2010–2019
Ko e Ongoongoleleí ki Māmani Kotoa
ʻEpeleli 2013


Ko e Ongoongoleleí ki Māmani Kotoa

Kuo ngaʻunu lelei atu e Siasí kimuʻa ʻi he funga ʻo e māmaní, mei he puleʻanga ki he puleʻanga, anga fakafonua ki he anga fakafonua, pea mo e kakai ki he kakai, ʻo fakatatau ki he fokotuʻutuʻu mo e taimi ʻa e ʻEikí.

Naʻe kakato e ngāue fakafaifekau e Fakamoʻuí ʻi he māmaní. Ne lava ʻene mamahi ʻi Ketisemani mo e funga kolosí. ʻOku tau ako mei he tohi Ngāue vahe 1: naʻá ne ngāue ʻi ha ʻaho ʻe 40 hili ʻEne Toetuʻú, “[naʻe] mamata” ki ai e kau ʻAposetoló pea “lea ia ki he ngaahi meʻa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngāue 1:3).

Naʻá Ne folofola kiate kinautolu “te mou maʻu ʻa e mālohí ʻo ka hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kimoutolu: pea ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻa kimoutolu ʻi Selusalema mo Siutea kotoa pē, mo Samēlia pea ki he ngataʻanga ʻo māmaní” (Ngāue 1:8).

Taimi nounou mei ai “naʻe ʻave ia ki ʻolunga; pea fakapuli ia ʻe he ʻaó meiate kinautolu.

“Pea ʻi heʻenau kei sio fakamamaʻu ki he langí ʻi heʻene ʻalu haké, ʻiloange, kuo tuʻu mai kiate kinautolu ʻa e ongo tangata kuo kofu hinehina;

“ʻO na pehē, ʻa e kau tangata ʻo Kāleli, ko e hā ʻoku mou tutuʻu mo sio fakamamaʻu ai ki he langí? ko e Sīsū ko iá kuo ʻave [meiate] kimoutolu ki langi, ʻe pehē pē ʻene toe haʻú ʻo hangē ko hoʻomou mamata [ki heʻene] ʻalu hake ki loto langí” (Ngāue 1:9–11).

Ko e moʻoni, ʻe toe hāʻele mai e Fakamoʻuí ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí, ka ʻoku fakataumuʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke aʻu atu he taimí ni “ki he tapa kotoa pē ʻo e māmaní.”

ʻOku tau ako ʻia Mātiu ki he tuʻutuʻuni makehe ne fai ki he kau ʻAposetoló ke nau ʻoatu e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē:

“Pea haʻu ʻa Sīsū ʻo lea kiate kinautolu ʻo pehē, Kuo tuku kiate au ʻa e mālohi kotoa pē ʻi he langí mo māmani.

“Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mātiu 28:18–19).

ʻI he kamakamata mai ʻa e Siasí ʻi he kuonga muʻá, ko e kau ʻIsilelí pē naʻe ʻave ki ai ʻa e ongoongoleleí; pea toki hoko mai ha fakahā kia Pita ko e ʻAposetolo pulé, kuo hokosia e taimi ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi ʻIsileli hono ʻoatu ki ai e ongoongoleleí, ka ki he kau Senitailé foki. ʻOku tokoni ʻa e vahe 10 mo e 11 ʻo e tohi Ngāué ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga mo e sīpinga ʻoku fie maʻu ke mafola ai ʻa e Siasí ki ha fānau tokolahi ange ʻa e ʻOtuá, pea fakahā ia ki hono kau ʻōfisa pulé mo e kāingalotú fakalūkufua.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Koniliusi, ko ha Senitaile, ko e ʻeikitau pea ko ha tangata lelei, ne fakatō mamafa ʻe he ʻEikí kia Pita ʻe ʻoatu ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé, ko ha fakakaukau naʻe foʻou ki he Kāingalotú he ʻaho ko iá. Naʻe hoko mai kia Pita ko e ʻAposetolo pulé ʻa e fakahā ko ia ke fai ha liliu ʻi he ngaahi ngāue ʻa e Siasí. ʻOku tau ʻiloʻi ne mafola vave atu e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e Kau Senitailé.

Ko ha sīpinga ʻo e tupulaki ʻa e Siasí he taimi ko iá, ko hono fakaului ko ia ʻo Paulá, naʻe hoko ko ha ʻAposetolo maʻongoʻonga ki he Kau Senitailé. Naʻá ne maʻu ha meʻa-hā-mai lolotonga ʻene fononga he hala ki Tāmasikusí, ʻo ne mamata ai ki ha maama mo fanongo ki ha leʻo, peá ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá pea ui ia ʻe he ʻOtuá (vakai, Ngāue 22:6–18) pea hoko ko ha ivi mālohi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Tau hiki fakalaka leva mei ai ʻi ha taʻu ʻe 1,800 ki he taimi hono toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, pe ko hono toe fakafoki mai ʻo e meʻa kotoa pē kimuʻa he Hāʻele ʻAngauá. ʻOku ou fakamoʻoni naʻe fakafoki mai ʻa e Siasí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea hokohoko atu ai pē ʻene laka kimuʻá ʻi hono tataki ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e fekau ko ia kiate kinautolu ke nau ʻoatu e ongoongoleleí ki he māmaní, ʻoku tatau ia mo e fekau ne fai ki he kau ʻAposetolo he kuonga muʻá.

Talu mei he taimi ne fokotuʻu ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he 1830, mo e laka lelei atu pē kimuʻa e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, mei he puleʻanga ki he puleʻanga, anga fakafonua ki he anga fakafonua, pea mo e kakai ki he kakaí ʻo fakatatau ki he ʻāsenita mo e taimi ʻa e ʻEikí.

