2010–2019
Ol Toktok we Yumi Talem
Epril 2013


Ol Toktok we Yumi Talem

Olsem wanem yumi toktok long ol pikinini blong yumi mo ol toktok we yumi yusum i save leftemap tingting mo mekem oli kam antap mo mekem fet blong olgeta i kam strong.

Wan yang papa i jes save se wan long ol gudfala tija blong hem long klas tu i ded. Blong tingbaot hem, hem i raetem: “Long evri filing mo eksperiens we mi tingbaot, filing we i kam moa long maen blong mi hem i ‘kamfot.’ Ating hem i bin tijim mi speling, grama, mo mat, be wanem we i moa impoten we hem i bin tijim mi i blong lavem blong stap olsem wan pikinini. Long klasrum blong hem, i bin ORAET blong spelem rong wan toktok wanwan taem; bae hem i talem: ‘Bae yumi wok long hem.’ Hem i ORAET blong kapsaetem, o terem, o makem samting; Bae hem i ansa: ‘Bae yumi fiksim mo klinap.’ Hem i ORAET blong traem, i ORAET blong pulum bodi blong yu, i ORAET blong drim, mo i ORAET blong stap glad long ol samting we oli laekem we i kamaot long eni kaen samting we ol pikinini i luk se i gud.”

Wan long ol bigfala paoa we wan man i save gat long wol ia i blong stap lidim tingting blong wan pikinini. Ol bilif blong ol pikinini mo hamas hem i impoten i stat eli long laef blong olgeta. Evriwan we i harem mi toktok i gat paoa blong bildimap tras blong wan pikinini long hemwan mo bildimap fet blong wan pikinini long Papa blong yumi long Heven mo Jisas Kraes tru ol toktok we oli talem.

Long Hileman, japta 5, yumi ridim se: “Mo nao, ol boe blong mi, tingbaot, tingbaot se hem i long ston blong Ridima blong yumi, we i Kraes, Pikinini blong God, we yutufala i mas bildim fandesen blong yutufala.”1

Hemia i bin ol toktok we Hileman i bin tijim long ol boe blong hem—mo yumi rid moa: “Mo tufala i bin tingbaot toktok blong hem; mo … tufala i bin go aot … blong tijim toktok blong God long medel blong evri pipol.”2

Nomata ol boe blong Hileman oli bin fesem hadtaem mo oli bin putum olgeta long kalabus, ol toktok we oli bin harem i neva mekem olgeta i foldaon. Oli kasem proteksen mo wan longfala faea i go antap i raonem tufala. Afta wan voes i kam, mo talem long ol gad:

“Yufala i sakem sin, mo nomo lukaotem blong panisim ol wokman blong mi. …

“… i no wan voes blong tanda, mo tu i no voes blong wan bigfala nogud noes, be luk, hem i wan kwaet voes we i no sofsof stret gud, olsem se i bin wan slo toktok, mo i bin go tru kasem sol.”3

Yumi save lanem aot long voes ia we i kam long heven. Hem i no bin laod, strong, o putum daon man; i bin wan kwaet voes we i sofsof stret gud, we i stap soem wan stret rod mo givim hop.

Olsem wanem yumi toktok long ol pikinini blong yumi mo ol toktok we yumi yusum i save leftemap tingting mo mekem oli kam antap mo mekem fet blong olgeta i kam strong blong stap oltaem long rod i gobak long Papa long Heven. Oli kam long wol ia mo rere blong lisin.

Eksampol blong wan pikinini we i lisin i bin hapen long wan stoa blong kaliko. Stoa ia i bin fulap long ol kastoma, mekem se i nomol long evriwan se wan mama i seksek from hem i bin lusum smol boe blong hem. Fastaem, hem i singaotem nem blong hem. “Kono,” i stap singaot mo spid raon long stoa. Taem i pas, voes blong hem i kam moa laod mo i wari moa. I no longtaem ol sekiuriti ofisa oli joen tu, mo evriwan long stoa i joen blong lukaotem pikinini ia, insaed mo aotsaed. Sam minit i pas, be stil, oli no faenem hem. Mama blong Kono naoia i luk se hem i wari moa taem we taem i pas, mo singaotem strong mo kwik nem blong hem bakegen mo bakegen.

Wan kastoma, afta we hem i mekem wan saelen prea, i ting se Kono i bin stap samples insaed long stoa nomo be ating hem i fraet taem hem i harem mama blong hem i singaotem strong nem blong hem. Hem i talem tingting blong hem long wan nara woman insaed mo tufala i mekem kwik wan plan. Tugeta tufala i stat blong wokbaot bitwin ol tebol blong kaliko mo ripitim slo nomo ol toktok ia: “Kono, sapos yu save harem voes blong mi, talem, ‘Mi hemia.’” Taem tufala i mekem olsem mo wokbaot i go biaen long stoa mo ripitim toktok ia, tufala i harem wan kwaet voes i talem se: “Mi hemia.” Kono i bin stap haed bitwin ol rol blong ol kaliko andanit long wan tebol. I bin wan voes we i sopsop stret gud we i leftemap tingting blong Kono blong ansa.

