2010–2019
Naan ko Jej Kōnono
Eprōļ 2013


Naan ko Jej Kōnono

Wāween ad kōnono n̄an ajri ro nejid im naan ko jej kōjerbali remaron̄ kōketak im lijur er im kōkajoorļo̧k tōmak eo aer.

Juon baba eaar ron̄ kōn mej eo an kar rūkaki eo em̧m̧an ilo kar kūlaaj ruo. Ilo ememej e, ekar jeiki: “Jen aolep en̄jake im iminene ko Ij keememeji, en̄jake eo eļap wōt Aō keememej e ‘aenōm̧m̧an.’ E emaron̄ kar katakin eō jipeel, kūrāma, im bōnbōn, bōtaab eo eļaptata eaorōk eaar katakin eō ej n̄an iakwe āinwōt ajri. Ilo kūlaaj ruum̧ eo an, ekar Em̧m̧an n̄an jipeeļ e juon naan ebōd, Jenej jerbal e, ekōn ba. Ekar Em̧m̧an n̄an lukōt ak dānin kōmjālaal ak kabūraraar; ‛Jenej kōm̧m̧ane im jenaaj karreoiki,’ ej kijon̄ uwaak. Ekar Em̧m̧an n̄an kajjion̄, Em̧m̧an n̄an idajon̄jon̄e kōm make, ‛Em̧m̧an n̄an ettōn̄ak, im Em̧m̧an n̄an itoklimo kōn aolep m̧ōņōņō ko jen men ko raorōk me ajri wōt rej lo aer kaitoktoklimo.”

Juon iaan kareel eo eļap me juon armej emaron̄ bōk ilo laļ in ej n̄an kareel juon ajri. Tōmak im aorōk ko an ajri ro rej kareel m̧okta ilo mour ko aer. Aolep ro rej ron̄jake aō kōnono ewōr kajoor n̄an kōļapļo̧k leke an juon ajri ippān make im n̄an kōļapļo̧k tōmak an juon ajri ilo Jemedwōj Ilan̄ im Jisōs Kraist kōn naan ko jej kōnono.

Ilo Hilamōn, Jepta 5 jej riit, “Im kiiō nejū m̧aan, kememej, kememej bwe ej ioon ejm̧aan in ad Ri Pinmuur, eo ej Kraist, eo Nejin Anij, bwe kom̧ij kalek pedped ko ami.”1

Naan kein kar naan ko Hilamōn ekar katakin ļaddik ro nejin. Im jej riit ilo: “Im raar kememej naan ko an; im kōn menin raar ilo̧k, im kōjparok kien ko an Anij, n̄an katakin naan in Anij ilubwilijin armej in Nipai.”2

Men̄e ļaddik ro nejin Hilamōn kar kakkure er im likūt lo kalibuuj, naan ko rekar ron̄ rejjamin kalikjab er. Kar kōjparok er im raar booļ kōn juon jurōn kijeek. Innām ar itok juon ainikien, ba n̄an ro raar nitbwili er:

“Kom̧in ukweļo̧k, im jab bar kappukōt n̄an kakkure ro karejera. …

“… Eaar jab juon ainikien jourur, im eaar jab juon ainikien ekōtuwaron̄ron̄, a lo eaar juon ainikien emera in lur eweppān, āinwōt n̄e eaar juon uņoojdikdik im eaar kabijļo̧k em̧ool n̄an lukuun bōro”3

Jej maron̄ katak jen ainikien eo jen lan̄. Ekar jab kauwaron̄ron̄, kamijak, ak jejtokjen; ekar juon ainikien elur im ineem̧m̧an, letok tōl epen ilo iien leļo̧k kōjatdikdik.

Wāween ad kōnono n̄an ajri ro nejid im naan ko jej kōjerbali remaron̄ kōketak im lijur er im kōkajoorļo̧k tōmak eo aer n̄an pād wōt ilo iaļ eo n̄an jepļaak n̄an Jemedwōj Ilan̄. Raar itok n̄an laļ in pojak n̄an ron̄jake.

