2010–2019
Huhuʻí
ʻEpeleli 2013


Huhuʻí

Kapau ʻoku tau muimui ʻia Kalaisi, te tau feinga ke kau pea mo paotoloaki ʻEne ngāue ʻo e huhuʻí.

ʻI he kuonga ʻo e nofoʻi fakakoloniá, naʻe lahi e fie maʻu kau ngāué ʻi ʻAmelika. ʻI he lolotonga ʻo e senituli 18 mo e konga kimuʻa ʻo e senituli 19, naʻe uki ha kau ngāue ʻe lava ʻo hikifonua mei Pilitānia Lahi, Siamane, pea mo ha ngaahi fonua ʻIulope kehe, ka ko e tokolahi ʻo kinautolu ne fie oó, naʻe ʻikai ke nau maʻu ha totongi ki he folaú. Naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ki he kakai ko ʻení ke nau folau fakamoʻua pe aleapau ke nau ngāue taʻe-totongi ʻi ha vahaʻataimi pau, ʻi he hili ʻenau tūʻutá, ko e totongi ʻenau folaú. Naʻe omi ha niʻihi ʻi he palōmesi ʻe totongi kinautolu ʻe ha kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo nau ʻosi ʻi ʻAmelika, ʻi haʻanau tūʻuta, ka kapau he ʻikai hoko ia, naʻe haʻisia leva ʻa e kau omi foʻou ko ʻení ke totongi ‘enau fakamolé ʻaki haʻanau ngāue taʻe-totongi. Ko e foʻi lea naʻe ui ʻaki e kau hikifoʻou aleapaú ni ko e “kau totongi huhuʻi.” Naʻe pau ke nau totongi huhuʻi e mahuʻinga ʻo enau folaú—pe ko hono ʻai ʻe tahá ne fakatau ʻenau tauʻatāiná—ʻaki ʻenau ngāue.1

Ko e taha ʻo e huafa mahuʻinga taha ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa Sīsū Kalaisí ko e Huhuʻi. Pea hangē ko hono fakamahino ʻi heʻeku kiʻi fakamatala nounou ki he kau hikifonua “totongi huhuʻí,” ʻoku ʻuhinga e foʻi lea huhuʻí, ke totongi ha haʻisia pe moʻua. ʻE toe lava foki ke ʻuhinga ʻa e huhuʻí ke fakahaofi pe fakatauʻatāinaʻi ʻi hano totongi ha moʻua. Kapau ʻoku fai ʻe ha taha ha fehalaaki peá ne fakatonutonu pē ia ʻiate ia pe fai ha totongi fakalelei, ʻoku tau pehē leva kuó ne huhuʻi pē ʻe ia ia. ʻOku fakafōtunga mai ʻe he ngaahi ʻuhingá ni takitaha ha ngaahi konga kehekehe ʻo e Huhuʻi maʻongoʻonga ne fai ʻe Kalaisi ʻi Heʻene Fakaleleí, ʻa ia ʻoku kau ai, ʻo fakatatau mo e fakalea ʻa e tikisinalé, “ke fakatauʻatāinaʻi mei he angahalá mo hono ngaahi tauteá, hangē ko hano fai ha feilaulau ʻe he taha angahalá.”2

ʻOku konga ua e Huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí. ʻUluakí, ko ʻene fakalelei maʻá e maumaufono ʻa ʻĀtamá mo hono nunuʻa ko e Hinga ʻa e tangatá, ʻaki hono ikunaʻi e meʻa ʻe lava ke ui ko e ngaahi nunuʻa fakahangatonu ʻo e Hingá—ʻa ia ko e mate fakaesinó mo e mate fakalaumālié. ʻOku mahino lelei pē mate fakaesinó; ka ko e mate fakalaumālié ko e mavahe ia ʻa e tangatá mei he ʻOtuá. ʻI hono fakalea ʻe Paulá, “He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki, ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi” (1 Kolinitō 15:22). Ko e huhuʻi ko ʻeni mei he mate fakaesinó mo e mate fakalaumālié, ʻoku fakatou fakaemāmanilahi ia pea ʻikai hano makatuʻunga.3

