2010–2019
Kōj Jej Leddik ro Nejin Jemedwōj Ilan̄
Eprōļ 2013


Kōj Jej Leddik ro Nejin Jemedwōj Ilan̄

Āinwōt leddik ro nejin Anij kōj kajjojo jeoktak im jenolo̧k ilo kadkad ko ad im en̄jake ko. Im aaet ijo kuņaad eļap tokjen―kōnke kōj jaorōk.

Kajjojo wiik, jiron̄ ro jen peļakiin laļ in rej āliji Motto eo an Doulul eo an Jiron̄ ro. Jekdo̧o̧n kajin rōt, kajjojo iien Ij ron̄ naan kein: “Kōj rej Leddik ro Nejin Jemedwōj Ilan̄, eo ej iakwe kōj, im jej iakwe E,”1 Jetōb eo ej kapen n̄an ļo̧ļātāt eo aō bwe rej m̧ool. Ejjab juon kilen kwaļo̧k wōt kadkadid―kōn wōn kōj―ak ebarāinwōt juon kūle nejin kōn wōn kōj im ta jej erom. Jej leddik ro nejin eo euteijtata!

Ilo aolep laļ im ioon aolep āne, Ikar ioon jiron̄ ro releke, reobrak kōn meram, kije kōn jerbal eļļap im mālijjon̄, m̧weie kōn tōmak ewānōk im erreo. Rej wānōk. Rej rikōjparok bujen ko ro rej “jutak āinwōt ri kam̧ool ro an Anij ilo aolep iien ko im ilo aolep men otemjeļo̧k, im ilo aolep jikin ko.”2 Rejeļā wōn er im bwe ewōr juon aer jerbal eaorōk n̄an kalek aelōn̄ an Anij.

Ke iaar pād ilo kalōj, iaar membōr in BYU International Folk Dancers. Juon jam̧ōr, juon kumi ejenoļo̧k im jeram̧m̧an n̄an aluuje mijen ko ilo Europe. Ekar juon jam̧ōr epen n̄an n̄a kōnke jejjo allōn̄ rem̧oktaļo̧k jema ekar jidimkij an mej. Tōre eo kōm kar pād ilo Scotland, Iaar en̄jake aō ajimakeke. Iaar jino ebbeer. Kōm ar eeb joten eo ilo im̧ōn jar eo, innām ālkin kōm ar etal n̄an opiij eo an mijen. Ke ij etal laļļo̧k im epaake m̧weo, Ij lo juon dekā kar likūt ilo jikin kallib aiboojoj turin wōrwōr eo. Ioon iaar riiti naan ko,“Jekdo̧o̧n ia kom̧ij pād ie kōm̧m̧ane ijo kuņaam em̧m̧an.” Ilo tōre eo iaar en̄jake naan ko ijo em̧wilaļ ilo būruō im ikar en̄jake kajoor an lan̄ peļļo̧k im letok n̄an eō juon ennaan. Ijeļā bwe Jemedwōj Ilan̄ ejeļā kajjeō. Ikar en̄jake aō jab ajimakeke. Ikar jutak ilo jikin kallib eo kōn dānin kōmjalaal ilo meja: Jekdo̧o̧n ia kom̧ij pād ie kōm̧m̧ane ijo kuņaam em̧m̧an.” Ennaan in em̧m̧an ekar kōkāāl visōn eo aō bwe Jemedwōj Ilan̄ ejeļā kajjeeō im ewōr juon An karōk n̄an mour e aō, im jetōb eo ikar en̄jake ar jipan̄ eō meļeļe bwe ijo kuņaaō ewōr tokjen.

Tokālik iaar jeļā bwe ennaan in ekar lujur rikanaan David O. Mckay ilo tōre eo ekar jerbal āinwōt juon mijenede em̧m̧an ded ilo Scotland. Ekar loe ioon juon dekā ilo juon em̧ lo iien ekabweere ilo mour eo an ilo mijen eo an, im naan ko raar lijur e. Iiō ko tokālik, ilo an m̧weo tipdikdik ņa ilaļ, eaar kōm̧m̧an koņ n̄an bōke dekā eo kar likūt ilo jikin kalib eo ilo m̧weo imōn mijen.3

Āinwōt leddik ro nejin Anij, kōj kajjojo jejenoļo̧k im oktak ilo kadkad im en̄jake ko. Im aaet joko kuņaad ewōr tokjen―kōnke kōj ewōr tokjād. Men eo kuņaad aolep raan n̄an kōkajririik, katakin, im kea kōn ro jet emaron̄ jab katoktok limo, dikļo̧k, im jejtokjen ilo iien ko, im aaet ilo ad kememej bwe ļain eo m̧okta ilo Motto eo an Doulul eo an Jiron̄ ro ej ba—Kōj rej leddik ro Nejin Jemedwōj Ilan̄, eo ej iakwe kōj”—enaaj kōm̧m̧an oktak ilo jemjerā ko ad im uwaak ko ad.

