2010–2019
Ko e Founga ʻa e ʻEikí
ʻEpeleli 2013


Ko e Founga ʻa e ʻEikí

Ko e founga ʻa e ʻEikí ko ʻetau fakafanongo ki he akonaki ʻa hotau kau takí, maʻu e mahino ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú, pea mapuleʻi kitautolu.

Fitungofulú

ʻOku ou hoko ko ha Fitungofulu. ʻOku ui e Kau Fitungofulú ke nau hoko ko ha kau talafekau—ke vahevahe ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau maʻu ia mei he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá mo e Laumālié pea ke hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí, ʻi hono malanga ʻaki e ongoongoleleí ki māmani kotoa, ʻi hono langa ʻo e Siasí, pea ʻi hono tokangaʻi ʻa hono meʻa kotoa pē (vakai, T&F 107:25, 34).

Tamasiʻi Faama

Ne u tupu hake ʻi ha faama ofi ki Peili, ʻAitahō—ko e “tamasiʻi faama moʻoni mei ʻAitahō!” ʻI heʻene peheé ne u ako:

  1. Ke ngāue—ka ʻikai ke ke tō, he ʻikai te ke utu.

  2. Ke ngāue fakapotopoto—kapau te ke fuʻifuʻi mo fafanga [e ngoué], ʻe lahi ange e ututaʻú.

  3. Ko e mahuʻinga ʻo e taimí—kapau he ʻikai te ke tō ʻi he taimi totonú, ʻe lava ke hanga ʻe he tō vave mai ʻa e momokó ʻo fakaʻauha e ututaʻú.

  4. Ke fai e meʻa ʻoku fie maʻu pe totonu ke faí ʻi hono taimi totonu tatau ai pē pe ʻokú ke saiʻia ai pe ʻikai—kuo pau ke taukau ʻa e pulú ʻi he taimi ʻokú ne fie maʻu ai ke fai iá, kae ʻikai ko e taimi ʻoku sai kiate koé.

  5. Ko hono fakalea totonú—ʻi he kau mai ʻa e fanga monumanú mo e ngaahi mīsiní, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taimi ke “heliaki hono fakamatalaʻi ha meʻa” pe ke hohaʻa pe ʻoku tonu fakapolitikale.(Ka ʻi he meʻá ni, ʻi heʻeku ngāue ʻi he Siasí, ʻoku ou faʻa fehuʻi ai, “ʻOkú ke fie maʻu ke u lea hangatonu atu pe ke u lea heliaki?” Ko e angamahení ʻoku fili ʻa e Kāingalotú ke lea “hangatonu!” Te u lea hangatonu atu he ʻahó ni.)

  6. Fakaʻosí, ʻi heʻeku hoko ko ha tamasiʻi faama mei ʻAitahoó, ne u ako ke nofo maʻu ʻi he ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻingá.

ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻe mahuʻinga kiate kitautolu, mo ʻetau tokāteliné, ka ko e ngaahi moʻoni ʻo e ʻuluaki tefito ʻo e tuí: “ʻOku mau tui ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:1).

Ko Ia ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu, pea ʻokú Ne finangalo ke tau toe foki kiate Ia. Ko Sīsū hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ʻa ia naʻá Ne fakapapauʻi mai ʻi he Fakaleleí te tau ikunaʻi ʻa e maté pea toe moʻui pea malava ke hakeakiʻi kitautolu pea maʻu e moʻui taʻengatá. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hotau fakafiemālié, maʻuʻanga fakahaá, faiakó, fai fakamoʻoní, mo e fai fakahinohinó.

ʻE kāinga, mou fakakaukau ki ai—ʻoku ʻikai ko ha kau paea fakalaumālie kitautolu! ʻOku ʻikai ke tau tuēnoa.

Ko e hā hano lelei e ʻi ai ha mātuʻá—ʻo ʻikai ke paeá? ʻE lava ke tau ako meiate kinaua, maʻu e lelei mei heʻena ngaahi aʻusiá, fakaʻehiʻehi mei he faingataʻa ʻokú na fakatokanga mai ki aí, pea maʻu ha mahino lelei ange koeʻuhí ko e meʻa ʻokú na ʻiló. ʻOku ʻikai totonu ke tau hē, puputuʻu, kākaaʻi kitautolu pe ʻikai ngāue lelei. ʻOku moʻoni ʻeni kae tautautefito ki heʻetau Tamai Hēvaní, kuo ʻikai ngata ʻi Heʻene akoʻi pea fakahā mai ha founga, ka ko e foungá.

ʻOku ʻi he ʻOtuá ʻa e Foungá

Ko hono moʻoní ʻoku ʻi he ʻOtuá ʻa e founga ki he anga e moʻuí,1 ʻofá,2 tokoní,3 lotú,4 ke talanoa,5 feohi mo e niʻihi kehé,6 takí,7 malí,8 ʻohake ʻo e fānaú,9 akó,10 ʻilo ʻo e moʻoní,11 vahevahe ʻo e ongoongoleleí,12 ke fili fakapotopoto e meʻa ʻoku tau kaí,13 mo e ngaahi alā meʻa peheé.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lelei, fakataha mo e folofolá, ke ʻilo ai e founga ʻo e ʻEikí ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, mo e ngaahi akonaki kehe ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita moʻuí.