Ko e tafaʻaki hono ua ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ko e huhuʻi mei he meʻa ʻe lava ke tau ui ko e ngaahi nunuʻa ʻoku ʻikai kaunga fakahangatonu ki he Hingá—ʻa ʻetau angahala ʻatautolú kae ʻikai ko e maumaufono ʻa ʻĀtamá. Tuʻunga ʻi he Hingá ʻoku fāʻeleʻi ai kitautolu ki he maama fakamatelié, ʻa ia ʻoku ʻuʻufi ʻe he fai-angahalá—ʻa e talangataʻa ki he fono fakalangi kuo fokotuʻú. ʻOku folofola e ʻEikí, fekauʻaki mo kitautolu kotoa:

“ʻI heʻenau kamata ke tupu haké, ʻoku tupu hake ʻa e angahalá ʻi honau lotó, pea nau ʻiloʻi ai ʻa e meʻa mahí, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi hono fakamahuʻingaʻi ʻa e leleí.

“Pea kuo tuku kiate kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku nau hoko ai ko e niʻihi ke fili maʻanautolu pē” (Mōsese 6:55–56).

Koeʻuhí ʻoku tau haʻisia pea ʻoku tau fai e ngaahi filí, ʻoku fakatuʻunga leva e hoko ʻa e huhuʻi mei heʻetau ngaahi angahalá—ʻo makatuʻunga ʻi he vete mo e siʻaki ʻo e angaahalá pea liliu ki ha moʻui faka-ʻOtua, pe ko hono ʻai ʻe tahá, makatuʻunga ʻi he fakatomalá (vakai, T&F 58:43). ʻOku tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí,“Ko ia, akoʻi ia ki hoʻo fānaú, kuo pau ke fakatomala ʻa e kakai kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē, pe ʻe ʻikai te nau teitei lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, he ʻoku ʻikai ke lava ʻo nofo ʻi ai ha meʻa ʻoku taʻe-maʻa, pe nofo ʻi hono ʻaó” (Mōsese 6:57).

ʻOku hanga ʻe he mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní pea mo ʻEne faingataʻaʻia ʻi he funga kolosí ʻo huhuʻi kitautolu mei heʻetau angahalá ʻaki hono fakalato e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú kiate kitautolú. ʻOkú Ne ʻaloʻofa mo fakamolemoleʻi kinautolu ʻoku fakatomalá. ʻOku toe fakalato foki ʻe he Fakaleleí ʻa e moʻua ʻo e fakamāú kiate kitautolu ʻaki hono fakamoʻui mo totongi huhuʻi kitautolu ʻi ha mamahi ne tau fuesia ka ʻoku tau tonuhia ai. “Vakai, ʻokú ne kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai kotoa pē, ʻio, ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai moʻui kotoa pē, ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine fakatouʻosi, pea mo e fānau ʻa ia ʻoku kau ʻi he fāmili ʻo ʻĀtamá” (2 Nīfai 9:21; vakai foki, ʻAlamā 7:11–12).4

Kapau ʻoku tau muimui ʻia Kalaisi, te tau feinga ke kau pea mo paotoloaki ʻEne ngāue ʻo e huhuʻí. Ko e ngāue maʻongoʻonga taha te tau lava ʻo fai maʻa ha niʻihi ʻi he moʻui ko ʻení, ʻo kamata meiate kinautolu ʻi hotau fāmili tonú, ko hano ʻomi kinautolu kia Kalaisi ʻi he tui mo e fakatomala ke nau lava ʻo aʻusia ʻa ʻEne Huhuʻí—ha nonga mo e fiefiá he taimí ni, mo e moʻui taʻe-faʻamaté mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka haʻú. Ko e ngāue ʻa ʻetau kau faifekaú ko hano fakahaaʻi lelei ia ʻo e ʻofa huhuʻi ʻa e ʻEikí. ʻI heʻenau hoko ko ʻEne kau talafekau kuo fakamafaiʻí, ʻoku nau ʻoatu ai ʻa e ngaahi tāpuaki taʻe-fakatataua ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaisó, mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo tofa ai ʻa e hala ki he fanauʻi foʻou fakalaumālié pea mo e huhuʻí.

