2010–2019
Te utuafare: Te fare haapiiraa o te oraraa
Eperera 2013


Te utuafare : Te fare haapiiraa o te oraraa

Teie mau haapiiraa… e haapiihia ïa i te fare—te vahi e nehenehe e riro mai ei tuhaa no te ra‘i i ni‘a i te fenua nei.

Vetahi mau metua o te paruru nei i ta ratou mau hapehape i te fare o te parau nei e, te tumu no te reira, aita pai e fare haapiiraa no te ti‘araa metua.

Te parau mau, te vai nei ihoa teie fare haapiiraa, e nehenehe te reira e riro mai ei mea maitai roa a‘e i te tahi. Te i‘oa o teie haapiiraa, te fare.

Ia ho’i au i muri i roto i te mau mea ta’u e haamana‘o ra, e haamana‘o vau i te mau taime au-roa-hia ta’u i ora e ta’u nei vahine. Ia faaite atu vau ia outou i teie mau haamana‘oraa, e riro outou i te haamana‘o atoa i to outou iho—te mea oaoa e te mea oto ; e haapiiraa ho‘i tei roto i teie mau mea atoa.

1. O te hiero te vahi

I to’u ho‘iraa mai mai te misioni mai, ua mâtau vau i te hoê tamahine nehenehe mau e te rouru ereere roa e tae roa i to’na pori. To’na mata iti nehenehe mai te meli e to’na ata pee haere. Ua haru roa to’u mata i ni‘a ia’na i te taime matamua a ite au ia’na.

Ua opua ta’u vahine i te faaipoipo i roto i te hiero noa’tu pai e, i tera ra tau, te hiero piri roa a‘e, tei te hoê atea ïa e 4 000 maile (6 400 km).

To maua oro‘a faaipoiporaa tivira, ua riro ïa ei taime oaoa e te oto atoa, no te mea ua faaipoipohia maua e ua horo‘ahia mai te hoê tai‘o mahana faahoperaa. Ua na ô mai te ti‘a mana « E te faariro nei au ia orua ei tane e ei vahine faaipoipo », e i muri noa mai, ua parau mai oia, « e tae noa’tu to orua poheraa ».

E no reira, ua faatusia maua no te hoo mai i te hoê titeti haere noa no te hiero no Mesa Arizona.

I roto i te hiero, ua tuturi maua i mua i te fata, e ua faahiti mai te hoê tavini mana i te mau parau ta’u i tia‘i noa na, o te faariro ia maua ei tane e ei vahine faaipoipo no te tau e a muri noa’tu.

Ua afa‘i te tahi hoa to maua ia maua i te Haapiiraa Sabati. I roto i te piha, ua ti‘a mai oia e ua faaite atu i te tahi mau pu‘eraa o vai maua. Te fatata ra te haapiiraa i te hope, te haere mai nei te hoê taea‘e, aroha rima mai nei ia’u, ma te tuu mai i te hoê moni parau 20 tara. I muri noa mai, tapiri faahou mai nei te tahi taea‘e, e i to’u maere rahi, tuu atoa mai nei i te tahi moni parau i roto i to’u rima. Oioi roa vau i te imi i ta’u vahine tei te tahi pae i te piha ma te tuô ia’na, « E Blanquy, a aroha rima’tu i te taata ! »

Aita i maoro roa, ua nava‘i ta maua moni no te ho‘i atu i Guatemala.

« I roto i te hanahana tiretiera, te vai nei ïa e toru ao e aore râ tufaa ;

« E ia ti‘a ia noaa mai i tei teitei a‘e ra, ia tomo mai te taata i roto i teie haapa‘oraa no te autahu‘araa e tia‘i ».1

2. No te maniania, titauhia e piti taata

Te hoê o te mau faahitiraa ta ta’u vahine e au oia ho‘i, « no te faatupu i te maniania, titauhia e piti taata, e ere roa ïa vau te hoê ».

