2010–2019
ʻOku Finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke Fakamolemole
ʻEpeleli 2013


ʻOku Finangalo e Fakamoʻuí ke Fakamolemole

ʻOku ʻofa e ʻOtuá ʻiate kitautolu mo loto ke mahino kiate kitautolu Hono finangalo ke fakamolemolé.

Naʻe tokolahi ha kakai ne muimui he Fakamoʻuí lolotonga ʻene ngāue he māmaní, kau ai e kau tangata tohí mo e kau Fālesí “mei he potu kakai kotoa pē ʻo Kālelí, … mo Siutea, mo Selusalema.”1 Naʻe ʻomi ha tangata pipiki mo mamatea ne loto ke fakamoʻuí, ki ha haʻofanga kakai tokolahi, ka naʻe faingataʻa ke ne aʻu ki he Fakamoʻuí, pea ʻave ia ʻe hono kaungāmeʻá ʻo tukutukuhifo he ʻato ʻo e falé. ʻI Heʻene ʻafio ki he fuʻu tui lahi ko ʻení, mo ha taumuʻa maʻongoʻonga ne teʻeki ke ʻilo ki ai Hono kau fanongó, naʻe folofola e Fakamoʻuí, “Tangata, kuo fakamolemole kiate koe hoʻo ngaahi angahalá.”2

ʻOku pau pē ne ʻohovale e tangatá ni—pea neongo ʻoku ʻikai ʻasi ʻi he folofolá ʻene talí, mahalo naʻá ne mei fakakaukau pē naʻe mahino moʻoni ki he Fakamoʻuí e ʻuhinga ne haʻu aí.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí e ʻuhinga ne tokolahi ai e kakai ne muimui ʻiate Iá koeʻuhí pē ko e ngaahi mana lalahi naʻá Ne fakahokó. Naʻá ne ʻosi liliu foki e vaí ko e uaine,3 kapusi e ngaahi laumālie ʻulí,4 fakamoʻui e foha ʻo ha ʻeiki,5 ha kilia,6 faʻē ʻi he fono ʻa Pitá7 mo ha niʻihi kehe tokolahi.8

Ne finangalo e Fakamoʻuí ke fakamoʻoniʻi ʻi he tangata mamatea ko ʻení ki hono kau muimuí mo kinautolu ne ʻikai tuí, ʻa Hono fatongia makehe ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻI he fanongo ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ki he ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí, ne kamata ke nau fealēleaʻaki ʻiate kinautolu, pe ko hai ia ʻoku lea fie-ʻotuá he ko e ʻOtuá pē te ne lava ke fakamolemoleʻi e angahalá. ʻI hono ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻenau mahaló, naʻá Ne folofola kiate kinautolu ʻo pehē:

“Ko e hā ʻoku mou femahaloʻaki ai ʻi homou lotó?

“He [ko fē ʻa e lea ʻoku faingofua angé, ko e pehē], Kuo fakamolemole kiate koe hoʻo ngaahi angahalá; pe ko e [pehē], Tuʻu hake ʻo ʻalú?”9

Ne ʻikai tatali e Fakamoʻuí ki haʻanau tali ka ne hoko atu: “Ka koeʻuhí ke mou ʻilo ʻoku ʻi he Foha ʻo e tangatá ʻa emālohi ʻi māmani ke fakamolemole ʻa e angahalá, [Naʻá Ne tafoki leva ki he tangata mamateá] ʻoku ou pehē atu kiate koe, Tuʻu hake, ʻo toʻo ho mohengá, pea ke ke ʻalu ki ho falé.”10 Pea naʻá ne fai ia!

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu kotoa ʻa e foʻi moʻoni fakalaumālie mātuʻaki mālohi mo taʻe toe veiveiua ko ʻení: ʻoku fakamolemoleʻi ʻe he Foha ʻo e Tangatá e ngaahi angahalá!

Neongo ʻoku tali lelei e foʻi moʻoni ko ʻení ʻe he kakai tui kotoa pē, ka ʻoku ʻikai faingofua hono fakatokangaʻi e foʻi moʻoni ʻokú na ō fakatahá: ʻoku fakamolemoleʻi ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi angahala “ʻi māmaní” kae ʻikai toki fai pē ia ʻi he Fakamaau Fakaʻosí. ʻOku ʻikai te Ne momoʻi fakaʻatuʻi kitautolu ʻi heʻetau faiangahalá.11 ʻOku ʻikai ke Ne fakangofua ke tau toe foki ki he ngaahi angahala he kuo hilí.12 ʻI he taimi ʻoku tau fakatomala ai mo talangofua ki Heʻene ongoongoleleí, ʻokú Ne fakamolemoleʻi kitautolu.13

