2010–2019
ʻOku ou ʻIloʻi e Ngaahi Meʻá ni
ʻEpeleli 2013


‘Oku ou ʻIloʻi e Ngaahi Meʻá ni

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi meʻa kuó u lau, akoʻi mo ʻiló, ko e moʻoni mahuʻinga mo toputapu taha ke u ʻoatú, ko ʻeku fakamoʻoni makehe kia Sīsū Kalaisí.

ʻI he 1992 ne hoko ai hoku taʻu 68, hili ia ʻeku hoko he taʻu ʻe hiva ko ha Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá pea taʻu ʻe 22 ʻeku mēmipa he Toko Hongofulu Mā Uá. Ne ueʻi au ke u kamata ngāue ki ha meʻa ne ui ko e “Taʻanga ne Teʻeki ke ʻOsí.” ʻOku peheni e konga ʻuluakí:

Ne u fakakaukau he pō atú ʻo peheni,

Ko ha fakakaukau mahuʻinga mo loloto ʻeni.

Ne hoko mai ia heʻeku fuʻu ongosiá,

Pea ʻikai ke u lava ʻo mohe heʻeku helaʻiá.

Ko e ʻahó ne u femoʻuekina fau

Peá u fakakaukauloto kiate au.

Naʻe peheni leva e fakakaukaú:

ʻI heʻeku kei talavoú, teʻeki ke u taʻu 68!

Ne u lava ʻo lue lelei mo faingofuá;

Ne ʻikai felāngaaki hoku umá.

Ne u lava ʻo lau ha sētesi tuʻo uá

Peá u toe lava ʻo leaʻaki pē iá.

Ne u lava ʻo ngāue taʻemālōlō

ʻi ha ngaahi houa lahí.

Pea ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke u lava he taimi ní

Naʻá ku fakahoko lelei mo faingofua ia aí.

Kapau te u lava ʻo fakafoki e taʻú,

Ka ʻomi e fili ko iá kiate aú,

He ʻikai ke u fie foki au ki heʻeku kei talavoú,

He ʻe lahi e meʻa ʻe mole meiate aú.

ʻOku ou fiemālie ke laka atu ki muʻá,

Pea tukuange ʻa e kei talavoú neongo hono ngeiá.

He ʻoku mahino kiate kitá

ʻA e meʻa ʻe mole kaú ka toe foki kimuʻá.

Taʻu ʻe hongofulu mei ai ne u fakakaukau ke toe tānaki atu ha fanga kiʻi laine ki he maau ko iá:

Maʻalifekina mo vave ʻa e taʻu ʻe hongofulú

Mōlia fakataha atu ai mo e mamahi taulōfuʻú.

Hanga ʻe ha alanga ukamea ʻo toʻo atu ʻeku ketú;

Kae lava ke toe hangatonu ʻeku ʻalú.

Toe pukepuke ʻe ha ukameʻa ʻa e kiá—

Ko ha faʻu ia ne fakaʻofoʻofá!

Ikunaʻi ai e polioó mo hono haʻahaʻá;

Kau atu ai ki he toʻu tangata kia kekevá.

Lava ke mātā e fakaʻilonga ʻo e toulekeleká.

Pea he ʻikai fakaʻau ke toe lelei ange iá.

Meʻa pē ʻoku tupulaki ʻiate kitá

Ko e loto ngalongaló hoku takauá.

Mou fehuʻi mai, “ʻOkú ke manatuʻi aú?”

ʻIo, he ʻoku ʻikai pē ke ke toe liliú.

ʻOua leva muʻa te ke siʻi tafihú

Kapau ʻe ngalo ho hingoá ʻiate aú.

Moʻoni pē ia kuó u ako ha meʻa lahí

Naʻe ʻikai ke u loto ke ke ʻiloʻí,

Ka kuo ʻomi ʻe he toulekeleká e ngaahi moʻoní

Te ne ngaohi ʻa e laumālié ke tupulakí.

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi tāpuaki kuo ʻomí,

Ko e lelei taha ʻi heʻeku moʻuí

Ko e fakafiemālié mo e feohí

ʻOku ou maʻu mei hoku ʻofaʻanga ko hoku uaifí.

