2010–2019
E Finagalo le Faaola e Faamagalo Atu
Aperila 2013


E Finagalo le Faaola e Faamagalo Atu

E alofa le Alii ia i tatou ma e finagalo ia tatou malamalama i Lona naunau e faamagalo.

I le taimi o le auaunaga a le Faaola i le lalolagi, e toatele na mulimuli atu ia te Ia, e aofia ai le au tusiupu ma le au Faresaio “mai faoa aai uma o Kalilaia, … Iutaia, ma Ierusalema.”1 O se tagata ma’i supa sa taoto i lona moega, sa manao ia faamaloloina, sa aumai o ia i se faapotopotoga toatele, ae sa le mafai ona latalata atu o ia i le Faaola, o lea sa ave ai e ana uo i le taualuga o le fale sa afio ai le Faaola ma tuutuu ifo ai o ia i lalo. O le vaaia o lenei faatinoga o le faatuatua, faatasi ai ma le faamoemoega tele sa le’i iloa e Ana au faalogologo, sa fetalai atu ai le Faaola, “Sole, ua faamagaloina au agasala.”2

Atonu sa faateia lea alii i lenei mea, ma e ui ina e le o ta’ua mai i tusitusiga paia se mea e uiga i sona uiga na faaalia, atonu sa mafaufau o ia pe na malamalama lelei le Faaola i le mafuaaga na ia sau ai.

Sa silafia e le Faaola e toatele tagata sa mulimuli ia te Ia ona o Ana vavega ofoofogia. Ua uma ona Ia faaliu uaina le suavai;3 tutuliese agaga leaga;4 ma faamalolo le atalii o le alii sili,5 o se lepela,6 le tina o le toalua o Peteru7 ma le tele o isi [vavega].8

Ae i le alii ma’i supa lenei, sa filifili le Alii e tuu atu le faamaoniga i le au soo ma i latou sa le’i talitonu i Lana matafaioi tulaga ese o le Faaola o le lalolagi. O le faalogoina o le fetalaiga a le Faaola, na amata ai ona manatunatu le au tusiupu ma le au Faresaio ia i latou lava, ma talanoa faavalevalea ai e uiga i le upu leaga [i le Atua] ma faapea ai e na o le Atua lava e mafai ona faamagaloina agasala. O le silafia ai e le Faaola o o latou manatunatuga, sa Ia fetalai atu ai ia i latou e faapea:

“Se a le mea tou te manatunatu ai i o outou loto?

“Po o le fea le faigofie, po o le fai atu, Ua faamagaloina au agasala; po o le fai atu, Tulai ia, ina savali?”9

Sa le faatali mo sa latou tali, ae sa faaauau le fetalaiga a le Faaola: “A e peitai ina ia iloa ai e outou o i le Atalii o le tagata le pule i le lalolagi e faamagalo ai agasala, [Ona Ia liliu atu lea i le supa] Ou te fai atu ia te oe, Tulai ia, ina ave lou moega, ma e alu i lou fale.”10 Ona ia faia ai lea!

E ala mai i lenei faamalologa ofoofogia faaletino, sa faamautuina ai e le Faaola ia i tatou uma lenei upumoni faaleagaga e le iu ma ua sili ona mamana: e faamagalo e le Atalii o le Tagata ia agasala!

E ui o lenei upumoni ua taliaina fiafia e tagata uma ua talitonu, ae peitai o le le faigofie ona faailoaina o le isi lea mea moni taua fesootai: e faamagalo e le Faaola agasala “i luga o le fogaeleele” ae le na o le taimi o le Faamasinoga Mulimuli. Na te le tuusaunoaina i tatou i a tatou agasala.11 Na te le faatagaina i tatou ia toe foi atu i agasala ua mavae.12 Ae a tatou salamo ma usitai i Lana talalelei, Na te faamagaloina i tatou.13

I lenei faamagaloga tatou te vaaia ai le faaaogaina lelei ma le matagofie o le mana gafatia ma le [mana] faaola o le Togiola. A tatou faaaogaina le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, e faamalosia ai i tatou e le mana gafatia o Lana Togiola i taimi tatou te manaomia ai,14 ma o Lona mana togiola e faapaia ai i tatou a o tatou “[tuu] ese le tagata natura.”15 O lenei mea e aumai ai le faamoemoe i tagata uma, ae maise ia i latou o e manatu o vaivaiga faisoo o le tagata e le oo i ai le finagalo o le Faaola e fesoasoani ma laveai.

