2010–2019
Ko ʻEtau Ngaahi Leá
ʻEpeleli 2013


Ko ʻEtau Ngaahi Leá

ʻOku lava ʻe heʻetau founga lea mo e ngaahi lea ʻoku tau ngāue ʻaki ki heʻetau fānaú ʻo poupouʻi mo langaki ʻenau moʻuí pea fakamālohia ai ʻenau tuí.

Naʻe toki ʻiló ni ʻe ha tamai kei talavou ʻa e mālōlō ʻene faiako makehe he kalasi uá. ʻI heʻene manatu ki aí naʻá ne tohi ʻo pehē: “ʻI he kotoa ʻo e ngaahi ongo mo e ngaahi aʻusia ʻoku ou manatu ki aí, ko e ongo ʻoku ou fakakaukau lahi taha ki aí ko e ʻfakafiemālié.’ Mahala naʻá ne mei akoʻi au ki he sipelá, kalamá mo e fiká, ka ko e meʻa mahuʻinga angé naʻá ne akoʻi au ke u saiʻia heʻeku kei hoko ko e kiʻi tamasiʻí. ʻI hono lokiakó, naʻe faʻa SAI PĒ hono sipela halaʻi ha foʻi lea; Naʻá ne pehē, ʻTe ta ngāue ki ai.’ Naʻe SAI PĒ ke huaʻi pe ʻai ke ʻuli ha meʻa; te ne tali mai, ʻTe ta fakaleleiʻi ia pea ʻai ke maʻa.’ Naʻe SAI PĒ ke feinga, SAI PĒ ke faofao, SAI PĒ ke fakaʻānaua, pea SAI PĒ ke fiefia ʻi he ngaahi meʻa noaʻia ʻoku fakafiefia pē ki he fānaú.”

Ko e taha ʻo e ngaahi ivi takiekina lahi taha ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha ʻi he māmani ko ʻení ko hono takiekina ha fānau. ʻOku takiekina e tui mo e mahuʻingaʻia e fānaú ʻiate kinautolu peé ʻi heʻenau kei īkí. ʻOku maʻu ʻe he taha kotoa pē ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó ʻa e mālohi ke fakatupulaki ʻa e loto falala ʻa ha tamasiʻi ʻiate ia pea ke fakatupulaki ʻa e tui ʻa ha fānau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ʻi he lea ʻoku nau lea ʻakí.

ʻOku tau lau ʻi he Hilamani vahe 5, “Pea ko ʻeni, ʻe hoku ongo foha, manatu, manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá.”1

Ko e ngaahi lea ʻeni naʻe akoʻi e Hilamani ki hono ongo fohá. Pea hoko atu ʻetau laú ʻo pehē: “Pea naʻá na manatuʻi ʻa ʻene ngaahi leá; pea … naʻá na ʻalu atu … ke na akonaki ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he kakai kotoa pē.”2

Neongo naʻe fakatangaʻi e ongo foha ʻo Hilamaní pea tuku pōpula, naʻe ʻikai pē ke teitei ngalo ʻiate kinaua ʻa e ngaahi lea ko ia kuó na fanongo aí. Naʻe maluʻi mo takatakai ʻiate kinaua ha pou afi. Pea naʻe ongo mai ha leʻo, ʻoku ou lea kiate kinautolu naʻa nau puke pōpula kinauá:

“Mou fakatomala, pea ʻoua ʻe toe feinga ke fakaʻauha ʻeku ongo tamaioʻeikí. …

“… ʻOku ʻikai ko ha leʻo ia ʻo e mana, pea naʻe ʻikai foki ko ha leʻo ia ʻo e fuʻu longoaʻa lahi, kae vakai, ko ha kihiʻi leʻo siʻi ʻoku fuʻu vaivai ʻaupito, ʻo hangē ha fanafaná, pea naʻe mahuhuhuhu ia ʻo ongo ki he laumālié tonu.”3

ʻOku lava ke tau ako mei he leʻo ko ia mei he langí. Naʻe ʻikai ke leʻolahi, tafulu, pe tukuhifo; ka ko ha kiʻi leʻosiʻi ʻo e angavaivai haohaoa, ʻokú ne ʻomi ha fakahinohino pau lolotonga iá ʻokú ne ʻomi ha ʻamanaki leleí.

ʻOku lava ʻe heʻetau founga leá mo e ngaahi lea ʻoku tau ngāue ʻakí ʻo poupouʻi mo langaki ʻenau moʻuí pea fakamālohia ʻenau tuí ke nofo maʻu ʻi he hala ke foki ai ki he Tamai Hēvaní. ʻOku nau omi ki he māmani ko ʻení, kuo nau mateuteu ke fakafanongo.