ʻI he fakamolemole ko ʻení, ʻoku tau sio ai ki hono fakaʻaongaʻi lelei mo e fakaʻofoʻofa ʻo e mālohi fakahaofi ʻo e Fakaleleí. Kapau te tau fakaʻaongaʻi e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku lava ʻe he mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí ʻo fakamālohia kitautoluʻi he momeniti ʻoku tau fie maʻu aí,14 pea hanga ʻe Hono mālohi fakahaofí ʻo fakamāʻoniʻoniʻi kitautoluʻi heʻetau “[liʻaki] ʻa e tangata fakakakanó.”15 ʻOkú ne ʻomi ʻa e ʻamanaki leleí ki he taha kotoa, tautautefito kiate kinautolu ʻoku nau ongoʻi he ʻikai lava e Fakamoʻuí ʻo tokoni mo fakahaofi e vaivai fakaetangata ʻoku toutou hokó.

ʻOku ʻomi ai ha faingamālie ke hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakamaama ʻetau mahinó.16 Naʻe ʻeke ʻe Pita pe ʻe tuʻo fiha ʻene fakamolemoleʻi hono tokouá peá ne pehē ange, “Tuʻo fitu?” ʻOku pau pē kuo feʻunga ʻānoa ia. Ka naʻe hanga ʻe he tali ʻa e Fakamoʻuí ʻo ʻomi ha founga ke mahino ai kiate kitautolu Hono loto ʻaloʻofá: “ʻOku ʻikai te u pehē kiate koe, ke liunga fitu pē: kae liunga fitungofulu lau e fitu.”17

ʻOku ʻofa e ʻOtuá ʻiate kitautolu mo loto ke mahino kiate kitautolu Hono finangalo ke fakamolemolé. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku laka hake he tuʻo 20 hono tala ʻe he ʻEikí kiate kinautolu naʻá Ne lea ki aí, “Kuo fakamolemoleʻi ʻa hoʻo ngaahi angahalá,” pe ha lea tatau mo ia.18 Ko e vaeua ʻo e ngaahi lea ko iá, naʻe fai fakahangatonu ia ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo lea tokotaha ki ai he taimi ʻe niʻihi, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi kehe.19 Naʻe fuofua lekooti e ngaahi meʻá ni ʻi he 1830, pea ko hono fakaʻosí ʻi he 1843. Ko ia, ʻi he ngaahi taʻu lahi, ne toutou tala ʻe he ʻEikí kia Siosefa, “Kuo fakamolemoleʻi ʻa hoʻo ngaahi angahalá.”

Neongo naʻe ʻikai ke “halaia [ʻa Siosefa] ʻi ha ngaahi angahala lalahi pe kovi ʻaupito,”20 ʻoku lelei ke tau manatuʻi ʻoku tātaitaha, pea ʻoku ʻikai ke fakangatangata pē ʻa e fakamolemole ʻa e ʻEikí ʻi he “fitungofulu liunga fitú” ka ʻoku fakatatau ki he mamafa ʻo e angahalá.

ʻI ha folofola ki ha fakataha ʻa e kaumātuʻá ʻi Ketilani, ne folofola ai e ʻEikí ʻo pehē, “ʻOku ou loto ke mou ikunaʻi ʻa e māmaní; ko ia, te u ʻofa mamahi kiate kimoutolu.”21 ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hotau vaivaí mo e ngaahi nunuʻa taʻengata “ʻo e māmaní” ʻi he houʻeiki tangata mo fafine ʻoku ʻikai ke haohaoá.22 Ko e foʻi lea ko e ko ia ʻi he veesi ko ʻení ʻokú Ne fakapapauʻi mai ai ko e mālohi pē ʻo ʻEne manavaʻofá te tau lava ai ʻo “ikunaʻi ʻa e māmaní.” ʻOku anga fēfē hono fakahaaʻi mai ʻo e manavaʻofa ko iá? Naʻá Ne folofola ki he kaumātuʻa tatau ko ʻeni ʻi Ketilaní ʻo pehē, “Kuó u fakamolemoleʻi kiate kimoutolu ʻa hoʻomou ngaahi angahalá.”23ʻOku finangalo e Fakamoʻuí ke fakamolemole.