O le saunia o se avanoa mo le Faaola e faapupula ai lo tatou malamalama,16 sa i ai se taimi na fesili ai Peteru pe e tatau ona faafia ona ia faamagalo atu i lona uso ona fesili atu lea, “Seia faafitu?” E mautinoa lava ua matuai lava ma totoe lena. Ae o le tali a le Faaola na matala tele ai le faitotoa i Lona finagalo alofa: “Ou te le fai atu ia te oe, Seia atu fitu: a, Ia fitugafulu ni fitu.”17

E alofa le Alii ia i tatou ma e finagalo ia tatou malamalama i Lona naunau e faamagalo. E silia ma le 20 ni taimi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa ta’u atu ai e le Alii ia i latou sa Ia fetalai atu i ai, “Ua faamagaloina au agasala,” po o ni fetalaiga talitutusa.18 I le pe a o le afa o na taimi, sa faapitoa le fitoitonu o fetalaiga a le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita, o nisi taimi sa fetalai atu ai ae na o ia lava, o nisi taimi a o faatasi ai ma isi.19 O le vaega muamua o nei fetalaiga sa faamaumauina i le 1830, ae o le vaega mulimuli i le 1843. O lea, i le va o ni tausaga se tele, sa faafia ona fofoga mai ai e le Alii ia Iosefa, “Ua faamagaloina au agasala.”

E ui sa le’i “tausalaina [Iosefa] i ni agasala tetele pe matuia,”20 ae o le a lelei mo i tatou ona manatua o ni nai tuusaunoaga laiti lava, o le fetalaiga a le Alii ia “faafitugafulu ni fitu” e le faatapulaaina ai le faamagaloga e tusa ai ma le matuia o le agasala.

A o fetalai atu i toeaiina sa tauaofia i Katelani, na fetalai ai le Alii, “Ou te loto ia outou manumalo i le lalolagi; o le mea lea o le a i ai lo’u agaalofa i luga o outou.”21 Ua silafia e le Alii o tatou vaivaiga ma taunuuga e faavavau “o le lalolagi” i luga o alii ma tamaitai le atoatoa.22 O le upu o le mea lea i le fuaiupu lenei o Lana faamautinoaga lena ua na o le amiotonu o Lona agaalofa e mafai mulimuli ane ai ona tatou “manumalo mai le lalolagi.” E faapefea ona faaali mai lena agaalofa? I nei lava foi toeaiina i Katelani sa Ia fetalai atu i ai, “Ou te faamagaloina outou ia outou agasala.”23E finagalo le Faaola e faamagalo atu.

E le tatau ona faapea se tagata o lenei faamagaloga e oo mai e aunoa ma le salamo. E moni, ua folafola mai e le Alii, “O A’u o le Alii, Ou te faamagaloina agasala a i latou o e e ta’uta’u mai a latou agasala i o’u luma ma ole mai mo se faamagaloga,” ona Ia faaopoopo mai lea o se tulaga manaomia faaopoopo “o e ia e le’i agasala e oo i le oti.”24 E ui o le Alii “e le mafai ona vaai i luga o le agasala ma sina tikeri itiiti o le faatagaina,”25 ae Na te silafia lelei le matuia o nisi o agasala. Ua Ia poloai mai o le a leai se faamagaloga mo le “upuleaga e faasaga i le Agaga Paia.”26 Ua Ia folafola mai foi le matuia o le fasioti tagata27 ma faamamafa mai le ogaoga o agasala tau i feusuaiga e pei o le mulilua.28 E tusa ai ma le faia pea lava pea o agasala matuia tau i feusuaiga, ua Ia faailoa mai ai le faateteleina o le faigata ona maua o Lana faamagaloga.29 Ma ua Ia fetalai mai “o ia o lē e agasala faasaga i le malamalama tele atu, o le a maua e ia le tausalaga tele atu.”30 Ae, i Lona alofa mutimutivale, ua Ia faatagaina ai le faaleleia i le aluga o le taimi, nai lo o le poloaia faamalosi o le atoatoa i se taimi vave. E ui lava foi i le faateteleina o le agasala e mafua mai ona o vaivaiga o le olaga nei, ae o soo se taimi tatou te salamo ai ma sailia Lana faamagaloga, e faamagalo mai pea lava pea o Ia.31

Ona o lenei mea, o i tatou uma, e aofia ai i latou o loo tauivi e faatoilalo amioga ua fai ma vaisu e pei o le faaaoga sese o fualaau ma vailaau faasaina po o ponokalafi faapea ma i latou e vavalalata ia i latou, e mafai ona iloa o le a silafia e le Alii a tatou taumafaiga amiotonu ma o le a faamagalo mai ma le alofa pe a atoatoa le salamo, “ia fitugafulu ni fitu.” Ae e le faapea ai la e mafai ai e se tagata ona foi atu ma le loto i ai i le agasala e aunoa ma le faasalaina.32

O taimi uma lava e silasila mai ai le Alii i o tatou loto,33 ma o le tauamiotonuina o le faatuatua sese e le tauamiotonu ai le agasala.34 I le tisipenisione lenei, sa lapataia ai e le Alii se tasi o Ana auauna ona o na ituaiga o ‘alofaga i le folafola atu e faapea, “Ia tuu atu [ia te ia] ia maasiasi i le au Nikalaitai ma a latou mea inosia faalilolilo uma.”35 O le au Nikalaitai o se vaega faalelotu i aso anamua sa tautino mai e faapea na latou maua le faatagaga e soli ai agasala tau i feusuaiga e ala i le agalelei o le alofa tunoa o le Alii.36 O lenei mea e le o se mea lelei i le Alii.37 O Lona agaalofa ma le alofa tunoa e le o se tatou ‘alofaga lea pe a “le faamalieina o [tatou] loto. Ma [tatou] le usiusitai i le upumoni, ae ua fiafia i le amioletonu.”38 Ae, a mavae ona tatou faia o mea uma tatou te mafaia,39 O Lona agaalofa ma le alofa tunoa o auala ia e mafai ai “i le gasologa o le taimi”40 ona tatou manumalo i le lalolagi e ala i le mana gafatia o le Togiola. Ao tatou sailia ma le lotomaualalo lenei meaalofa faapelepele, “o mea vaivai [e] avea ma mea malolosi ia te i [tatou]”41 ma e ala mai i Lona malosiaga, e mafai ai ona tatou faia o mea e le mafai ona tatou faia na o i tatou.