Naʻe hoko ʻi ha falekoloa tupenu ha sīpinga ʻo e fakafanongo ʻa ha kiʻi tamasiʻi. Naʻe fonu e falekoloá he kau fakataú pea naʻe mahino ki he tokotaha kotoa naʻe hohaʻa ha faʻē he pulia ʻene tama tangata kei siʻí. Naʻá ne ʻuluaki ui hono hingoá. Naʻá ne ui “Kona,” ʻi heʻene laka takai fakavave he falekoloá. Hili ha taimi, naʻe leolahi mo hohaʻa ange hono leʻó. Ne faifai pea tala ki he kau leʻó, pea kau atu ʻa e taha kotoa ʻi he falekoloá ʻi hono kumi e kiʻi tamasiʻí. Ne ʻosi ha ngaahi miniti mo e ʻikai pē ha ola lelei. ʻAlu pē e taimí mo e mahino e kamata ke ilifia ange ʻa e faʻē ʻa Koná pea vave ange ʻene toutou kailaʻi hono hingoá.

Hili ha lotu fakalongolongo ha taha ʻo e kau fakataú, naʻá ne maʻu ha fakakaukau, pau pē naʻe ʻi he loto falekoloá ʻa Kona kae mahalo ʻoku ilifia heʻene fanongo ki he kailaʻi hono hingoá ʻe heʻene faʻeé. Naʻá ne fakahaaʻi ʻeni ki ha fefine ʻe taha naʻe kau he kumí, pea vave ʻena fakahoko ha palaní. Naʻá na lue fakataha ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tēpile tupenú mo toutou lea leʻo siʻi ʻaki e ngaahi leá ni, “ʻE Kona, kapau ʻokú ke fanongo ki hoku leʻó, lea mai, ʻKo au ʻeni.’” ʻI heʻena lue māmalie ki mui he falekoloá mo toutou lea ʻaki e kupuʻi lea ko iá, naʻe tonu ʻena maʻú, ne na fanongo ki ha leʻo tailiili, leʻo siʻi ʻoku pehē mai, “Ko au ʻeni.” Naʻe toitoi ʻa Kona ʻi he vahaʻa ʻo ha ngaahi takainga tupenu ʻi ha lalo tēpile. Naʻe hanga ʻe ha leʻo angavaivai haohaoa ʻo poupouʻi ʻa Kona ke ne tali mai.

Lotua ke ʻIlo ʻa e Ngaahi Fie Maʻu ʻa e Fānaú

Ke ongo ʻetau leá ki he loto ʻo e fānaú, kuo pau ke tau ʻilo ʻene ngaahi fie maʻú. Kapau te tau lotua ke ʻilo e ngaahi fie maʻu ko iá, ʻe ala maʻu ʻe he ngaahi lea kotoa pē ʻoku tau faí ʻa e mālohi ke aʻu ki honau lotó. ʻOku fakalahi hotau iví he taimi ʻoku tau fekumi ai ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē:

“Lea ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau te u fakahū ki homo lotó, …

“He ʻe foaki kiate kimoua ʻi he houa ko iá, ʻio, ʻi he momeniti ko iá, ʻa e meʻa ke mo lea ʻakí.”4

Taʻofi pea Fakafanongo ʻi he ʻOfa

Meʻapango, ʻoku hanga ʻe he ngaahi meʻa fakahohaʻa ʻo e māmani ko ʻení ʻo taʻofi e fānau tokolahi mei heʻenau fakafanongo ki he ngaahi lea fakalotolahi te ne takiekina ʻenau fakakaukau kiate kinautolú.

Naʻe fakamatala ʻa Toketā Nila Hāfoni, ko ha toketā ʻokú ne tokangaʻi ʻa e Tafaʻaki Moʻui Lelei Ange ʻa e Senitā UCLA maʻá e Fānau, Fāmili mo e Tukui Koló, ki hono “liʻaki ʻo e fatongia fakaemātuʻá.” Naʻe kau ai ha sīpinga ʻo ha kiʻi pēpē māhina ʻe 18 mo ʻene ongomātuʻá.

“‘Ne ʻasi fiefia, longomoʻui mo tokanga e kiʻi tamasiʻí ki heʻene kai pisa mo ʻene ongomātuʻá. … Hili e kai efiafí, naʻe ʻalu ʻa e Fineʻeikí ʻo fai ha fekau, kae ʻoange ki he Tangataʻeikí ke ne tokangaʻi.’

“Naʻe … kamata ke lau ʻe he Tangataʻeikí ʻa e ngaahi pōpoaki heʻene telefoní lolotonga iá naʻe feinga e valevalé ke maʻu ʻene tokangá ʻaki hono tolo e kongokonga pisá. Naʻe toe hanga mai leva e tangataʻeikí ʻo na vaʻinga. Ne vave leva ʻene fetongí ke ne sio vitiō mo e pepeé heʻene telefoní ʻo aʻu ki he foki mai ʻa e uaifí.