ʻI he 1978, ʻo muimui ʻi he founga maʻu fakahā tatau kuo fai mai ki he ʻAposetolo pulé, naʻe ʻomi ai he taimi ko ʻení ha fakahā kia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo kau ki hono ʻoatu e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kakai tangata moʻui taau kotoa pē he māmaní . ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe lava ke maʻu ʻi hotau kuongá ni ʻe he fānau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Meʻa tuha moʻoni ia mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻamanaki ke Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Kalaisí.

Ne toki ui au ke u hoko ko ha palesiteni fakamisiona pea naʻe ʻamanaki ke ma ō mo Sisitā Tikisoni ʻo ʻave homa fāmili ki Mekisikou, ʻi hono fakahā mai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ne kei mēmipa he Kau Fitungofulú, ʻa hono ʻomi ʻo e fakahā makehe ko ʻení. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tangi ʻi heʻene fakahā mai e meʻa ne hokó. Ne ʻikai faʻa fakamatalaʻi ʻeku fiefiá he ne u ʻilo naʻe totonu ia pea kuo hokosia e taimi ke maʻu ai ʻe he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá ʻa e ngaahi ouaú, ngaahi fuakavá pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.

Ko e taʻu nai ʻeni ʻe meimei 35 mei ai, pea ne ʻikai ke u ʻilo he taimi ko iá te u ngāue he Siasí ki he ʻĒlia ʻAfilika Hihifó heʻeku hoko ko e Fitungofulú, ki he lotolotonga ʻo ha kakai tui faivelenga ʻe takiekina ʻenau moʻuí ʻe he fakahā ʻi he 1978 fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne u nofo ai mo Sisitā Tikisoni ʻi ha taʻu ʻe fā, pea ko ha aʻusia ia ne fakaʻofoʻofa mo liliu moʻui kiate kimaua.

ʻOku tui e kakai ʻAfilika Hihifó ki he ʻOtuá, pea ʻikai ke nau mā ʻi hono talaki mo vahevahe ʻenau tuí ki he niʻihi kehé pea lelei ʻaupito honau ivi fakatakimuʻá. ʻOku nau kau mai ki he Siasí ʻi he lau ngeaú, pea ʻi he uike ʻe taha kotoa pē ʻoku fokotuʻu ha uooti pe kolo ʻe ua ʻi he ʻĒlia ʻAfilika Hihifó pea ʻoku meimei ko e kakai ʻAfilika pē ʻoku taki ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú.

Pehē ange mai naʻe lava ke mou kau fakataha mo e Kāingalotú ʻi he temipale ʻi ʻApa ʻi Naisīliá pe ʻAkalā ʻi Kaná, ke mou ongoʻi e tukupā ʻa e Kāingalotú pea mo e kau ʻAfilika kotoa ʻoku ʻi he kau palesitenisī fakatemipalé. Pe ko ʻeku fakaʻamu ne lava ke u fakafeʻiloaki kimoutolu ki he Kau Fitungofulu Fakaʻēlia ʻAfiliká, ʻoku ʻi heni mo kitautolu ʻi he Senitā Konifelenisí he ʻahó ni, kae pehē ki he kau loea, kau palōfesa mo e kau pule pisinisí pe ke mou maheni mo e kau taki ʻo e ngaahi siteiki mo e uooti ʻi ʻAfiliká mo honau fāmilí.

Ko ha meʻa toputapu ʻi ʻAfilika ke kau atu ki he Lautohi Faka-Sāpaté, kalasi ʻo ha houalotu pe lakanga fakataulaʻeikí, he ʻoku muimui totonu ai ki he nāunau fakalēsoni ʻa e Siasí pea lahi ai e mahinó, akoʻí pea mo hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi he Laumālié.

ʻOku ʻoatu e ongoongoleleí ʻi ʻAfilika ki ha kakai fiefia, ʻoku ʻikai ke nau tokanga ki he fōtunga ki tuʻá ʻo hangē ko ia ʻoku tokanga ki ai ha tokolahi ʻi he ngaahi fonua muli ʻi he Hihifó. ʻOku ʻikai ke nau hohaʻa kinautolu ki he koloa fakaemāmaní.

ʻOku taku foki ʻo pehē ko e kau ʻAfiliká ko ha kakai ʻoku siʻi ʻenau maʻu e meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻingá kae lahi ʻaupito ʻenau maʻu e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. ʻOku ʻikai ke nau fuʻu tokanga kinautolu ki he ʻapi lalahí mo e ʻū kā masaní, ka ʻoku nau tokanga ʻaupito ke ʻilo ki heʻenau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea mo hono maʻu ʻo ha fāmili taʻengatá. Ko e ola fakanatula pē ʻo ʻenau tuí ko hono langaki hake kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha founga lahi.

ʻI heʻema ʻiloʻi lelei kinautolú, ʻoku ʻikai ke ma ofo ʻi heʻenau hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo e tupulaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Koeʻuhí ne mamata mai ʻa Taniela ʻo e Fuakava Motuʻá ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻe teka atu ʻa e maka kuo tā mei he moʻungá taʻe kau ai ha nimá, kae ʻoua kuo fakafonu ʻe ia ʻa e māmaní kotoa pē” (T&F 65:2), ʻoku taau ai mo hotau kāinga fakaʻofoʻofa mei ʻAfiliká ke nau kau atu ki hono fakahoko e kikite ko iá pea mo e ngaahi fakahā ʻe hoko ia ko e muimuiʻanga ki he ngaahi sīpinga ʻa e ʻEikí kuo fokotuʻú.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú kotoa, ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea ʻoku ʻatā e ongoongoleleí ki he taha kotoa pē, ʻo tatau pē ʻa e moʻuí mo e kau pekiá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.