2010–2019
Ko ʻApi: Ko e Akoʻanga ʻo e Moʻuí
ʻEpeleli 2013


Ko ʻApi: Ko e Akoʻanga ʻo e Moʻuí

ʻOku ako ʻa e ngaahi lēsoní ʻi ha ʻapi—ʻa e feituʻu ʻe lava ke hoko ko ha konga ʻo hēvani ʻi he māmaní.

ʻOku tulitonuhia ha mātuʻa ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi fehalaaki kuo nau fakahoko ʻi ʻapi, ʻo pehē ko e ʻuhinga ne hoko ai ʻení he ʻoku ʻikai ha akoʻanga ki he tauhi fānaú.

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai e akoʻanga pehē pea ko e lelei tahá ia. Ko e akoʻanga ʻoku ui ko ʻapi.

ʻI heʻeku manatu ki he kuohilí, ʻoku ou manatu melie ai ki ha ngaahi momeniti mahuʻinga ne u aʻusia mo hoku uaifí. ʻI heʻeku vahevahe ʻa e ngaahi manatu ko ʻení mo kimoutolú, te ke lava ʻo manatu ki hoʻo ngaahi aʻusiá tonu—fakafiefia mo fakamamahi fakatouʻosi; ʻoku tau ako meiate kinautolu kotoa.

1. Ko e Temipalé Ko e Feituʻú Ia

ʻI heʻeku foki mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u feʻiloaki mo ha finemui fakaʻofoʻofa, ʻulu ʻuliʻuli loloa ʻo aʻu hifo ki hono kongalotó. Naʻe fakaʻofoʻofa hono fofongá pea fakatupu fie malimali ʻene malimali maí. Naʻá ne maʻu ʻeku tokangá he fuofua taimi ne u sio ai kiate iá.

Ne fokotuʻu ʻe hoku uaifí ʻa e taumuʻa ke mali ʻi he temipalé, neongo ko e taimi ko iá ko e temipale ofi taha naʻe fie maʻu ke fononga ki aí naʻe kilomita ʻe 6,400 tupu.

Naʻe fakatou fakafiefia mo fakamamahi ʻa ʻema mali fakapuleʻangá, he ne ma mali pē ki he moʻuí ni. Naʻe lea ʻaki ʻe he ʻōfisá ʻa e ngaahi leá ni “Pea ʻoku ou fakahā atu ko e husepāniti mo e uaifi kimoua,” ka naʻá ne toe pehē leva, “kae ʻoua kuo fakamāvae kimoua ʻe he mate.”

Ko ia ne ma feilaulau ke fakahaofi ha paʻanga feʻunga ke totongi haʻama tikite ʻalu pē ki he Temipale ʻAlesona Mesá.

ʻI heʻema tūʻulutui ʻi he ʻōlita he temipalé, naʻe lea ʻaki ʻe ha tamaioʻeiki maʻu mafai ʻa e ngaahi lea ne u holi ke u fanongoá, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi mai ko e husepāniti mo e uaifi kimaua ki taimi mo e kotoa ʻo e taʻengatá.

Naʻe ʻave kimaua ʻe ha kaungāmeʻa ki he Lautohi Faka-Sāpaté. Lolotonga e houalotú, naʻá ne tuʻu ki ʻolunga peá ne fakafeʻiloaki kimaua ki he kalasí. ʻI he ʻosi ʻa e houalotú, naʻe fakafeʻiloaki mai ha tangata peá ma lulululu, ʻo ne tuku ha laʻi tola ʻe 20 ʻi hoku nimá. Hili iá, ne u toe lulululu mo ha tangata ʻe taha, pea ne u ʻohovale, naʻá ne toe tuku ha laʻi paʻanga ʻi hoku nimá. Ne u fakasio fakavavevave hoku uaifí, naʻá ne ʻi he tafaʻaki ia ʻe taha ʻo e lokí, peá u ui atu, “Lulululu mo e taha kotoa pē!”

Tuai-e-kemo kuó ma tānaki ha paʻanga feʻunga ke ma lava ʻo foki ki Kuatemala.

“ʻI he nāunau fakasilesitialé, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi langi pe ngaahi tuʻunga ʻe tolu;

“Pea ko e meʻa ʻe maʻu ai ʻa e tuʻunga māʻolunga tahá, kuo pau ke kau ha tangata ʻi he angá ni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”1

2. Ke Fepaki, Te ke Fie Maʻu Ha Toko Ua

Ko e taha e ngaahi moto hoku uaifí ko e “Ke lava ʻo fai ha fepaki, ʻe fie maʻu ha toko ua, pea he ʻikai ke u teitei hoko ko ha taha ʻo kinaua.”