ʻOua naʻa teitei mahalo ha taha ʻoku maʻu e fakamolemole ko ʻení taʻe fai ha fakatomala. ʻIo, kuo folofola e ʻEikí, “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá kiate kinautolu ʻoku vete ʻenau ngaahi angahalá ʻi hoku ʻaó ʻo kole ha fakamolemolé,” peá Ne tānaki mai e fakatokanga aofangatuku ko ʻení, “ʻa ia kuo ʻikai ke nau faiangahala ki he maté.”24 Neongo ʻoku “ʻikai lava [e ʻEikí] ke mamata ki he angahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi ia,”25 ka ʻokú Ne fakafaikehekeheʻi e mamafa ʻo e ngaahi angahala ʻe niʻihi. ʻOkú Ne fakamahino mai he ʻikai ha fakamolemole ʻo e “lea taukae ki he Laumālie Māʻoniʻoní.”26 Naʻá Ne fakahā e mamafa ʻo e fakapoó27 mo fakamamafaʻi e fulikivanu ʻo e angahala fakasekisuale hangē ko e tonó.28 Naʻá Ne fakahā ʻe faingataʻa ange ke maʻu ʻEne fakamolemolé ʻi hano toutou fakahoko ha angahala fakasekisuale.29 Pea naʻá Ne pehē “ko ia ʻoku faiangahala ki he maama lahi angé ʻe lahi ange ʻa hono fakamalaʻiaʻí.”30 Ka ʻi Heʻene ʻaloʻofá, ʻokú Ne fakaʻatā ai ke tuku ha taimi ke fai ai ha fakalakalaka kae ʻikai ke fakamālohiʻi ke haohaoa pē he taimi ko iá. Neongo e lahi ʻa e faiangahalá koeʻuhí ko e vaivai he moʻui fakamatelié, ka ʻi heʻetau faʻa fakatomala ʻo fekumi ki Heʻene fakamolemolé, te Ne kei fakamolemoleʻi pē.31

Koeʻuhí ko e meʻá ni, tuku ke tau ʻilo kotoa, mo kinautolu ʻoku faingataʻa ke nau lavaʻi e tōʻonga maʻunimā ʻo e faitoʻo konatapú pe ponokalafí mo e kakai ʻoku ofi kiate kinautolú, ʻe fakatokangaʻi ʻe he ʻEikí ʻetau feinga māʻoniʻoní pea te ne fakamolemoleʻi ʻi he loto-ʻofa he taimi ʻoku kakato ai e fakatomalá, “kae ʻoua ke liunga fitungofulu lau ʻe fitu.” Ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ʻeni ia ʻoku loto fiemālie pē ha taha ia ke foki ʻo faiangahala taʻe fai hano tautea.32

ʻOku tokanga mai maʻu pē ʻa e ʻEikí ki hotau lotó,33 pea ʻoku ʻikai ke fakatonuhiaʻi e angahalá ʻi hono fakaʻuhingaʻi hala e tuí.34 Naʻe fakatokanga e ʻEikí ki ha taha ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí ʻi he kuonga ko ʻení ʻi he faʻahinga fakaʻuhinga peheé, “Tuku [ke ne] mā ʻi he kautaha ʻo e kau Nikolaitaní pea mo ʻenau ngaahi anga fakalielia fufū kotoa pē.”35 Ko ha kautaha lotu fakakuonga muʻa e kau Nikolaitaní ne nau pehē ʻoku ʻi ai ʻenau ngofua ke fakahoko ha angahala fakasekisuale ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí.36 ʻOku ʻikai ke fakahoifua ʻeni ki he ʻEikí.37 ʻOku ʻikai ke fakaʻatā kitautolu ʻe Heʻene manavaʻofá mo e ʻaloʻofá he taimi ʻoku “ʻikai ke fiemālie ai [hotau] lotó … Pea ʻoku ʻikai [ke tau] talangofua ki he moʻoní, ka ʻoku [tau] maʻu ʻa e fiefia ʻi he taʻe-māʻoniʻoní.”38 Ka ʻi he hili ʻetau fai e meʻa kotoa te tau lavá,39 ko ʻEne manavaʻofá mo e ʻaloʻofá ʻa e founga ʻe “ʻfaifai pea”40 tau ikunaʻi ai e māmaní ʻi he mālohi ʻo e Fakaleleí. ʻI heʻetau fekumi ʻi he loto-fakatōkilalo ki he meʻaʻofa mahuʻinga ko ʻení, “ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate [kitautolu],”41 pea ʻi Hono mālohí, ʻoku lava ai ke tau fai e meʻa naʻe ʻikai ke tau mei lava ʻo fakahoko tokotaha pē.

