwe itok n̄an turin jikin babu eo aō ijo imaron̄ kar ron̄jake e. Eaar kajjitōk ta eo ikōņaan bwe en kōm̧m̧ane. Iaar jiron̄ e innām eaar ba, ‘Bōtaab men eo aorōk tata ej ļaddik ro nejū; joļo̧k iien ippāer, riit n̄an er—eļapļo̧k aer aorōk jān m̧weo.’ Liin eaar juon eo ejeļā kōmat im dāpij erreo eo an m̧weo, ededeļo̧k kwaļkoļ, im liin eaar em̧m̧an n̄an ļaddik ro.

“Ilo aolepān wiik eo, iaar katak bwebwenato eo an Sara. [Kōnke liin eaar pen an ron̄jake, eaar jab em̧m̧an an jikuuļ im āliktata kar joļo̧ke. Eaar m̧are ke eaar dik n̄an juon em̧m̧aan eo ekadōkdōk. Annie eaar ļotak im erom lan̄lōn̄ n̄an mour eo an Sara. Juon joten m̧ōļo ļeo pālen ekadōk eaar ro̧o̧l ļo̧k n̄an m̧weo, eaar kiel Sara im Annie n̄an wa eo ilo aer nuknuk in kiki wōt, innām joļo̧k er itōrerein iaļ in highway eo. Raar jab bar loe n̄an jidik. Jintōb im piio̧, Saran im Annie raar etal laļ ļo̧k jet m̧ail ko n̄an m̧ōn jinen.] Jinen eaar errā n̄an kōm̧m̧an bwe ren jokwe ippān ilo jekjek eo bwe wōņāān aer jokwe rej kōm̧m̧ane aolep jerbal ko an m̧weo im kōmat, im lale leddik im ļaddik eo jatin me raar pād ilo high school.

“Kōm kar bōk Sara n̄an juon taktō in lo̧jilin̄i, im eaar bōk juon an pea in kein ron̄jake. … Kōm kar bōkļo̧k n̄an jikuuļ an rūtto, im eaar bōk high school diploma eo an. Eaar etal n̄an jikuuļ in bon̄ im tokālik kar kadiwōjļo̧k jān college im kar katakin ilo special education. Eaar wiaiki juon em̧ edik. Āliktata Annie eaar m̧wijm̧ij kōn lo̧jilin̄in im āliktata eaar maron̄ em̧m̧an an ron̄ļo̧kjeņ. Iiō ko tokālik eaar kakkije jān jerbal im jerbale juon mijen. … Sara eaar emakijkij an kam̧oolol kōm im kar ba eaar katak eļap jān n̄a, eļaptata ke iaar jiron̄ e bwe ļaddik ro nejū eļapļo̧k aer aorōk jān m̧weo. Liin eaar ba eaar katakin e ilo wāwen eo ippān Annie. … Sara ej juon kōrā ekanooj aorōk.”

Āinwōt rikaļoor ro an Jisōs Kraist, jej aikuj kōm̧m̧ane aolep men ko jemaron̄e n̄an lo̧mo̧o̧ren ro jet jān en̄taan im eddo ko. Em̧ool, jerbal in jipan̄ an lo̧mo̧o̧r eo ad eļaptata enaaj n̄an tōl er n̄an Kraist. An jako Pinmuur eo An jān mej im jān jerawiwi, ewōr wōt ippād ko̧jpeļ eo an jim̧we in ippān doon. Bwe jān maron̄ leļo̧k jet jipan̄ im medek ilo kiiō, ak ejjeļo̧k an kajoor n̄an kotlo̧k jān lan̄ jim̧we eo eweppān im meanwōd eo indeeo. Āliktata pinmuur eo ej ilo Jisōs Kraist im ilo E wōt. Ij ettā im kam̧oolol ilo kile E āinwōt Ripinmuur eo, ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Lale Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 10th ed. (1993), “redemptioner.”