Te tau lava foki ʻo tokoni foki ʻi hono huhuʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu he tafaʻaki ʻe taha ʻo e faʻitoká. “Ko e kaumātuʻa angatonu ko ia ʻo e kounga ko ʻení, ʻi heʻenau mavahe atu mei he moʻui fakamatelié, ʻoku hoko atu ai pē ʻa ʻenau ngāue ʻi hono malanga ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo e huhuʻí, tuʻunga ʻi he feilaulau ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá, ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ʻoku nau ʻi he fakapoʻulí pea nau kei haʻisia ʻi he angahalá ʻi he fuʻu maama lahi fau ʻo e ngaahi laumālie ʻo e kau pekiá” (T&F 138:57). Ko hono ʻaonga ʻo e ngaahi ouau fakafofonga ʻoku tau fakahoko ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá, ko e malava ke fakatauʻatāinaʻi ai mo kinautolu ne mate ʻi he pōpula ʻo e angahalá.5

Neongo ʻoku fekauʻaki ha konga lahi ʻo e huhuʻí mo e fakatomalá mo e fakamolemolé, ka ʻoku ʻi ai mo ha tafaʻaki fakatuʻasino mātuʻaki mahuʻinga foki. ʻOku tala ʻo pehē naʻe hāʻele holo ʻa Sīsū ʻo fai lelei (vakai, Ngāue 10:38), ʻa ia ne kau ai hono fakamoʻui ʻo e mahakí mo e faingataʻaʻiá, ʻoatu ha meʻakai ki ha kakai tokolahi ne fiekaia, mo faiako ʻi ha founga lelei ange fau. “Naʻe ʻikai haʻu ʻa e [Foha ʻo e Tangatá] ke tauhi ia, ka ke tauhi pea ke foaki ʻene moʻuí ko e huhuʻi ʻo e tokolahi” (Mātiu 20:28). Fakatauange te tau lava mo kitautolu, ʻi he ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo feʻaluaki fano ʻo fai lelei ʻi he sīpinga huhuʻi ʻa e ʻEikí.

ʻOku ʻuhinga ʻa e faʻahinga ngāue huhuʻi ko ʻení ke tokoniʻi ʻa e kakaí mo ʻenau ngaahi palopalemá. ʻOku ʻuhinga ia ke fakakaungāmeʻa ki he paeá mo e vaivaí, tokoniʻi ʻa e mamahí, fakatonutonu ʻa e fehalākí, taukaveʻi ʻa e moʻoní, fakamālohia e toʻu tangata kei tupu haké, mo aʻusia ʻa e malu mo e fiefia ʻi ʻapí. Ko e konga lahi ʻetau ngāue huhuʻi ʻi māmaní, ko hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau tupulaki mo ikunaʻi ʻenau ngaahi ʻamanaki mo e fakaʻānaua totonú.

Ko ha sīpinga ʻe taha mei he talanoa ʻa Vikitā Hiuko ko e Les Misérables, neongo ko e faʻu, ka ʻoku ongo maʻu pē mo ne fakaivia au. Ofi ki he kamataʻanga ʻo e talanoá, naʻe hanga ʻe Pīsope Pienivenu ʻi ha pō ʻe taha, ʻo foaki ha meʻakai mo ha feituʻu ke mohe ai ʻa e ʻauhē ko Sione Valasoní, ʻa ia ne toki tukuange mai pē mei pilīsoni hili haʻane ngāue ʻi ha taʻu ʻe 19, ko haʻane kaihaʻasi ha foʻi mā ke fafangaʻi aki siʻi fānau fiekaia hono tuofefiné. ʻI heʻene loto-tāngia mo ʻitá, naʻá ne fetongi e angaʻofa ʻa Pīsope Pienivenú ʻaki haʻane kaihaʻasi ʻene koloa silivá. ʻI hono puke kimui ʻi he huʻuhuʻu e kau polisí, ne loi ʻa Valasoni ia ko e silivá ko ha meʻaʻofa ange ki ai. Ka ʻi hono toho atu ia ʻe he kau polisí ki he fale ʻo e pīsopé, ne ʻohovale lahi ʻa Valasoni ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe Pīsope Pienivenu ʻene fakamatalá mo ʻai ke ongo moʻoni angé, naʻá ne pehē, “‘Ko ia! Naʻá ku foaki atu foki mo e ngaahi tuʻuʻanga teʻelangó, ʻoku siliva tatau pē mo e toengá, ne mei maʻu ai ha paʻanga ʻe uangeau. Ko e hā naʻe ʻikai ke ke ʻave fakataha ai mo hoʻo ʻū peletí?’