“… Naʻe fakatokangaʻi ʻe [Toketā] Hāfoni ne kamata ke taʻe fiemālie pe lotomamahi ʻa e valevalé, he siʻisiʻi ʻa e fehokotaki ʻa e mātuʻá mo e tamasiʻí.”5

Mahalo ko e tali ki heʻetau lotu ke ʻilo ha founga ke feau ʻaki e ngaahi fie maʻu ʻetau fānaú, ko hano fakasiʻisiʻi ange ʻetau tokanga mo fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká. ʻOku lahi e ngaahi taimi faingamālie mahuʻinga ke fengāueʻaki mo talanoa ai mo ʻetau fānaú ka ʻoku mōlia ia he taimi ʻoku tau femoʻuekina ai he ngaahi meʻa ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fili ai ha taimi ʻi he ʻaho takitaha ke ke mavahe mei he tekinolosiá ka ke fetuʻutaki mo e tokotaha takitaha. Hanga ʻo tamateʻi e meʻa fakaʻilekitulōnika kotoa pē. ʻI hoʻo fai ʻení, ʻe hangē ʻoku lōngonoá homou ʻapí he kamatá; hangē ʻoku ʻikai te ke ʻilo e meʻa ke faí pe lea ʻakí. Ka ʻi hoʻo tuku kakato hoʻo tokangá ki hoʻo fānaú, ʻe kamata leva ha fetalanoaʻaki pea te ke fiefia he fanongo kiate kinautolu takitahá.

Tohi ke Fakalotoʻi ʻEtau Fānaú

Te tau lava foki ʻo takiekina ʻetau fānaú ʻi he ngaahi lea ʻoku tau tohi kiate kinautolú. ʻOku tohi ʻe Nīfai ʻo pehē, “He ʻoku mau ngāue faivelenga ke tohi, ke fakalotoʻi ʻa ʻemau fānaú … ke nau tui kia Kalaisi, mo fakalelei ki he ʻOtuá.”6

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e aʻusia ʻa Sei Hesi, ko ha pailate naʻe fanaʻi hifo ʻi Vietinemi Tokelau ʻi he 1960 tupú: “Naʻe feʻunga mo ha taʻu ʻe ua ʻa e ʻikai ʻilo ʻe hono fāmilí pe ʻoku mate pe moʻui. Faifai pea fakangofua ia ʻe he niʻihi ne nau puke pōpula iá ke ne faitohi ki hono ʻapí ka naʻe fakangatangata pē ke ʻoua naʻa toe laka hake he foʻi lea ʻe 25.” ʻOku fehuʻi mai ʻe Palesiteni Monisoni: “Ko e hā nai te ta lea ʻaki ki hotau fāmilí kapau ne ta ʻi he tuʻunga tatau pē—ʻo laka hake he taʻu ʻe uá ʻa e ʻikai ke tau feʻilongakí pe ʻilo te tau toe fesiofaki koā? ʻI heʻene loto ko ia ke ʻoange ki hono fāmilí ha meʻa te nau ʻilo ai ko e ʻoatu meiate ia pea mo fai ange ha faleʻi mahuʻingá, naʻe tohi leva ʻe Misa Hesi ʻo pehē: ‘ʻOku mahuʻinga e ngaahi meʻá ni: mali temipalé, ngāue fakafaifekaú, ako ʻunivēsití. Vilitaki, fokotuʻu ha taumuʻa, tohi e hisitōliá, faitā tuʻo ua he taʻu.’”7

Ko e hā ha ngaahi lea te ke tohi ki hoʻo fānaú kapau naʻe fakaʻatā atu ke ke tohi ha foʻi lea ʻe 25 pe siʻi ange?

Ko e tamai kei talavou ne u lea ki ai kimuʻa angé, ʻa ia naʻá ne tohi kau ki heʻene ngaahi manatu ki heʻene faiako kalasi uá, ʻokú ne lolotonga ohi hake ha ʻofefine fakaʻofoʻofa. ʻOkú ne ongoʻi ʻa e falala fakalangi kuo ʻoange kiate iá. Ko e hā nai e kahaʻu hono ʻofefiné ʻi haʻane fuʻu lahi? Ko e hā ʻe lea ʻaki ʻe he tamaí ʻe tōkakano ki he loto ʻo e ʻofefiné? Ko e hā ha ngaahi lea te nau poupouʻi ia, langaki ʻene moʻuí, mo tokoniʻi ia ke ne nofo maʻu he halá? ʻE hoko nai ha liliu kapau te ne fanafana ange, “Ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá”? Te ne manatuʻi nai ʻi ha ʻaho ʻa e ngaahi lea naʻe faʻa lea ʻaki ʻe heʻene tamaí, “ʻOku ou saiʻia he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí”?

ʻIkai nai ko e meʻa ia naʻe folofola ʻaki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki Hono ʻAló pea mo kitautolu kotoa ʻi Heʻene pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni,” peá Ne toe tānaki mai, “ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí”?8

Fakatauange ke hanga ʻe he ngaahi lea ʻoku tau lea ʻaki mo tohi ki heʻetau fānaú ʻo fakafōtunga mai e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea mo kitautolú. Pea fakatauange te tau kiʻi tuʻu hifo ʻo fakafanongo, he ʻoku malava lelei ʻe ha kiʻi tamasiʻi ke lea mai ʻaki ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo lahi. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.