Juon waanjon̄ak kōn juon ajri ar ron̄jake ta eo ekar waļo̧k ilo im̧ōn wia iaat eo. Im̧ōn wia eo ekar obrak kōn rikaikuujuj ro ke eaar alikkar n̄an aolep armej ro bwe juon jinen ekar wiwijet kōnke ejako ļaddik eo edik nejin. M̧okta, eaar kūri etan. “Connor ” eaar ba ilo an m̧ōkaj an itoitak ilowaan im̧ōn wia eo. Ke emootļo̧k iien, ainikien ar kajoorļo̧k im ļapļo̧k an kūkūmkūm. Tokālik kar kōjeļļāikļo̧k m̧ōn wia eo im jikiuriti opija ro kar kōjjeļā im aolep ro ilo m̧ōn wia eo raar bōk kuņaer ilo pukōt ajri eo. Jet minit rem̧ootļo̧k ejjeļo̧k eaar tōprak ilo aer pukōte. Jinen Connor, ekar ļapļo̧k an ikūm̧kūm̧ jen iien eo im ikutkut an lam̧ōje etan elōn̄ kōttan.

Juon riwia (kajtōm̧ōr), ālkin an jar ilo ainikien emelak, kar ļōmņak bwe Connor ekar pād wōt ilowaan im̧ōn wia eo maron̄ mijak ilo an kar ron̄ an jinen lam̧ōj e etan. Eaar kwaļo̧k menin n̄an bar juon kōrā eo ilo kumi in kappukōt eo, im raar m̧ōkaj im kōm̧m̧ane juon karōk. Ippān doon raar jino etetal ikōtaan jikin iaat ko ilo melak kar āliji naan ko, “Connor, eļān̄n̄e kwoj ron̄ ainikiō, ba, “N̄a e ije.’” Ilo aer jidik kake m̧aanļo̧k kajipadōkļo̧k likin im̧ōn wia eo āliji naan ko, raar ron̄ juon ainikien ineem̧m̧an ej ba, “N̄a e ije. “Connor eaar em̧m̧oj ikōtaan lemlem in iaat ko ium̧win juon tepōl. Ekar juon ainikien ineem̧m̧an eweppān me ar kōketak Connor n̄an uwaak.

Jar n̄an Jeļā Aikuj an Juon Ajri

N̄an kōnono n̄an būruōn juon ajri, jej aikuj jeļā aikuj ko an ajri eo. Eļan̄n̄e jej jar n̄an jeļā aikuj ko, lukkuun naan ko jej ba emaron̄ wōr kajoori er n̄an kareel būruweer. Kijejeto ko ad rej kōm̧m̧an n̄e jej pukōt tōl an Jetōb Kwojarjar. Irooj ar ba:

Jej kōnono kōn ļōmņak ko me eaikuj kar likūt ilo būruwōd, …

E enaaj letok n̄an kōj ta jej aikuj ba ilo aolep awa jej aikuji..4

Kune im Ron̄jak kōn Iakwe

M̧ad ko an laļ in rej bōbraik ajri ro jen aer ron̄jake kōketak ko me remaron̄ kareel reim̧aanļo̧k eo aer ermake.

Dr. Neal Halfon, eo ej tōl UCLA Center n̄an Ajri ro Rājmour, Baamle ko, im Jukjukinpād ko, rej kōnono kōn “ro jinen im jemen rej ļōmņak rej kōm̧m̧ane ta eo em̧m̧an, ak āliktata kowaan ajri eo.” Juon ekkatak kar kōm̧m̧ane kōn juon ajri 18 allōn̄ rūtto in im ro jinen im jemen:

“‘Ļaddik eo nejier ealikkar an m̧ōņōņō, niknik im pād, lem̧ōņōņō kōn iien m̧ōn̄ā pizza ippān ro jinen im jemen. … Ilo jem̧ļo̧kin kōjota eo, Jinen ar jutak n̄an kōm̧m̧ane juon men, kōtļo̧k bwe Jemen en lale ajri eo.

“Jemen … kar jino an riiti ennaan ko ilo taļboon eo ilo tōre eo nin̄nin̄ eo ej kajjion̄ bwe en reilo̧k n̄ane ilo an kade kōn m̧ōttan pizza. Innām jemen ar bar reilo̧k n̄an ļaddik eo nejin bar juon alen, kalimjek ajri eo im ikkure ippān. Tokālik, eaar jino aluuj e juon pija ilo taļboon eo ippān nin̄nin̄ eo m̧āe iien eo lio pāleen ar ro̧o̧ltok.