Ne ʻunuʻunu atu e pīsopé, ʻo pehē ange, ʻi ha kiʻi leʻo siʻi:

‘ʻOua naʻa ngalo, ʻoua naʻa ngalo naʻá ke palōmesi mai kiate au ke fakaʻaongaʻi ʻa e siliva ko ʻení ke ke hoko ai ko ha tangata faitotonu.’

Naʻe tuʻu moʻutāfuʻua ʻa Sione Valasoni, he naʻe ʻikai ke ne manatuʻi ʻe ia e palōmesi ko ʻení. Ka ne hoko fakamātoato atu pē e pīsopé:

‘ʻE hoku tokoua ko Sione Valasoni: ʻoku ʻikai ke ke kei kau mo e koví, ka ki he leleí. Ko ho laumālié ʻoku ou fakatau maʻaú. ʻOku ou toʻo mai ia mei he ngaahi fakakaukau ʻo e fakapoʻulí pea mo e laumālie ʻo e malaʻiá, ʻo foaki ia ki he ʻOtuá!’”

Naʻe hoko moʻoni ʻa Sione Valasoni ko ha tangata foʻou, ko ha tangata faitotonu pea tokoni lahi ki ha kakai tokolahi. Naʻá ne tauhi ʻa e ongo tuʻuʻanga teʻelango silivá ʻi heʻene moʻuí kotoa, ke fakamanatu kiate ia kuo huhuʻi ia maʻá e ʻOtuá.6

ʻOku hoko mai ha huhuʻi fakatuʻasino ʻe niʻihi ʻi ha fengāueʻaki fakatahá. Ko e taha ia e ngaahi ʻuhinga ne fokotuʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ha siasí. ʻI hono fokotuʻutuʻu kitautolu ki he ngaahi kōlomú mo e ngaahi houalotú ʻi he ngaahi siteikí, uōtí, mo e ngaahi koló, he ʻikai ngata pē ʻi heʻetau lava ʻo feakoʻiʻaki mo fepoupouaki ʻi he ongoongoleleí, ka te tau toe lava foki ʻo kole ʻa e kakaí mo ʻenau ngaahi maʻuʻanga tokoní ke feau e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí. He ʻikai ke lava ʻa e kakai ʻoku ngāue tokotahá pe ngaahi kulupu fakataumuʻá ʻo maʻu maʻu ai pē ha founga ke feau ha ngaahi palopalema lahi ange, ʻo fakatatau mo e fie maʻú. ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau hoko ko ha kaungākolo ʻo e Kau Māʻoniʻoni kuo ʻosi fokotuʻutuʻu ke tokoni ʻi hono huhuʻi e ngaahi fie maʻu hotau kaungā Kāingalotú pea mo ha niʻihi tokolahi ʻi he funga ʻo e māmaní te tau lava ʻo aʻu ki aí.

Hangē ko ia ne lea ki ai ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesí, koeʻuhí ko ʻetau tokoni ʻofa fakaetangatá, kae tautautefito ki he taʻu kuo ʻosí, ne maʻu ʻe ha kakai ʻe toko 890,000 ʻi ha fonua ʻe 36 ha vai maʻa, toko 70,000 ʻi ha fonua ʻe 57 ha ngaahi sea saliote teketeke, lava ha kakai ʻe toko 75,000 ʻi ha fonua ʻe 25 ʻo sio lelei ange, pea maʻu ʻe ha kakai ʻi ha fonua ʻe 52 ʻa e tokoni ne fie maʻu hili ha ngaahi fakatamaki fakaenatula. Ne ngāue fakataha ʻa e Siasí mo ha niʻihi kehe ke fakahoko e ngaahi huhu maluʻi ki ha fānau ʻe 8 miliona tupu mo tokoniʻi ha kakai Sīlia ʻi he ngaahi hūfangaʻanga ʻi Toake, Lepanoni, pea mo Soataní ʻaki e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí. ʻI he taimi tatau pē, ne maʻu ʻe he kāingalotu masiva ʻo e Siasí ha ngaahi koloa uelofea feʻunga mo ha paʻanga ʻe lauimiliona tupu mei he foaki ʻaukaí mo e ngaahi tokoni fakauelofea kehe ʻi he 2012. Fakamālō atu ʻi hoʻomou ʻofa ʻaufuatoó.

ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, ʻoku teʻeki lau ai ʻa e ngaahi angaʻofa mo e poupou fakafoʻituituí—ʻi he ngaahi meʻaʻofa meʻakai, vala, paʻanga, tauhi, pea mo e ngaahi tuʻunga kehe ʻe lauiafe ʻo e fakafiemālie mo e ʻofa mamahi—te tau lava ʻo kau ai ʻi he ngāue anga faka-Kalaisi ʻo e huhuʻí. Naʻá ku siotonu ʻi heʻeku kei siʻí ki he ngaahi ngāue ʻa ʻeku faʻeé ke tokoniʻi siʻa fefine naʻe tukuhāusia. Ko e taimi naʻe kei iiki ai ʻene fānaú ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne fakahoko ai ha tafa lahi ki heʻeku faʻeé ʻo siʻi mei mole ai ʻene moʻuí pea iku tokoto ai ʻi ha meimei taʻu kakato. Lolotonga ʻení, ne tokoni ʻa e fāmilí mo e kau mēmipa ʻo e uōtí ki he Fineʻeikí mo homau fāmilí. Ke maʻu ha tokoni mavahe, ne fokotuʻu ʻe he palesiteni ʻo e Fineʻofá ko Sisitā ʻĒpalahame, ke totongi heʻeku ongomātuʻá ha fefine ʻi he uōtí naʻe fuʻu fie maʻu ngāue. ʻI heʻeku fai ʻa e talanoá ni, te u ngāue ʻaki ʻa e hingoa kehe ko e Sela mo e ʻAna ki he fefiné ni mo ʻene tama fefiné. Ko e fakamatala ʻeni ʻeku fineʻeikí:

“ʻOku ou lava ʻo manatuʻi lelei ia ʻo hangē pē ko e ʻaneafí. Naʻá ku tokoto he mohengá, pea taki mai ʻe Sisitā ʻĒpalahame ʻa Sela ki he matapā ʻo e loki mohé. Ne tō hifo hoku lotó. Ne ʻasi mai ha taha manumanutamaki kuo faifaiangé peá u fetaulaki mo ia—fuʻu tutue; louʻulu moveuveu mo taʻe-maau; tapukupuku; pea punou pē. Naʻá ne tui ha kofu mohe motuʻa mo ngatōtō naʻe mei liunga fā hono lahí ai. Naʻe ʻikai teitei hanga hake pea ngongohe leʻosiʻi pē ʻo ʻikai ke u lava ʻo fanongo ki ai. Ne toitoi ʻi hono tuʻá ha kiʻi taʻahine, mahalo naʻe taʻu tolu. Ko e hā te u fai mo e fefiné ni? Hili ʻena mavahe mei lokí, naʻá ku tangi lahi ʻaupito. Naʻá ku fie maʻu tokoni kae ʻikai ko ha toe palopalema. Naʻe taimi nounou pē nofo ʻa Sisitā ʻĒpalahame mo iá kuó na fakamāʻopoʻopo kotoa ʻa e falé mo teuteu ha meʻatokoni ifo. Ne kole mai ʻa Sisitā ʻEpalahame ke u kiʻi ʻahiʻahiʻi ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi, [ʻo pehē] ko e kiʻi taʻahiné ni naʻe moʻui faingataʻaʻia moʻoni mo fie maʻu tokoni.

“ʻI he haʻu ʻa Sela ʻi he pongipongi hono hokó, ne faifai peá u ʻai ke haʻu ki he veʻe mohengá ke u lava ʻo fanongo lelei ki ai. Naʻá ne ʻeke mai pe ko e hā ʻoku ou fie maʻu ke ne faí. Naʻá ku pehē ange leva, ‘Ko e meʻa mahuʻinga tahá ko ʻeku tamaiki tangatá; feohi mo kinautolu; laukonga kiate kinautolu—ʻoku nau mahuʻinga ange kinautolu ia ʻi he falé.’ Ko ha taha feimeʻatokoni lelei peá ne tauhi e falé ʻo maʻa, lava mo e foó, pea angalelei ki heʻeku fānau tangatá.