Kuo mali lelei kotoa ʻa ʻema fānaú,

Pea takitāuhi honau fāmili ʻonautolú,

Pea ʻi ai honau makapuna mo e fānaú,

Meʻa vave moʻoni ko ʻenau tutupú.

Kuo teʻeki ai ʻaupito ke liliu ʻeku fakakaukaú

ʻO fekauʻaki mo e toe foki ʻo kei talavoú.

He kuo pau ke tau hoholo, he ʻoku hoko mai aí

ʻA e ʻilo fakapapau ki he moʻoní.

Mou fehuʻi mai, “Ko e hā ʻe ʻomi ʻe he kahaʻú?

Ko e hā nai ʻe hoko kiate aú?”

Te u laka atu pea ʻikai hanú.

Toki fehuʻi mai ʻi haʻaku taʻu 88!

Ne u tānaki atu e kupuʻi lea ko ʻení he taʻu kuo ʻosí:

Mou meʻa mai ko ʻeni kuó u taʻu 88.

Meʻa vave moʻoni ko e ʻalu e taʻú.

Ne u ʻalu, ketu mo tokotokó,

Pea faifai kuó u heka saliote holó.

Faʻa kiʻi mohe he taimi ki he taimí,

Ka ʻoku kei maʻu pē mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ka ʻi he kotoa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻi māmaní

Ko e tuʻunga fakalaumālié ʻoku kei tupulakí.

Kuo lau miliona e maile kuó u folauá

ʻI he māmaní mo hono maile taʻefaʻalauá.

Pea neongo e satelaité mo ʻene tokoní,

Ko ʻeku fonongá ni ʻoku teʻeki ai ke ʻosí.

Ka ʻoku ou lea atu ʻi he loto fakapapaú

ʻOku ou ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he ʻEikí ʻo lahi faú.

Te u lava fakataha mo e kuonga muʻá ʻo fakamoʻoní

ʻI heʻeku malangaʻaki ʻEne folofola māʻoniʻoní.

ʻOku ou ʻiloʻi e ongo naʻá Ne maʻu ʻi Ketisemaní

ʻOku fuʻu tōtuʻa ia ke tau mahinoʻí.

ʻOku ou ʻilo naʻá Ne fai ia maʻatautolu kotoá;

He ʻoku ʻikai hatau Kaumeʻa hangē ko Iá.

ʻOku ou ʻilo te Ne toe hāʻele maí

ʻI he mālohi pea mo e lāngilangí.

ʻOku ou ʻilo te u toe mamata kiate Iá

ʻI he ikuʻanga ʻo ʻeku fonongá.

Te u tūʻulutui ʻi hono veʻe vaʻe ne kafó;

Peá u ongoʻi Hono Laumālié ʻEne uló.

ʻE toki fafana tetetete hake hoku leʻó,

“ʻE hoku ʻEiki, mo hoku ʻOtua, ʻoku ou ʻiló.”1

Pea ʻoku ou ʻiloʻi ia!

ʻOku tuʻu e matapā sioʻata kimui homau ʻapí ʻo hanga atu ki ha kiʻi ngoue matalaʻiʻakau pea mo ha ʻuluʻakau ʻi ha kiʻi veʻe vai. ʻOku tuʻu e holisi ʻe taha ʻo e falé he veʻe ngoue matalaʻiʻakaú pea ʻoku totolo e ʻakau ko e English ivy he holisí. Kuo taʻu lahi hono faʻu ai ʻe he fanga kiʻi manupuná honau punungá. ʻOku malu ange foki e fanga kiʻi pununga ia he ʻakau ʻoku totolo he holisí mei he fanga fōkisi, kumā mo e fanga pusi ʻoku feʻaluʻaki holó.

ʻAho ʻe taha ne fai ha longoaʻa mei he ʻakaú ni. Ne ongo mai ha tangi fakaʻaulolongo pea fepunaki mai ai ha fanga kiʻi manupuna ʻe 8 pe 10 nai mei he ngaahi vao ʻakau takatakaí he longoaʻá ni. Ne u sio atu ʻo ʻilo e meʻa ne tupu ai e longoaʻá. Ne u sio atu ki ha fuʻu ngata naʻe kamata totolo hifo ʻi he ʻakaú ʻo tautau ʻi muʻa he matapā sioʻatá pea lava ke u ala atu ʻo fusiʻi ki lalo. Naʻe ʻi ai ha foʻi pupula ʻe ua he sino ʻo e ngatá—ko e fakamahino ia kuó ne ʻosi folo ʻe ia ha kiʻi manupuna ʻe toko ua mei he punungá. ʻI he taʻu ko ʻeni ʻe 50 kuo mau nofo ai ʻi ʻapí, kuo teʻeki ai ke mau mamata ha meʻa pehē. Ko ʻene toki hokó ʻeni—he anga ʻemau fakakaukaú.