Ua faaite papû mai te Fatu i te mau huru e ti‘a ia arata‘i i ta tatou mau ohipa e o vetahi ê. O teie ïa, te taparuraa, te faaoromai-noa-raa, te mărû, te haehaa, e te here mau ra.2

Ua riro te hamani ino i te pae tino i roto i te utuafare ei peu o te tupu varavara roa nei i roto i te tahi mau sotaiete, te oaoa nei tatou i te reira. Tera râ, e mea atea â tatou i te faaore-roa-raa i te hamani ino i te pae aau. E riro te ino i tupu no teie huru hamani-ino-raa i te vai noa i roto i to tatou haamana‘oraa, e haapêpê te reira i to tatou hiro‘a, e tanu te reira i te tairoiro i roto i te aau, e faatopa te reira i to tatou au ia tatou iho e e faaî ho‘i ia tatou i te ri‘ari‘a.

Eita te faatupuraa i te oro‘a no te faaipoiporaa mure ore e nava‘i. E ti‘a atoa ia tatou ia ora i te hoê faito oraraa mure ore.

3. Hoê tamarii himene o te hoê tamarii oaoa ïa

Tera atoa te tahi faahitiraa au ta ta’u vahine e faahiti pinepine.

Ua maramarama te Faaora i te faufaa o te himene mo‘a. Te parau nei te mau papa‘iraa mo‘a, « E oti a‘era te himene haere atura ratou i rapae, i te moua ra i Oliveta ».3

Na roto i te peropheta Iosepha, ua parau mai Oia, « no te mea e e oaoa to to’u nei varua i te himene o te aau ; oia ïa, ua riro te himene o te feia parau ti‘a ra ei pure ia’u nei, e e pahonohia te reira na roto i te haamaitairaa i ni‘a iho i to ratou ra mau upoo ».4

Auê ïa e putapû te aau ia faaroo i te himene a te hoê tamariirii tei haapiihia e to’na na metua i te himene, « E tamarii au na te Atua ra ».5

4. Te hinaaro nei au ia tauahi mai oe ia’u

Te mau parau « ua here au ia oe », « mauruuru roa » e « faaore mai na i ta’u hape », e au ïa mai te tahi raau no te varua. E taui te reira i te roimata ei mata oaoa. E horo‘a te reira i te tamahanahana i te varua teimaha roa, e e haamau te reira i te mau mana‘o mărû o to tatou aau.

Te haamana‘o ra vau i te tau a hapono ai matou i te mau rata here na roto i te fare rata e aore râ a haaputu ai matou i te toata no te taniuniu atu i tei herehia na roto i te hoê niuniu aufau, e aore râ a papa‘i ai matou i te tahi hoho‘a e te pehepehe i ni‘a i te api parau.

I teie tau e au te reira i te mau tauihaa faaiteite i roto i te fare manaha !

Na roto i te mau rave‘a apî i teie nei tau, ua ti‘a ia tatou ia rave i te mau mea maere. Ohie roa i te hapono atu i te hoê poro‘i here e te mauruuru na ni‘a i te niuniu afa‘ifa‘i. Hopea ore te feia apî i te na reira. Te uiui nei au e, e tamau ra anei teie e te tahi atu mau peu nehenehe i te taime a ti‘a ai to tatou utuafare. Te hoê o te mau poro‘i hopea ta’u i farii na roto mai i ta’u vahine, te tai‘o ra : « Hoê tauahi mai te ra‘i, hoê apa mai te mahana, e hoê pô mai te ava‘e. Ia maitai to mahana, ua here au ia oe ».

Aita ta’u e nehenehe eiaha e feruri e, tei roto vau i te ra‘i, i te taime a farii ai au i teie huru poro‘i.

O to tatou Metua i te Ao ra te hi‘oraa maitai roa a‘e no te faaite i te here. A faaite ai Oia i Ta’na Tamaiti, ua faahiti Oia i te mau parau : « Ta’u Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau ia’na ».6

5. Ua here au i te Buka a Moromona e to’u Faaora, o Iesu Mesia.

Putapû roa to’u aau i te iteraa vau i ta’u vahine i te tai‘oraa i te Buka a Moromona i te mau mahana atoa. Ia na reira oia, ua nehenehe roa ta’u e putapû i to’na iteraa papû, na roto noa i te hi‘oraa i te oaoa i ni‘a i to’na hoho‘a mata a tai‘o noa ai oia i te mau irava e faaite papû ra no ni‘a i te misioni a te Faaora.