  1. Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi he folofolá:

    “ʻOku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa ʻeku mahaló, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá.

    “He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá, pea mo ʻeku mahaló ʻi hoʻomou ngaahi mahaló” (ʻIsaia 55:8–9).

  2. Ko e taha ʻo e ngaahi kovi ʻo e kuonga fakaʻosí ni ko e “ʻaʻeva ʻa e tangata taki taha ʻi hono hala pē ʻoʻoná” (T&F 1:16). ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi ʻa Lea Fakatātaá ke “ʻoua naʻá ke pehē ʻi ho mata ʻoʻoú, ʻokú ke poto” pea “ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú” (vakai, Lea Fakatātā 3:5–7).

  3. ʻOku akoʻi kitautolu kapau te tau ngāue ʻo fakatatau ki he founga ʻo e ʻEikí, ʻokú Ne haʻisia ke tāpuakiʻi kitautolu pea lava ke tau maʻu ʻEne ngaahi talaʻofá; kapau he ʻikai fai Hono finangaló, ʻoku ʻikai haʻatau talaʻofa (vakai, T&F 82:10).

  4. Ne fakahoa ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne foungá mo ʻetau foungá ʻi Heʻene akoʻi e palōfita ko Samuelá, ʻa ia naʻá Ne fekau atu ke ʻalu ʻo kumi ha tuʻi foʻoú: “Ka naʻe pehē ʻe [he ʻEikí] kia Samuela, ʻOua naʻá ke mamata ki hono matá, pea ki he māʻolunga ʻo hono sinó; he kuó u liʻaki ia; he ʻoku ʻikai mamata ʻa [e ʻEikí] ʻo hangē ko e mamata ʻa e tangatá; he ʻoku sio ʻa e tangatá ki he anga ʻoku hā ʻi tuʻá, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó” (1 Samuela 16:7).

  5. Neongo e manakoa ʻi māmani e holi ke tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá, ʻoku finangalo lelei ʻa e ʻEikí ki heʻetau taumuʻá ka ʻokú ne fakatokanga mai, “Ka kuo pau ke fai ia ʻi heʻeku founga pē ʻaʻakú” (T&F 104:16). Ka ʻikai, te tau lava ke fakamamahiʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feinga ke tokoniʻí. Kuo akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻa e fie maʻu ko ia ke tau fakafalala pē kiate kitautolú. Neongo ʻoku tau lava ke tokoni, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻoatu pe tokonaki maʻanautolu e meʻa ʻoku nau lava pea totonu ke nau fai maʻanautolú. Kuo ʻilo ʻe māmani ʻa hono kovi e foaki pe maʻu ha meʻa taʻe ngāueʻí. ʻOku ʻilo ʻe he ʻEikí ʻa e lelei tahá.

Tau fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga kehe. ʻOku ʻi ai e founga ʻa e ʻEikí ki he ngāue fakafaifekaú. ʻOku fakamatalaʻi ia ʻi he folofolá mo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleípea fakahoko ia ʻi he tataki ʻa e Laumālié.

ʻOku ʻi ai e founga ʻa e ʻEikí, pea ko e foungá, ke ʻofa. ʻOku pehē ʻe kinautolu ʻo e māmaní ko e meʻa pē ʻoku mahuʻingá ko e feʻofaʻaki ʻa ha ongo meʻa. ʻOku akoʻi mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻoku mahuʻinga ʻeni, ka ʻokú Ne ako lahi mai: ʻoku ʻi ai ha founga kuo fakamafaiʻi ke fakahoko ia pea mo e taimi ke fakahaaʻi ai e ʻofa ko iá.

Mapuleʻi Kitautolu

Ne akoʻi ʻa Siosefa Sāmita mei heʻene kei siʻí ki he founga ʻo e ʻEikí. ʻI hono fehuʻi kiate ia pe ʻoku founga fēfē ʻene puleʻi ʻa e Siasí, naʻá ne fakamatala ʻoku ne akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú pea ʻoku puleʻi pē ʻe he kāingalotú kinautolu pē.14 Kāinga, ʻoku kei akoʻi mai pē ʻe heʻetau Kau ʻAposetolo mo e Kau Palōfita moʻuí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú. Ko e fehuʻí leva, “ʻoku tau fakaʻaongaʻi nai ia ke mapuleʻi kitautolu?”

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faʻa akoʻi kiate kitautolú ke tau fakatupulaki e meʻa te tau malavá ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai. ʻOku faʻa fakatauveleʻi kitautolu ke tau hiki ki ha feituʻu foʻou, ʻo fakakaukau ʻe toe tokolahi ange e kaungāmeʻa ʻetau fānaú pea lelei ange e ngaahi polokalama maʻá e toʻu tupú.