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ne toe hoko ha longoaʻa, ʻi he ʻotu vālai ko ia naʻe totolo he ʻā ʻo e fanga kulií. Ne mau fanongo ki he tangi tatau pē pea mo e fepunaki fakataha mai e fanga manupuná. Ne mau ʻiloʻi e tokotaha fai koví. Ne lele atu homa mokopuná ʻo fusiʻi mai ha ngata ʻokú ne kei ʻūtaki pē e faʻē naʻá ne maʻu ʻi ha punungá ʻo tāmateʻí.

Ne u pehē loto pē, “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó? Kuo toe ʻohofi nai ʻa e Ngoue ko ʻĪtení?”

Ne u manatu ki he ngaahi fakatokanga kuo leaʻaki ʻe he kau palōfitá. He ʻikai ke tau hao maʻu pē mei he mālohi ʻo e filí, ʻo aʻu pē ki hotau ngaahi ʻapí. ʻOku fie maʻu ke tau maluʻi ʻetau fānaú.

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani fakatuʻutāmaki moʻoni ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie tahá. ʻOku ʻohofi ʻa e fāmilí, ʻa e faʻunga mahuʻinga taha ʻi taimi mo ʻitānití, ʻe ha ngaahi mālohi ʻoku tau lava ʻo mamata pe ʻikai mamata ki ai. ʻOku takai holo ʻa e filí. Ko ʻene taumuʻá ke fakatupu lavea. Kapau te ne lava ʻo fakavaivaiʻi mo fakaʻauha ʻa e fāmilí, te ne ikuna leva.

ʻOku ʻiloʻi ʻe he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e mahuʻinga fisifisimuʻa ʻo e fāmilí pea nau feinga ke moʻui ʻi ha founga he ʻikai lava ke hū mai ai e filí ki honau ʻapí. ʻOku tau ongoʻi hao mo malu mo ʻetau fānaú ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi fuakava kuo tau faí mo moʻui talangofua ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke fai ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe ʻĪsaia, “Pea ko e ngāue ʻo e māʻoniʻoní ko e melinó ia; pea ko e fua ʻo e māʻoniʻoní ko e fiemālie mo e nofo lelei ʻo taʻengata.”2

ʻOku talaʻofa mai e melino ko iá ʻi he ngaahi fakahā ne folofola ai e ʻEikí, “Ka ʻo kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē.”3

Kuo foaki mai e tumutumu ʻo e mālohi e lakanga fakataulaʻeikí ke maluʻi ʻaki ʻa e ʻapí mo kinautolu ʻoku nofo aí. ʻOku maʻu ʻe he tamaí ʻa e mafai mo e tufakanga ke akoʻi ʻene fānaú pea tāpuakiʻi pea ke tokonaki maʻanautolu ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí pea mo ha faʻahinga maluʻi fakataulaʻeiki pē ʻe fie maʻu. Kuo pau ke ne fakahaaʻi ʻa e ʻofá mo e anganofó mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e faʻeé ke lava ʻena fānaú ʻo mamata ki he ʻofa ko iá.

ʻOku ou ʻiloʻi ko e tuí ko ha mālohi moʻoni ia, ʻoku ʻikai ko hano lea ʻaki pē ʻo e tuí. ʻOku siʻi ha meʻa ia ʻe mālohi ange ʻi he lotu faivelenga ʻa ha faʻē angatonu.

Akoʻi koe pea mo ho fāmilí ʻo fekauʻaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. He ʻikai ha ngāue taʻengata ʻe maʻongoʻonga ange ʻi he ngāue ʻoku fai ʻi loto he ngaahi holisi homou ʻapí.