Raan ko ļo̧k jinō 92 iiō dettan eaar mej. Eaar iļo̧k jen mour in āinwōt eaar mour―ineem̧m̧an. Mour eo an ekar jab āinwōt an karōk e. Leo pāleen, jema, eaar mej ke ekar 45 an iiō, ilo̧k jen e kōn jilu ajri―n̄a im ļaddik ro ruo jeiū im jatū. Eaar mour 47 iiō ko āinwōt juon eo emej pāleen. Eaar naajdik baam̧le eo am̧ jen an rūkaki ilo jikuuļ ilo raan im rūkaki in o̧kōn ilo bon̄. Eaar lale ļōļļap eo jemen, jim̧m̧aō, eo ar jokwe ilo m̧weo epaak. Eaar lukkuun lale bwe kōm̧ kajjojo en wōr am̧ jeļāļo̧kjeņ jen juon kaļōj. Ilo m̧ool, eaar kwaļo̧k an kōņaan bwe kōm̧in maron̄ erom “rijipan̄ ro.” Im ejjan̄in kar apņōņō. Ekar kōjparok bujen ko an, im kōnke eaar kōjparoki, eaar kūr laļ tak kajoor ko an lan̄ n̄an kōjeram̧m̧an m̧weo m̧ōm̧ im n̄an kwaļo̧k kabwilōn̄lōn̄ ko. Ekar pedped wōt ioon kajoor an jar, priesthood, im kallim̧ur ko an bujen ko. Eaar tiljek ilo jerbal eo an n̄an Irooj. An dim im wujlepļo̧k eaar kadim kōm̧, ajri ro nejin. Emakijkij an āliji jeje ko rekwojarjar bwe Irooj ej kile eļan̄n̄e jej kōm̧m̧ane ta eo Ej ba, ak eļan̄n̄e jejjab kōm̧m̧ane ta Ej eo ba, ejjeļo̧k ad kallim̧ur.4 Ekar m̧ato eo an in. Eaar meļeļe ta meļeļein n̄an erom juon rikajparok bujen. Ej jan̄in kar bōk juon nōbar jen laļ in. Eaar jab kōņaan eo an in. Emeļeļe wōn kar E im nejin wōn—juon leddik nejin Anij. Ilo m̧ool, maron̄ ba kōn jinō bwe ekar em̧m̧an an kōm̧m̧ane ijo kuņaan.

Kōrā ro im ro jinen, Būreejtōn Gordon B. Hinckley eaar ba:

“Jej jab aikuj meļo̧kļo̧k kajoor eo an kōrā ro. Ej jinen eo me ej lukkuun kajju jelōt mour ko an ajri ro nejier. … Ej jinen eo me ej kōkaajririik er im karūttoļo̧k er ilo wāween ko an Irooj. Aer kareel eļap ej menin aikuj. …

“… Er rej rikōm̧anm̧an ro an mour. Er rej rikōkajririik ajri ro. Er rej rūkaki ro an jiron̄ ro. Er rej m̧ōttad ro rejenoļo̧k. Er rej rijerbal ro ad ilo kalek aelōn̄ in Anij. Aer jerbal eļap, aer jipan̄ eaiboojoj.”5

Ekōjkan an juon jinen ak juon jemān ļōmņak kōn leddik eo nejier ejitenbōro ej kauteij im m̧ool indeeo bwe ej juon leddik nejin Anij? Ekōjkan ad jipan̄ er diwōjļo̧k jen laļ in im pād ilo aelōn̄ an Anij?