E parau paari mau te mau parau a te Faaora : « Te imi nei outou i te parau i papa‘ihia ra, no te mea te mana‘o na outou e roaa te ora mure ore i reira : o te faaite ïa ia’u o taua mau parau ra ».7

Ma te feruri i te reira, ua parau atu vau i ta’u nei mootua o Raquel, no haapii noa mai ho‘i oia i te tai‘o, « eaha to oe mana‘o ia tai‘o oe i te Buka a Moromona ei fâ na oe ? »

Pahono mai nei oia, « Aia papa‘u e, e mea paari roa. E buka me‘ume‘u ho‘i ».

Ani atura vau ia’na ia tai‘o mai i te hoê api. Rave mai nei au i te hoê uati e ua faito tetoni ia’na. Parau atura vau, « toru noa minuti to oe tai‘oraa, e e 642 api i roto i te Buka a Moromona na roto i te reo Paniola, e ia tai‘o maitai au, 1 926 minuti e titauhia ».

Hau roa’tu paha ïa to’na taiâ, no reira ua tuha atura vau na 60 minuti e ua parau atura ia’na, e 32 ana‘e hora tai‘oraa—aita e ra‘ehia hoê mahana e te afa !

Ua parau mai nei oia, « a, e mea ohie roa ïa, papa‘u ».

I te hopearaa, ua hau roa’tu to Raquel e to to’na taea‘e o Esteban e te tahi atoa o ta maua mau mootua, taime tai‘oraa i te reira no te mea e buka teie e titauhia ia tai‘o na roto i te varua pure e te feruri-maite-raa.

Na roto i te tau, a haapii noa ai tatou i te au i te mau papa‘iraa mo‘a, e parau tatou mai te Salamo ra : « O te momona o ta oe nei parau i ta’u nei tamata raa e ! e momona rahi ïa to te reira i to te meli i to’u nei vaha [!] »8

6. Aita i nava‘i ia ite i te mau papa‘iraa mo‘a ; e mea ti‘a ia ora tatou i te reira

Te haamana‘o ra vau i to’u ho‘iraa mai mai te misioni mai, e ua imi i te mau papa‘iraa mo‘a ma te tuutuu ore, ua mana‘o roa vau e, ua ite pauroa vau. I te taime a arapae ai maua, e tuatapapa amui maua o Blanquy i te mau papa‘iraa mo‘a. E faaohipa vau i ta’u mau nota e ta’u mau faahororaa no te faaite atu ia’na i to’u ite no ni‘a i te evanelia. I muri mai i to maua faaipoiporaa, ua ara papû a‘era vau i te hoê mea, e ua haapii au i te hoê haapiiraa rahi na roto mai ia’na : Ua tamata ihoa vau i te haapii atu ia’na i te evanelia, ua haapii mai râ oia ia’u e nahea ia ora i te reira.

I to te Faaora faaotiraa i te haapii i ni‘a i te mou‘a, ua horo‘a mai Oia i teie parau paari : « E teie nei, o te faaroo mai i ta’u nei mau parau, e haapa‘o atura, e faito vau ia’na i te hoê taata paari, o tei faa ti‘a i to’na fare i ni‘a i te papa ».9

Te feia e ora i te mau parau tumu tiretiera tei itehia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, e horo‘a’tu ïa i te tamahanahana ia ratou tei mamae. E hopoi atu ratou i te popou ia ratou i roto i te aehuehu, te avei‘a ia ratou i mo‘e, te hau ia ratou e oto ra, e te arata‘iraa papû ia ratou e imi ra i te parau mau.

Ei puohuraa :

  1. O te hiero te vahi.

  2. No te maniania, titauhia e piti taata.

  3. Hoê tamarii himene o te hoê tamarii oaoa ïa.

  4. Te hinaaro nei au ia tauahi mai oe ia’u.

  5. Ua here au i te Buka a Moromona e to’u Faaora, o Iesu Mesia.

  6. Aita i nava‘i ia ite i te mau papa‘iraa mo‘a ; e mea ti‘a ia ora tatou i te reira.

Teie mau haapiiraa e te vai atu ra, e haapiihia ïa i te fare—te vahi e nehenehe e riro mai ei tuhaa no te ra‘i i ni‘a i te fenua nei.10 Te faaite papû nei au e, e horo‘a mai te evanelia a Iesu Mesia e te faanahoraa a to tatou Metua i te Ao ra i te avei‘a papû i roto i teie oraraa, na reira atoa te fafauraa no te ora mure ore, i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.