“… Dr. Halfon ar etale bwe ajri eo ekar jab innem̧m̧an im m̧ōņōņō, juon korak eo edikļo̧k ikōtaan ro jinen im jemen im ajri.”5

Uwaak n̄an jar eo ad kōn ekōjkan kabwe aikuj ko an ajri ro nejid emaron̄ jab ļap m̧ad kōn kein jerbal ko. Iien ko raorōk n̄an iiaio im bwebwenato ippān ajri ro nejid rejako n̄e jej bōk menin m̧ad ko. Etke jab kālet juon iien kajjojo raan n̄an tūm̧ jen kein jerbal ko rej kobaik kōj ippān doon? Kune aolep kein jerbal n̄e kom̧ij kōm̧m̧ane menin, m̧weo m̧ōm̧ emaron̄ lur m̧o̧kta, kom̧ maron̄ jab jeļā ta n̄an kōm̧m̧ane ak ba. Innām, ilo am̧i lukkuun wujļepļo̧k ami n̄an ajri ro nejimi, juon bwebwenato enaaj ijjino im kom̧ maron̄ itoklimomi n̄an ron̄jake doon.

Jeje n̄an Kareel Ajri ro Nejid

Jemaron̄ barāinwōt kareel ajri ro nejid kōn naan ko jej jeiki n̄an er. Nipai ar jeje, “Bwe kimij niknik jerbal n̄an jeje, n̄an kareel buruōn ro nejim, im n̄an tōmak ilo Kraist, im jepļaaktok n̄an Anij.”6

Būreejtōn Thomas S. Monson ar kwaļo̧k en̄jake in an Jay Hess, juon pailōt, eo kar puki ilōn̄in North Vietnam ilo 1960: “Ium̧win ruo iiō baam̧le eo an rejjab jeļā n̄e emej ak emour. Ro raar jibwe ilo Hanoi āliktata raar kōtļo̧k an jeje n̄an kapijukjen ak kar jon̄e naan ko an dikļo̧k jen 25 naan ko. “Būreejtōn Monson ar kajjitōk: “Ta eo kwe im n̄a naaj kar ba n̄an baam̧le ko ad eļan̄n̄e jen kar pād ilo kain jekjek rōt in? Kōņaan leļo̧k jet men ko baam̧le eo an remaron̄ kūle jen ia im barāinwōt kōņaan leļo̧k n̄an er kapilōk eo eaorōk, Brother Hess ar jeiki naan kein: “Men kein raorōk: m̧are ilo tampeļ, mijen, kalōj. Wōnm̧aanļo̧k, kōm̧m̧ane juon kōttōpar, jeiki bwebwenato ko, kōm̧m̧ani pija ko ruo alen juon iiō.’”7

Ta naan ko komaron̄ jeiki ļo̧k n̄an ajri ro nejūm eļan̄n̄e ewōr wōt 25 naan ko ak dikļo̧k?

Baba eo em̧m̧an dettan Iaar kōnono kake m̧oktaļo̧k, eo ar jeje kōn ememļo̧kjeņ ko an kōn rūkaki eo an ilo kūlaaj ruo, ej kiiō karrutoļo̧k juon nin̄nin̄ leddik. E ej en̄jake leke jen lan̄ me kar likūt ippān. Ilo an rūttoļo̧k, ta nej ilju im jekļaaj eo an? Ta eo enej ba me emaron̄ lukkuun kareel e? Ta naan ko renaaj kōketak e, lujuri, im jipan̄ e pād wōt ilo iaļ eo? Enaaj ke kōm̧m̧an oktak eļān̄n̄e ebōk iien n̄an unoojdikdik, “Kwoj Juon Nejin Anij”? Enaaj ke keememej juon raan bwe jemen emakijkij an kijon̄ ba naan ko, “Ij iakwe men otemjeļo̧k kōn kwe”?

Ejjab ke ta eo Jemedwōj Ilan̄ ekar ba n̄an Nejin im n̄an aolepedwōj ke Ekar ba, “E in Nejū jitōnbōro ippa” innām bar kobaik, “Ij m̧ōņōņō kake”?8

Ij kōtmene bwe naan ko jej kōnono im jeiki n̄an ajri ro nejid rej rome iakwe eo an Jemedwōj Ilan̄ n̄an Nejin, Jisōs Kraist, im n̄an kōj. Innām jemaron̄ ke bōjrak n̄an ron̄jake, n̄an an ajri eo lukkuun kōnono men ko reļļap im rekabwilōn̄lōn̄ ilo kōjepļaaktok. Ij ba menin ilo etan Jisōs Kraist, amen.