Prea blong Save Nid blong Wan Pikinini

Blong toktok long hat blong wan pikinini, yumi mas save ol nid blong wan pikinini. Sapos yumi prea blong save ol nid ia, ol stret toktok we yumi save talem i save gat paoa blong tajem ol hat blong olgeta. Bae yumi luk ol samting oli kam klia moa long ol hadwok taem yumi stap lukaotem blong Tabu Spirit i lidim yumi. Lod i talem se yumi

mas talemaot ol tingting we bae Hem i putum long ol hat blong yumi,

from bae yumi kasem long aoa ia, long sem taem ia, wanem bae yumi talem.4

Diskonek mo Lisin Wetem Lav

Wanem we i nogud, i we, plante samting long wol ia i stopem plante pikinini blong harem ol toktok we i leftemap tingting we i save jenisim olsem wanem oli luk olgetawan.

Dokta Nil Halfon, wan dokta blong wan senta blong Los Anjeles we i lukluk long helt blong ol pikinini, famle, mo ol komuniti i tokbaot “Ol papa mo mama we oli traem bes, be stil, oli no luksave pikinini blong olgeta.” Wan long ol stadi i bin abaot wan pikinini blong 18 manis mo papa mo mama blong hem:

“‘I luk se boe blong tufala i hapi, aktiv mo i tekpat, mo i soem klia se hem i glad mo kakae pitsa wetem papa mo mama blong hem. … Afta long kakae, Mama i mas go wok, mo Papa bae i lukaotem hem.’

“Papa … i stat blong ridim ol mesej blong fon taem pikinini ia i stap traem pulum tingting blong hem mo stap sakem ol pis blong pitsa. Afta papa ia i kam long hem, i pleplei wetem hem. I no longtaem afta, hem i tanem i go long wan vidio long fon blong hem wetem smolwan blong hem mo lukluk kasem we waef blong hem i kambak.

“Long tufala kes ia, Dokta Halfon i luk se pikinini ia i luk se hem i kam blong no hapi, wan wei we i sloem kam tugeta blong papa mo mama wetem pikinini.”5

Ansa long ol prea blong yumi long olsem wanem blong kasem ol nid blong ol pikinini blong yumi i blong yumi nomo konek long teknoloji. Ol gudfala taem blong janis blong save pleiplei mo storian wetem ol pikinini blong yumi, oli go lus nomo taem ol nara samting oli pulum tingting blong yumi. ?Bae i nogud blong jusum wan taem evri dei blong nomo konek long teknoloji mo konek bakegen wetem wanwan long yumi? I simpol, ofem evri samting. Taem yufala i mekem hemia, bae yu luk se hom i kwaet long fas taem; ating bae yu filim se yu lus, yu no save wanem blong mekem o talem. Afta, taem yu givim ful tingting long ol pikinini, bae wan storian i stat mo bae yufala i save glad mo lisin long wanwan long yufala bakegen.

Raetem Samting blong Winim Tingting blong Ol Pikinini blong Yumi

Yumi save givim strong tingting long ol pikinini blong yumi tru long ol toktok we yumi talem mo raetem long olgeta. Nifae i raetem: “Mifala i wok had oltaem blong raet, blong mekem ol pikinini blong mifala, … blong oli biliv long Kraes, mo blong stretem olgeta wetem God.”6

Presiden Tomas S. Monson i bin serem eksperiens blong Jei Hes, wan man blong plen we oli bin sutum daon plen blong hem long Not Vietnam long 1960: “Blong tu yia, ol famle blong hem i no bin save sapos hem i bin ded o laef. Olgeta we oli holem hem prisena long Hanoe i letem hem blong raet i go hom be i no bitim 25 toktok.” Presiden Monson i askem: “?Wanem nao bae yu mo mi i talem ol famle blong yumi sapos yumi stap long sem situesen?—yu no luk olgeta blong ova tu yia, mo yu no save sapos bae yumi save luk olgeta bakegen. Papa ia i wantem tumas blong givim wan samting we famle blong hem i save luksave se hem nao i raet, mo tu, hem i wantem givim sam impoten kaonsel long olgeta, mekem se Brata Hes i bin raetem [ol toktok ia]: ‘Ol samting ia oli impoten: tempol mared, misin, kolej. Wok long hem, setem ol gol, raetem histri, tekem ol pikja tu taem long wan yia.’”7

?Wanem toktok bae yu wantem raetem long ol pikinini blong yu sapos yu bin gat 25 o no moa long 25 toktok?

Yangfala papa ia we mi bin tokbaot fastaem, we i bin raetem abaot ol memori blong tija blong hem long klas tu, naoia hem i gat wan naesfala bebi gel. Hem i filim tras we i kam long heven we oli givim long hem. Taem hem i stap groap, ?wanem nao hem i fiuja blong hem? ?Wanem bae hem i talem we bae i go gud insaed long hat blong hem? ?Wanem ol toktok we bae i leftemap tingting, mo helpem hem blong stap folem stret rod? Bae i defren sapos hem i tekem taem blong wispa, “Yu yu wan pikinini blong God?” ?Bae hem i save tingbaot sam dei se papa blong hem, oltaem i talem ol toktok ia: “Mi laekem evri samting abaot yu”?

?I no hemia nao Papa blong yumi long Heven i bin stap talem abaot Pikinini blong Hem long yumi evriwan taem hem i talem se: “Hem, hem i pikinini blong mi, we mi lavem hem tumas. Mi mi glad tumas long hem?”8

Bae ol toktok ia we yumi talem mo raetem long ol pikinini blong yumi i soem lav we Papa blong yumi long Heven i gat long Pikinini blong Hem, Jisas Kraes, mo long yumi. Mo afta bae yumi stop smol mo lisin, from wan pikinini i save toktok gud abaot ol bigfala mo gudfala samting i kambak long yumi. Mi talem samting ia long nem blong Jisas Kraes, amen.