E silasila mai le Alii i le malamalama ua tatou maua,42 i manaoga o o tatou loto,43 ma a tatou amioga,44 ma a tatou salamo ma saili Lana faamagaloga, e faamagalo mai o Ia. A o tatou iloiloina i o tatou lava olaga ma olaga o e pele ia i tatou ma a [tatou] uo, e tatau ona tutusa lo tatou naunau e faamagalo i tatou lava faapea ma isi.45

O loo talanoa mai le Tala’i La’u Talalelei e uiga i le faigata o le faatoilaloina o amioga ua fai ma vaisu ma uunaia taitai perisitua ma le au paia e “aua le faateia ai pe lotovaivai” pe afai e faaauau pea ona tauivi tagata sailiili po o tagata fou o le ekalesia ma faafitauli faapena. Ae, ua fautuaina i tatou, e “tatau ona faaali atu le talitonu i le tagata ae aua le faamasino atu … [ae ia taulimaina] o se faafitauli e le tumau ma malamalama gofie.”46 Mata e itiiti ai ni mea tatou te faia i a tatou lava fanau po o tagata o aiga o e tauivi ma ni faafitauli faapena foi, ma o ese le tumau atu ai mai le ala o le amiotonu? E mautinoa lava lo latou faatauaina o lo tatou tutumau, onosai, ma le alofa—ma ioe, o la tatou faamagaloga.

I le konafesi aoao ia Oketopa talu ai, sa fautua mai ai Peresitene Monson:

“E manaomia ona tatou manatua pea e mafai ona sui ia tagata. E mafai ona latou lafoai ni mausa leaga. E mafai ona latou salamo mai solitulafono.…

“… E mafai ona tatou fesoasoani ia i latou ia faatoilalo o latou vaivaiga. E tatau ona tatou atiina ae le malosiaga e vaai atu ai i alii, e le o tagata o loo latou i ai i le taimi nei, ae o tagata e mafai ona avea ai i latou.”47

I se uluai konafesi a le Ekalesia, e tali tutusa ma lenei konafesi, sa fetalai mai ai le Alii i le au paia:

“E moni ou te fai atu ia te outou, ua outou mama, ae le o outou uma; …

“Ona ua leaga tagata uma i o’u luma. …

“… E i ai ni isi o outou ua sala i o’u luma, peitai, o le a ou alofagia lo outou vaivai.48

O lena lava foi Lana savali i le asō.

Ua silafia e lo tatou Tama Faalelagi mea o loo tatou faafeagai, tatou te agasala uma ma ua faafia ona “le oo i le viiga mai le Atua.”49 Na Ia auina mai Lona Alo, o le ua “silafia vaivaiga o le tagata ma le ala e fesoasoani ai ia i latou o e ua faaosoosoina.”50 Ua aoao mai e Lona Alo i tatou ia “tatalo e le aunoa ina ia [tatou] le ulu atu i faaosoosoga.”51 Ua ta’u mai ia i tatou ia “tagi atu [i le Atua] mo le alofa mutimutivale, ona ua malosi o ia e faaola.”52 Ua poloaiina i tatou e le Faaola ia salamo53 ma ia faamagalo atu.54 Ma e ui e le faigofie le salamo, ae a o tatou taumafai ma o tatou loto atoa e usitai i Lana talalelei, ua Ia tuuina mai le folafolaga lenei: “E moni ou te fai atu ia te outou, e ui ia [outou] agasala, ua tumu lo’u loto i le agaalofa ia te [outou]. O le a ou le lafoaia ese atoatoa [outou]; ma o le a Ou manatua le alofa mutimutivale i le aso o le toasa.55 E finagalo le Faaola ia faamagalo atu.

O vaiaso taitasi e amata ai e le Aufaipese a le Tapeneko ana faasalalauga musuia i upu faagaeetia o le viiga masani a William W. Phelps “Si’i Malie Viiga Paia.” [Tatou] te tau le masani i upu faamafanafana o le fuaiupu e fa:

Ua paia lava o le Alii.

Ua Ia fetalai mai: …

Ia salamo, te ola ai;

E ui i au agasala,

A e salamo, na te faamama.56

Ou te valaaulia outou ia manatua ma talitonu i afioga a le Alii ma ia faatino le faatuatua ia te Ia e oo i le salamo.57 E alofa o Ia ia te outou. E finagalo o Ia e faamagalo atu. Ou te molimau atu ai i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.