  2. Webster’s New World College Dictionary, 3rd ed. (1988), “redeem.”

  3. Nejin Anij eaar pinmuur kōn bōd eo m̧oktata, bwe jerawiwi ko an ro jinen im jemen ren jab maron̄ likūt ioon bōran ro nejier, bwe rej erreo jān pedped eo an laļ in (lale Moses 6:54). Kōn Pinmuur eo an Kraist, aolep rej anjo ioon lōb im rej jerkakpej n̄an jab wabanban. Ilo kakobaba, aolep rej anjo ioon mej ilo jetōb kōn bōkļo̧k er n̄an im̧aan mejān Anij n̄an ekajet. Jisōs eaar ba, “Bwe āinwōt kar kotak Eō [ioon debāāl] jān armej em̧ool aindein Jema enaaj kotak armej, n̄an jutak im̧aō, n̄an ekajet kōn jerbal ko” (3 Nephi 27:14). Ro rej erreo jān jerawiwi naaj pād wōt ippān Anij ilo aelōn̄ in kiin̄ eo ilan̄, bōtaab ro me raar jab ukweļo̧k im rej ettoon rejjab maron̄ jokwe ippān Anij kwojarjar, im ālkin ekajet eo renaaj ilo̧k im kōn menin en̄taan mej ilo jetōb ar juon alen. Menin ej jet iien keidik ļo̧k n̄an āinwōt mej eo kein karuo ak en̄taan mej ilo jetōb kein karuo. (Lale Helaman 14:15–18.)

  4. Ikkijien jerawiwi ko ad make jeje ko rekwojarjar rej kōnono kōn jet reban bōk jeram̧man an pinmuur eo: “Ri jewawiwi rej pād wōt āinwōt n̄e eaar ejjeļo̧k lo̧mo̧r kōm̧m̧ane, ijello̧kin wōt kōtļo̧k to ko an mej” (Alma 11:41). “Ak eo ej kwaļok ejjeļo̧k tōmak n̄an ukweļo̧k ej jedmatmat n̄an aolepān kein eo ej akweļap ko an ekajet; kōn menin n̄an wōt eo ewōr an tōmak ilo lo̧mo̧r in eļap im ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin” (Alma 34:16). Eļan̄n̄e juon armej ej joļo̧k Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r eo, ej aikuj lo̧mo̧o̧ren m̧uri eo an n̄an kajim̧we e make. Jisōs eaar ba bwe Eaar en̄taan kōn men kein n̄an aolep bwe ren jab maron̄ en̄taan eļan̄n̄e renaaj ukweļo̧k. Bōtaab eļan̄n̄e rejjab ukweļo̧k, rej aikuj en̄taan em̧ool āinwōt Iaar (lale Doctine and Covenants 19:16–17). An juon armej jab lo̧mo̧o̧r ej en̄taan kōn jerawiwi jeļā kake ainwōt hell. Ej meļeļe in lokjak n̄an nana, im ej kōmeļeļeik ilo jeje ko rekwojarjar āinwōt ilo to mede ko ak juon lom̧aļo in kijek im brimstone. Liai eaar kajjitōk ippān ļaddik ro nejin n̄an kālet Pinmuur eo an Kraist “Im jab kālōt mej indeeo, ekkar n̄an ankilaan kannōk im nana eo ilo e, eo ej leļo̧k jitōb in devil ekajoor n̄an kapo, n̄an bōk laļļo̧k eok n̄an hell, bwe en maron̄ irooj ioomi ilo laļ eo an make” (2 Nipai 2:29). Em̧ool, kōnke kōn Pinmuur eo an Jisōs Kraist, hell ewōr jem̧ļo̧k in, im ro rej kam̧oolol n̄an eļļāļo̧k jān e rej lo̧mo̧o̧r jān devil ilo jerkakpeje eo āliktata (lale Doctrine and Covenants 76:85). Emaron̄ jet ļaddik ro nejin nana rej ro wōt me mej eo kein karuo naaj wōr jabdewōt kajoor aitok kitien, rej ro wōt me naaj jab lo̧mo̧o̧ren er ilo iien eo an Irooj, ālkin en̄taan ko an illu eo An (lale Doctrine and Covenants 76:32, 37–38).

  5. Rikanaan eo Joseph Smith eaar anjo ilo kar kwaļo̧k bwe mej ej aikuj kōnono al ko an nōbar indeeo n̄an Kiin̄ Immanuel, eo kar kapiti, m̧okta jān kar laļ, eo me enaaj kōmaron̄ kōj n̄an lo̧mo̧oren er jān kalbuuj; bwe rikalbuun ro naaj anemkwoj (lale Doctrine and Covenants 128:22).

  6. Lale Victor Hugo, Les Misérables (1992), 91–92.