ʻOku tau ʻiloʻi ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa ha mātuʻa fakalangi, ʻoku tau ʻi he māmaní ke maʻu hotau sino fakamatelié pea ke siviʻi kitautolu. Ko kitautolu kuo tau maʻu e sinó, ʻoku tau maʻu ha mālohi ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha sinó.4 ʻOku tau tauʻatāina ke fili ʻa e meʻa ʻoku tau loto ki aí pea mo e faʻahinga tōʻonga te tau faí, ka ʻoku ʻikai ke tau tauʻatāina ke fili ʻa hono ngaahi nunuʻá. Kuo pau ke nau hoko mai.

ʻOku fakaʻuhingaʻi e tauʻatāina ke filí ʻi he folofolá ko e “tauʻatāina ke fili ki he totonú” ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví. ʻOku feinga ʻa e filí ke fakatauveleʻi kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi hala ʻetau tauʻatāina ke filí.

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻe “lava ʻe he tangata kotoa pē ʻo ngāue ʻi he tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻo kau ki he kahaʻú, ʻo fakatatau ki he tauʻatāina ke fili ki he totonú ʻa ia kuo foaki kiate iá, koeʻuhí ke lava ʻo ʻekeʻi mei he tangata kotoa pē ʻa ʻene ngaahi angahala ʻaʻaná ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú.”5

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻAlamā ʻo pehē ʻoku “ʻikai lava ʻe he ʻEikí ke ʻafio ki he angahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi ia.”6 Ke mahino ʻeni, kuo pau ke tau fakamavahevaheʻi ʻa e angahalá mei he tokotaha faiangahalá.

Hangē ko ʻení, ʻi hono ʻomi ki he ʻao ʻo e Fakamoʻuí ha fefine ne moʻua he tonó pea mahino naʻe halaiá, naʻá Ne tukuange ʻa e meʻá ni ʻaki ha foʻi lea ʻe fitu: “ʻAlu, pea ʻoua ʻe toe faiangahala.”7 Ko e laumālie ia ʻo ʻEne ngāué.

Ko e kātakí ko ha ʻulungaanga lelei ia, kae hangē ko e ʻulungaanga lelei kotoa pē, ko e taimi ʻoku ʻave halaʻi aí, ʻoku liliu leva ia ʻo hoko ko ha vaivaiʻanga. ʻOku fie maʻu ke tau tokanga telia ʻa e “tauhele ʻo e kātakí” ke ʻoua naʻa tau fihia ai. ʻOku ʻikai hanga ʻe hono fakangaloku ia ʻo e ngaahi lao e fonuá ke kātakiʻi ʻa e tōʻonga angaʻulí, ʻo holoki ai e nunuʻa fakalaumālie ʻe hoko mai ʻi hono maumauʻi e fono ʻa e ʻOtuá ki he angamaʻá.

ʻOku fāʻeleʻi mai e taha kotoa mo e Maama ʻo Kalaisí, ko ha ivi takiekina ʻokú ne fakangofua e tokotaha kotoa pē ke ne ʻiloʻi e totonú mei he meʻa ʻoku halá. Ko e meʻa ʻoku tau fai ʻaki e maama ko iá mo e anga ʻetau tali e ngaahi ueʻi ko ia ke moʻui māʻoniʻoní, ko ha konga ia ʻo e sivi ʻo e moʻui fakamatelié.

“He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhí ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke fai leleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá.”8

Kuo pau ke tau takitaha tuʻu ʻi ha tuʻunga ke tau lava ʻo tali ai e tataki mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai pē founga ia ʻa e ʻEikí ke lilingi hifo ai e poto haohaoa kiate kitautolu ke ne ueʻi, tataki, fakahinohinoʻi mo fakatokanga mai kiate kitautolu. ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he foha pe ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke nau ʻiloʻi levá. Ako ke ke maʻu pea ngāueʻi leva ʻa e ueʻi fakalaumālié mo e fakahā ʻokú ke maʻú.

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi meʻa kuó u lau, akoʻi mo ʻiló, ko e moʻoni mahuʻinga mo toputapu taha ke u ʻoatú, ko ʻeku fakamoʻoni makehe kia Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne moʻui. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. Ko ʻEne fakamoʻoní au. Pea ʻoku ou lava ʻo fakamoʻoni kiate Ia. Ko Ia hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí. ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ʻeni. Pea ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.