Kuo fakamatalaʻi mahino ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku totonu ke ne tataki ʻetau ngaahi fetuʻutaki mo e kakai kehé. Ko e feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻe mālualoi.2

Ko e ngaohikovia fakatuʻasino ʻi he fāmilí ko ha founga ia ʻoku siʻi ange ʻene hokó ʻi ha ngaahi sosaieti ʻe niʻihi, pea ʻoku tau fiefia ai. Neongo ia, ʻoku tau kei fuʻu taumamaʻo mei hono siʻaki e ngaohikovia fakaelotó. ʻOku nofo e maumau ʻoku fakatupu ʻe he faʻahinga ngaohikoviá ni ʻi heʻetau manatú he taimi lōloa, ʻokú ne fakalaveaʻi hotau ʻulungāngá, ʻokú ne fakaʻaiʻai e tāufehiʻá ʻi hotau lotó, ʻokú ne holoki ʻetau loto falalá, peá ne fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e manavaheé.

ʻOku ʻikai ke feʻunga hono fakahoko pē ʻo e mali fakasilesitialé. Kuo pau foki ke tau moʻui ʻaki ʻa e moʻui fakasilesitialé.

3. Ko Ha Tamasiʻi ʻOku Hiva Ko Ha Tamasiʻi Fiefia Ia

Ko e moto ʻeni ʻe taha ʻoku faʻa lea ʻaki ʻe hoku uaifí.

Naʻe mahino ki he Fakamoʻuí ʻa e mahuʻinga ʻo e hiva toputapú. Hili ʻEne fakahoko e Kātoanga ʻo e Laka Atú mo ʻEne kau ākongá, naʻe pehē ʻe he folofolá, “Pea kuo hili ʻenau fasi hivá, naʻa nau ʻalu atu ki he moʻunga ʻo e ʻŌlivé.”3

Pea ʻi Heʻene folofola ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefá, naʻá Ne pehē, “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio, ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú.”4

Meʻa fakafiefia moʻoni ke fanongo ki ha valevale kuo akoʻi ʻe heʻene mātuʻá ke hiva ko e, “Fānau au ʻa e ʻOtuá.”5

4. ʻOku ou Fie Maʻu Ke Ke Fāʻofua Kiate Au

ʻOku hangē ʻa e lea “ʻOku ou ʻofa ʻiate koé,” “Mālō ʻaupitó,”mo e “Fakamolemoleʻi aú” ko ha lolo faitoʻo ki he laumālié. ʻOku nau liliu ʻa e loʻimatá ke fiefia. ʻOku nau ʻomi ʻa e fakafiemālié ki he laumālie ʻoku mamahí, pea ʻoku nau fakapapauʻi ʻa e ngaahi ongo ʻofa ʻi hotau lotó. Pea hangē pē ko e mae ʻa e ʻakaú ʻi he ʻikai ke fuʻifuʻí, ʻoku holo pea mate ʻetau ʻofá ʻi he ʻikai ke tau toe fakaʻaongaʻi e ngaahi lea mo e tōʻonga moʻui ʻo e ʻofá.

ʻOku ou manatuʻi e ngaahi ʻaho ne mau angamaheni ʻaki ke lī ha ngaahi tohi kaungāmeʻa he feituʻu lī ʻanga tohí pe tānaki ha sēniti ke mau tā mei ha telefoni totongi ki homau ngaahi ʻofaʻangá pe ko e founga ʻo ʻemau tā mo tohi ha ngaahi maau ʻi ha ngaahi laʻipepa ne teʻeki ke tohitohiʻí.

ʻOku ongo ʻolokuonga ʻeni ia he ʻahó ni!

ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he tekinolosiá he kuongá ni ke tau fai ha ngaahi meʻa mana. Meʻa faingofua ko hono ʻave ha pōpoaki (text) ʻofa mo e houngaʻiá! ʻOku fai maʻu pē ia ʻe he toʻu tupú. ʻOku ou fifili pe ʻoku kei hokohoko atu ʻeni mo e ngaahi ngāue fakaʻofoʻofa kehé ʻi he taimi kuo ʻosi fokotuʻu ai hotau ʻapí. Ko e taha ʻo e ngaahi pōpoaki (text) ne u toki maʻu mei hoku uaifí naʻe peheni: “Ka fāʻofuá ʻoku hangē ko hēvaní, pea ka fekitá ʻoku hangē ko e laʻaá, pea ka malu efiafi ʻoku hangē ko e māhiná. ʻOfa ke ke maʻu ha ʻaho fiefia, ʻOfa atu.”

ʻOku ʻikai kei mapukepuke ʻeku ongoʻi hangē ʻoku ou ʻi hēvaní he taimi ʻoku ou maʻu ai ha pōpoaki peheni.

Ko ʻetau Tamai Hēvaní ko ha sīpinga haohaoa ia ʻo hono fakahaaʻi e ʻofá. ʻI Heʻene foaki Hono ʻAló, naʻá Ne ngāue ʻaki e leá ni “Vakai ki hoku ʻAlo ʻofaʻangá, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí.”6

5. ʻOku ou manako he Tohi ʻa Molomoná mo ʻofa ʻi Hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí

ʻOku ou ongoʻi māfana heʻeku sio ki hoku uaifí ʻokú ne lau fakaʻaho ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻene fai iá, ʻoku lava ke u ongoʻi ʻene fakamoʻoní ʻi heʻeku sio ki he fiefia ʻoku hā mei hono fofongá ʻi heʻene lau ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku nau fakamoʻoni ki he misiona ʻo e Fakamoʻuí.