ʻE kāinga, ʻoku tau pehē nai ko e meʻa mahuʻinga ki hono fakamoʻui ʻetau fānaú ʻa e tukui ʻapi ʻoku tau nofo aí? Kuo faʻa akoʻi ʻe he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻoku mahuʻinga ange e meʻa ʻoku hoko ʻi he loto ʻapí ʻi he meʻa ʻoku fehangahangai mo hoʻomou fānaú ʻi tuʻá. ʻOku mahuʻinga ange ʻa e founga ʻoku tau ʻohake ʻaki ʻetau fānaú ʻi he feituʻu ʻoku tau ʻohake ai kinautolú.

Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe ʻi hono fili e feituʻu ke nofo ai, kae fakamālō ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo kapau te tau fekumi ki Heʻene talí.

Ko e fehuʻi ʻe taha ko e “Ko e fē e feituʻu ʻoku fie maʻu kitautolu ki aí?” Ne u ngāue ʻi ha taʻu ʻe 16 ʻi he kau palesitenisī ʻo e Siteiki Hiusitoni Tekisisi Noaté. Ne tokolahi ha hiki mai ki homau feituʻú he taimi ko iá. Ne lahi e taimi ne maʻu ai ha telefoni ko hono fanongonongo kuo hiki foʻou mai ha taha pea ʻokú ne ʻeke pe ko e fē e uooti ʻoku sai tahá. Ne tuʻo taha pē he taʻu ko ʻeni ʻe 16 haʻaku maʻu ha telefoni ʻo ʻeke mai, “Ko e fē e uooti ʻoku nau fie maʻu ha fāmili leleí? Ko e fē te u lava ʻo tokoni aí?”

ʻI he kamata mai ʻa e Siasí, ne ui ʻe Pilikihami ʻIongi mo ha niʻihi kehe ha kāingalotu ki ha ngaahi feituʻu pau ke langa hake e Siasí. Ko e meʻa fakaolí he ʻoku aʻu pē ki he taimí ni ʻoku ʻi ai ha kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ʻi he feituʻu kotoa te nau ʻalu ki ha faʻahinga feituʻu pē ʻe kole ange ʻe he palōfitá ke nau ʻalu ki ai. ʻOku tau ʻamanaki nai ʻe talamai fakafoʻituitui ʻe Palesiteni Monisoni kiate kitautolu toko 14 miliona tupú ʻa e feituʻu ʻoku fie maʻu ki ai hotau fāmilí? Ko e founga ʻa e ʻEikí ko ʻetau fakafanongo ki he akonaki ʻa hotau kau takí, maʻu e mahino ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú, pea tataki pē kitautolu.

Matuʻaki Mahuʻinga

ʻI he ngaahi meʻa kotoa ʻoku hoko ʻi he Siasí he ʻaho ní, pea ʻi hono fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué ʻi he tapa kotoa, ʻoku toe mahuʻinga ange ke tau fai e meʻa kotoa ʻi he founga ʻa e ʻEikí!

Kae tautautefito ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻoku tau ako “ʻi he foaki mai ʻo hono ʻAló kuo hanga ai ʻe he ʻOtuá ʻo teuteu ʻa e founga lelei ange” (ʻEta 12:11). Ko e tokāteline ʻa Kalaisí “ko e halá [Iá]; pea ʻoku ʻikai [mo ha toe] hala pe ha hingoa kuo tuku mai ʻi he lalo langí ʻa ia ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 31:21).

Fakaʻosí

ʻI heʻetau vakai ki he tokolahi ʻi māmani he ʻahó ni ʻoku nofo puputuʻu, pe toe kovi angé, ʻoku nau hē atu ʻi he faiangahalá, mamahí koeʻuhí ko e nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi fili koví, ʻoku ou fie kalanga ai ʻo hangē ko ʻAlamaá:

“Taumaiā ko e ʻāngelo au, peá u lava ʻo maʻu ʻa e fakaʻamu ʻa hoku lotó, ke u ʻalu atu ʻo lea ʻaki ʻa e talupite ʻa e ʻOtuá, ʻi ha leʻo ke lulululuʻi ʻa e māmaní, pea kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakai fulipē!

“ʻIo, te u fakahā ki he kakai fulipē … [ʻa e] palani ʻo e huhuʻí, koeʻuhí ke nau fakatomala pea haʻu ki hotau ʻOtuá [pea mo ʻEne foungá], koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha mamahi ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa” (ʻAlamā 29:1–2).

ʻOku ou toe fakamoʻoni atu, ʻoku ʻi he ʻEikí ʻa e foungá! ʻOku ʻafioʻi, ʻofaʻi, mo fie tokoni mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi e founga lelei taha ke tokoniʻi kitautolú. ʻOku ʻikai ko ha kau paea fakalaumālie kitautolu!

Ko hotau Fakamoʻuí, ʻa Sīsū Kalaisi, ko Ia e “halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí” (Sione 14:6; vakai foki, ʻAlamā 38:9). ʻOku fakatefito ʻEne foungá ʻi he moʻoni taʻengata peá ne taki kitautolu ki he “melino ʻi māmani pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí” (T&F 59:23). ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.