“ʻI he ngaahi uike ne hokó, naʻá ku ʻilo e talanoa ʻo Selá. [Koeʻuhí naʻe ʻikai sai ʻene fanongó, naʻe ʻikai ola lelei ʻene akó pea aʻu ai pē ʻo ʻikai toe ako. Naʻe mali kei siʻi ki ha tangata faʻa konā. Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻAna pea hoko ia ko e fiefiaʻanga e moʻui ʻa Selá. Ne foki konā mai hono husepānití ʻi ha pō ʻe taha he faʻahitaʻu momokó, ʻo fakamālohiʻi ʻa Sela mo ʻAna ki he kaá ʻi hona vala mohé, pea fakahifo kinaua ʻi he veʻe hala lahí. Naʻe ʻikai ke na toe sio ki ai. Naʻe lue lalo taʻe-sū mo mokosia pē ʻa Sela mo ʻAna ʻi ha maile lahi ki he ʻapi ʻo ʻene faʻeé.] Naʻe loto ʻene faʻeé ke na nofo ka kuo pau ke na fai e ngaahi ngāue fakaʻapi kotoa pē mo e feimeʻatokoní, tokangaʻi hono kiʻi tokoua mo e tuongaʻane naʻá na ʻi he ako māʻolungá.

“Naʻa mau ʻave ʻa Sela ki ha toketā telinga, pea maʻu ha meʻa ke tokoni ki he fanongó. … Ne mau ʻai ia ke kau he ako ʻa e kakai lalahí, pea maʻu ai ʻene tipiloma mei he ako māʻolungá. Naʻe ako poʻuli pea ʻosi ai kimui ange mei he kolisí pea faiako ʻi he polokalama ako makehé. Naʻá ne fakatau ha kiʻi ʻapi. Ne mali ʻa ʻAna ʻi he temipalé pea ʻi ai ʻene fānau ʻe toko ua. Ne iku tafa e telinga ʻo Selá pea lava ai ʻo fanongo lelei. Ne ʻosi mei ai ha ngaahi taʻu peá ne mālōlō mei he ngāué pea ngāue fakafaifekau. … Naʻe faʻa fakamālō mai ʻa Sela kiate kimautolu peá ne pehē naʻá ne ako ha meʻa lahi meiate au, tautautefito ki he taimi naʻá ku talaange ai ʻoku mahuʻinga ange kiate au ʻeku fānau tangatá ʻi he falé. Naʻá ne pehē naʻe akoʻi ia ʻe he meʻá ni ke fai pehē kia ʻAna. … Ko ha fefine mātuʻaki makehe ʻa Sela.”

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku totonu ke tau fai e meʻa kotoa pē ʻoku tau lavá ke huhuʻi ʻa e niʻihi kehé mei he faingataʻaʻiá mo e mafasiá. Neongo ia, ko ʻetau ngāue huhuʻi maʻongoʻonga tahá ke taki kinautolu kia Kalaisi. Ka ʻikai ʻEne Huhuʻi mei he maté pea mo e angahalá, ko e meʻa pē te tau maʻú ko ha ongoongolelei ʻo e fakamaau totonu fakasōsiale. Te ne lava pē ke fai ha tokoni mo ha fakalelei ʻi he lolotongá, ka ʻoku ʻikai hano mālohi ke ʻohifo mei he langí ʻa e fakamaau haohaoa mo e ʻaloʻofa taʻe-fakangatangatá. Ko e tumutumu ʻo e huhuʻí ko Sīsū Kalaisi tokotaha pē. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻi he loto fakatōkilalo mo e fakafetaʻi ko Ia ʻa e Huhuʻí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 10th ed. (1993), “redemptioner.”

  2. Webster’s New World College Dictionary, 3rd ed. (1988), “redeem.”

  3. “Kuo fai ʻa e fakalelei ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e fakalelei ki he ʻuluaki angahalá, ʻa ia ʻe ʻikai lava ke ʻekeʻi ai ʻa e ngaahi angahala ʻa e mātuʻá ki he ʻulu ʻo e fānaú, he kuo ʻikai haʻanau angahala talu mei he ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní” (Mōsese 6:54). Tuʻunga ʻi he Huhuʻi ʻa Kalaisí, ʻoku ikunaʻi ai ʻe he taha kotoa ʻa e faʻitoká mo toetuʻu ki he moʻui taʻe-faʻamaté. ʻIkai ngata ai, ʻoku ikunaʻi ʻe he taha kotoa ʻa e mate fakalaumālié ʻi hono fakafoki mai kotoa ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻí. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Pea hangē ko hono hiki hake au ʻe he tangatá [ki he kolosí] ke pehē hono hiki hake ʻa e tangatá ʻe he Tamaí, ke nau tuʻu ʻi hoku ʻaó, ke fakamāuʻi ʻi heʻenau ngaahi ngāué” (3 Nīfai 27:14). Ko kinautolu kuo ʻosi fakamaʻa mei he angahalá te nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he puleʻanga fakalangí, ka ko kinautolu kuo teʻeki ke nau fakatomala mo taʻe-maʻá, he ʻikai ke nau lava ʻo nofo o e ʻOtua māʻoniʻoní, pea ʻo ka hili ʻa e Fakamāú, kuo pau ke nau mavahe ʻo toe tofanga ʻi he mate fakalaumālié. ʻOku faʻa ui ʻeni he taimi ʻe niʻihi ko e mate-ʻangauá pe mate fakalaumālie ko hono tuʻo uá. (Vakai, Hilamani 14:15–18.)