Meʻa fakapotopoto ko e folofola ʻa hotau Fakamoʻuí: “ʻOku mou kumi lahi ʻi he ngaahi Tohi Tapú koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú.”7

Ne ueʻi au ʻe he meʻá ni, peá u talaange ki hoku mokopuna ko Lesielí, ne toki akó ni ke laukonga, “Ko e hā haʻo fakakaukau ki hono fokotuʻu ha taumuʻa ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná?”

Ko ʻene talí ʻení “Kulenipā, ʻoku fuʻu faingataʻa. Ko e tohi lahi.”

Peá u kole ange ke ne lau mai ha peesi ʻe taha. Ne u toʻo hake ha uasi ke taimiʻi ʻene laú. Ne u pehē ange, “Naʻe miniti pē ʻe tolu, pea ko e liliu faka-Sipeini ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku peesi ʻe 642, ko ia ʻokú ke fie maʻu ha miniti ʻe 1,926.”

Ne hoko ia ʻo mei lahi ange ai ʻene manavaheé, ko ia ne u vahevahe e fika ko iá ʻaki e miniti ʻe 60 mo talaange ki ai te ne fie maʻu pē ʻa e houa ʻe 32 ke ne lau ai—siʻi ange he ʻaho ʻe taha mo e kongá!

Peá ne pehē mai, “Fuʻu faingofua ia, Kulenipā.”

ʻI he fakaʻosí, naʻe tuku ʻe Lesieli mo hono tuongaʻane ko ʻEsitepaní, mo homa makapuna kehé, ha taimi lahi ange koeʻuhí ʻoku fie maʻu ke lau e tohí ni ʻi he laumālie ʻo e lotu mo e fakalaulauloto.

ʻI heʻetau ako ke fiefia ʻi he ngaahi folofolá fakataha mo e taimí, te tau kalanga ʻo hangē ai ko e Tangata Sāmé: “ʻOku huʻa melie lahi hoʻo ngaahi folofolá ki hoku [manakó]! ʻio, ʻoku melie lahi ʻi he honí ki hoku ngutú!”8

6. ʻOku ʻIkai Feʻunga Hono ʻIlo Pē ʻo e Folofolá; Kuo Pau ke Tau Moʻui ʻAki Ia

ʻOku ou manatuʻi ʻeku toki ʻosi ngāue fakafaifekaú, pea ʻi heʻeku fekumi fakamātoato he folofolá, ne u fakakaukau ne u ʻilo kotoa ia. Ne u ako folofola fakataha mo hoku hoá lolotonga ʻema faikaumeʻá. Ne u ngāue ʻaki ʻeku ngaahi noutí mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatalá ke vahevahe ki ai ʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí. Hili ʻema malí, ne u fakatokangaʻi moʻoni ne u ako ha meʻa lahi meiate ia. Mahalo ne u feinga ke akoʻi kiate ia ʻa e ongoongoleleí, ka naʻá ne akoʻi au ki he founga ke moʻui ʻaki iá.

ʻI he fakaʻosi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Malanga he Moʻungá, naʻá Ne fai ʻa e akonaki fakapotopoto ko ʻení: “Ko ia ʻokú ne fanongo ki heʻeku talá ni pea fai ki aí, te u fakatatau ia ki he tangata poto, naʻe langa hono falé ʻi he funga maka.”9

Ko kinautolu ʻoku nau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakasilesitiale ʻoku hā he folofolá ʻoku nau ʻoange ʻa e fakafiemālié kiate kinautolu ʻoku mamahí. ʻOku nau ʻomi ʻa e fiefiá kiate kinautolu ʻoku loto faingataʻaʻiá, fakahinohinó kiate kinautolu ʻoku heé, melinó kiate kinautolu ʻoku loto ʻitá, pea mo ha fakahinohino pau kiate kinautolu ʻoku fekumi ki he moʻoní.

Fakamāʻopoʻopó:

  1. Ko e temipalé ʻa e feituʻú.

  2. ʻE fie maʻu ki he fepakí ha toko ua, ka he ʻikai pē ke u teitei kau ai.

  3. Ko e tamasiʻi ʻoku hivá, ko ha tamasiʻi fiefia ia.

  4. ʻOku ou fie maʻu ke ke fāʻofua kiate au.

  5. ʻOku ou ʻofa he Tohi ʻa Molomoná mo hoku Fakamoʻuí, ko Sīsū Kalaisi.

  6. ʻOku ʻikai feʻunga ʻa hono ʻilo pē ʻo e folofolá; kuo pau ke tau moʻui ʻaki ia.

ʻOku ako ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení mo ha ngaahi lēsoni kehe pē ʻi ha ʻapi—ʻa e feituʻu ʻe lava ke hangē ko ha konga ʻo hēvani ʻi he māmaní.10 ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ha fakahinohino pau ʻi he moʻuí ni pea mo e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.