ʻOku ʻafio e ʻEikí ki he maama ne tau maʻú,42 fakaʻamu ʻa hotau lotó,43 mo ʻetau tōʻongá,44 pea ʻi he taimi te tau fakatomala ai mo fekumi ki Heʻene fakamolemolé, te Ne fakamolemoleʻi. ʻI heʻetau fakakaukau ki heʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí mo hotau mahení, ʻoku totonu ke tau loto ke fakamolemoleʻi kitautolu mo e niʻihi kehé.45

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ʻa e faingataʻa hono lavaʻi ha ʻulungaanga maʻunimā mo poupou ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo e kāingalotú ke “ʻoua naʻa ʻohovale pe loto siʻi” kapau ʻe kei fefaʻuhi e kau fiefanongó pe kāingalotu foʻoú mo e ngaahi palopalema peheé. Ka ʻoku faleʻi mai ke tau “fakahā ʻa e falala ki he tokotaha ko ʻení pea ʻoua naʻa [tau] loto fakamaau … kae [lau] ia ko ha kiʻi holomui fakataimi pē pea ʻoku ʻosi mahino pē ia.”46 Meʻa ní te tau fai ha meʻa ʻoku siʻisiʻi ange ki heʻetau fānaú pe kau mēmipa ʻo e familí ʻoku nau fefaʻuhi mo ha palopalema tatau, kuo nau hē fakataimi mei he hala ʻoku totonú? ʻOku totonu ke nau maʻu ʻetau loto toʻá, kātakí, mo e ʻofá—pea mo ʻetau fakamolemolé.

Naʻe faleʻi mai ʻa Palesiteni Monisoni he konifelenisi lahi fakamuimui ʻo ʻOkatopá ʻo pehē:

“ʻOku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻe lava ke liliu e kakaí. Te nau lava ʻo liʻaki ʻenau tōʻonga moʻui ʻoku koví. Te nau lava ʻo fakatomala mei he maumaufonó.…

“… ʻE lava ke tau tokoni ke nau ikunaʻi ʻenau ngaahi tōnounoú. Kuo pau ke tau fakatupulaki e mālohi ke vakai ki he tangatá ʻo ʻikai ʻi honau tuʻunga lolotongá, ka ʻi he tuʻunga ʻe lava ke nau aʻusiá.”47

ʻI ha konifelenisi kimuʻa atu ʻa e Siasí, hangē pē ko e konifelenisí ni, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he kāingalotú:

“Ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku mou maʻa, kae ʻikai ko hono kotoa; …

“He kuo fakalielia ʻa e kakano kotoa pē ʻi hoku ʻaó. …

“… He ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha mou niʻihi ʻoku halaia ʻi hoku ʻaó, ka te u ʻaloʻofa ki homou vaivaí.”48

ʻOku kei tatau pē ʻEne pōpoakí he ʻahó ni.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e meʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá, ne tau faiangahala kotoa pea toutou “tōmui ʻi he fakamālō mei he ʻOtuá.”49 ʻOkú Ne “ʻiloʻi ʻa e vaivai ʻo e tangatá pea mo e founga ke tokoniʻi ai ʻa kinautolu kuo ʻahiʻahiʻí.”50 ʻOkú Ne akoʻi ke tau “lotu maʻu ai pē ke ʻoua naʻa [tau] tō ki he ʻahiʻahí.”51 ʻOku talamai ke tau “tangi kiate ia ke maʻu ʻa e ʻaloʻofá, he ʻoku māfimafi ia ke fakamoʻui.”52 ʻOkú Ne fekauʻi ke tau fakatomala53 pea ke fakamolemole.54 Pea neongo ʻoku ʻikai ke faingofua e fakatomalá, ka ʻi heʻetau feinga ʻaki hotau lotó kotoa ke talangofua ki Heʻene ongoongoleleí, ʻokú Ne fai mai e talaʻofa ko ʻení: “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, neongo [ʻetau] ngaahi angahalá, ka ʻoku fonu ʻa hoku lotó ʻi he ʻofa mamahi kiate [kimoutolu]. ʻE ʻikai te u liʻaki ʻaupito ʻa [kimoutolu]; pea ʻi he ʻaho ʻo e houhaú, te u manatuʻi ʻa e ʻaloʻofá.55 ʻOku finangalo e Fakamoʻuí ke fakamolemole.

ʻOku kamata ʻaki ʻe he Kuaea Tāpanekale Māmongá he uike takitaha ʻene fakamafola ʻoku ongo fakalaumālié e ngaahi lea mālie ʻo e himi angamaheni ʻa Uiliami W. Felipisi ko e “Ke Tau Ngāue Mālohi.” Neongo ʻa e ʻikai ke fuʻu maheni mo e veesi hono faá ka ʻoku fakafiemālie hono ngaahi leá:

[ʻOku Māʻoniʻoni ʻa e ʻEikí.

ʻOku mahuʻinga ʻEne folofolá: …

Fakatomala ka ke moʻui;

Neongo e kulaʻahoʻaho hoʻo angahalá,

Fakatomala pē he te ne fakamolemoleʻi.]56

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke manatu pea tui ki he folofola ʻa e ʻEikí pea ngāue ʻi he tui kiate Ia ke fakatomalá.57 ʻOkú Ne ʻofeina kimoutolu. ʻOkú Ne finangalo ke fakamolemole. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.