  4. ʻOku fekauʻaki mo ʻetau ngaahi angahalá ʻa e lau ko ia ʻa e folofolá fekauʻaki mo ha niʻihi he ʻikai ke nau maʻu ʻa e monūʻia ʻo e huhuʻí: “ʻE nofo maʻu ʻa e kau angahalá ʻo hangē kuo ʻikai fai ha huhuʻí, kae ngata pē ʻi hono vete ange ʻo e ngaahi haʻi ʻo e maté” (ʻAlamā 11:41). “Ko ia ia ʻoku ʻikai ke ne ngāue ʻaki ʻa e tuí ke fakatomalá te ne tuʻutāmaki ia ʻi hono kotoa ʻo e fono ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e fakamaau totonú; ko ia, ko ia pē ʻokú ne maʻu ʻa e tui ki he fakatomalá ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e palani lahi mo taʻengata ʻo e huhuʻí” (ʻAlamā 34:16). Kapau ʻoku fakasītuʻaʻi ʻe he taha e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, kuo pau ke ne totongi hono moʻuá ke fakatonuhiaʻi ia. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “He vakai, Ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala; ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko Aú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 19:16–17). ʻOku ui foki ko heli ʻa e mamahi ʻa ha taha ʻe ʻikai ke huhuʻi koeʻuhí ko e angahalá. ʻOku ʻuhinga ia ke moʻulaloa ki he tēvoló, pea ʻoku fakamatalaʻi ia he lea fakatātā fakafolofolá ko ha haʻi seini pe ʻi he ano ʻo e afí mo e makavela. Naʻe kole ʻa Līhai ki hono ngaahi fohá ke nau fili e Huhuʻi ʻa Kalaisí “kae ʻikai fili ʻa e mate taʻengatá, ʻa ia ʻoku fakatatau mo hoʻomou ngaahi holi fakakakanó pea mo e kovi ʻa ia ʻoku ʻi aí, ʻa ia ʻokú ne foaki ki he laumālie ʻo e tēvoló ʻa e mālohi ke fakapōpulaʻi ʻa kimoutolu, koʻeuhí ke taki hifo ʻa kimoutolu ki heli, koʻeuhí ke ne puleʻi ʻa kimoutolu ʻi hono puleʻanga ʻoʻoná” (2 Nīfai 2:29). ʻI heʻene peheé, koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻi ai ha ngataʻanga ʻo heli, pea ko kinautolu ʻoku moʻua ke fou aí ʻoku “huhuʻi mei he tēvoló [ʻi he] toetuʻu fakaʻosí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 76:85). Ko ha kihiʻi tokosiʻi pē ʻo e “ngaahi foha ʻo e malaʻiá” ko “kinautolu pē [ia] ʻe maʻu ʻe he mate ʻanga-uá ha mālohi [tuʻuloa] ki ai; ʻio, ko e moʻoni ko kinautolu pē ʻe ʻikai ke huhuʻi ʻi he taimi totonu ʻo e ʻEikí, hili ʻa e ngaahi mamahi ʻi hono houhaú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 76:32, 37–38).

  5. Naʻe laukau ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻene pehē, “Tuku ke lea atu ʻa e kau pekiá ʻaki ʻa e ngaahi hiva ʻo e fakafetaʻi taʻengata ki he Tuʻi ko ʻImanuelá, ʻa ia naʻá ne tuʻutuʻuni ʻi he teʻeki ai ke ʻi ai ʻa e māmaní, ʻa e meʻa te tau lava ai ʻo huhuʻi ʻa kinautolu mei honau fale fakapōpulá; he kuo pau ke tauʻatāina ʻa e kau pōpulá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 128:22).

  6. Vakai, Victor Hugo, Les Misérables (1992), 91–92.