Ilo juon laļ eo ej kaarmejete aorōk ko an armej, jiron̄ ro raikuji kōrā im em̧m̧aan ro n̄an “jutak āinwōt rikam̧ool ro an Anij ilo aolep iien ko im ilo aolep men otemjeļo̧k, im ilo aolep jikin ko” Ejjan̄in kar āindein āinwōt kar m̧okta an ļap an aorōk jen kiiō. Jiron̄ ro raikuj m̧am̧a ro, raikuj rikatakin ro rej waanjon̄ok in wānōk. Ro jinen, jemjerā eo ami ippān leddik ro nejūmi eļap an aorōk, im barāinwōt waanjon̄ak eo ami. Ekōjkan ami iakwe im kauteij eo jemen, priesthood eo an, im an jerbal kwojarjar naaj waļo̧k im bōlen enaaj ļapļo̧k ilo m̧wil im m̧antin leddik eo nejūm.

Ta m̧ōttan eo jej aolep aikuji “kōm̧m̧an em̧m̧an”? “Naan in kean̄ an Baam̧le ej allikkar:

“Jān jōkjōk eo ekwojarjar, ro jemen rej tōl ioon baam̧le ko aer ilo io̧kwe im jim̧we im ej aer eddo n̄an kōpooj menin aikuj ko an mour im kōjparok baam̧le ko aer. Ro jinen eddo eo aer eaorōk ej n̄an kōkkaajririik ajri ro nejier. Ilo eddo kein rekwojarjar, ro jemen im jinen rej kalim̧ur n̄an jipan̄ doon āinwōt m̧ōttā ro rej juōn wōt. …

Kōmij kakkōl bwe jabdewōt ro rej rube bujen ko an kien erreo, ro rej kakkure pāleen ak ro nejin, ak ro rej likjab in kōtōprak eddo ko an baam̧le eo naaj juōn raan ņaruwier im̧aan Anij”6

Ilo jukjukinpād eo ejjab erreo ilo tōre ko an Mormon, eaar kwaļo̧k būrom̧ōj bwe kōrā ro rekar joļo̧k men eo elukkuun aorōk im aiboojoj ilōn̄in men otemjej—aer wānōk im mour erreo.7

Bar juon alen, jj kōkāāl kūr eo n̄an jepļaak n̄an mour wānōk. Mour wānōk ej kajoor im peran an leddik ro nejin Anij. Enaaj kar ewi jekjek in laļ in eļan̄n̄e wānōk―jekjekin kōlmenļo̧kjeņ im manit eo ej pedped wōt ioon jon̄ak ko reutiej an mour erreo8—rekar pād ilo jukjukinpād eo ad āinwōt juon wōnāān eaorōk? Eļan̄n̄e mour jab erreo, pija nana, im kowaan rekar dikļo̧k, enaaj ke kar dikļo̧k an wōr mour in pālele ko rerub, mour ko rejepelōklōk, im rub bōro ko? Alooj pija ko ren ke kauteij im kōjekdo̧o̧n im kajejtokjen aorōk an leddik ro nejin Anij? Eļan̄n̄e aolep armej relukkuun meļeļe aorōkin ennaan in. “Kōj rej leddik ro Nejin Jemedwōj Ilan̄, eo ej iakwe kōj,” ekōjkan naaj kar kūle im kōm̧m̧an n̄an kōrā ro?

Jet iiō rem̧ootļo̧k, ilo an Conference Center in pojak in dedeļo̧k, Iaar deļo̧n̄e m̧win ekwojarjar ilo ettōņaak eo an kōn juon at epen im mej in kōjparok, pojak n̄an pāākumi rak eo me leo ippa ekar jipan̄ kōļake. Ijo lokatok eo kiiō ej jutak kar juon tiraktōr edik kōjerbale n̄an joļo̧k ettoon iien eo ej ekkal n̄an joļo̧k ettoon ko, im būn̄aln̄al eo im̧win ekar mijel, im ke ej dedeļo̧k, ej bar kōm̧man āindein ioon rak kāāl eo. Ijo kuņaaō ekar pāākum. Im ikar pāākum im pāākum. Ālkin jilu raan, pāākum eo edik aō eaar bwil!

Ālkin rālepen eo m̧okta jen an kweilo̧k eo eļap kein kajuon ilo m̧wiin eaiboojoj, m̧wiin leo ippa eaar kūr eō. Ej tin kiiō kōļaak m̧ōttan eo an rak eo―ium̧win lokatok in.

Eaar kajjitōk, “Eoon ta iaikuj jeiki itulikin rak in.?”

Im Iaar ba, “Mosaia 18:9: ‛jutak āinwōt juon rikam̧ool an Anij ilo aolep iien ko im ilo aolep men otemjeļo̧k, im ilo aolep jikin ko.’”

Ilo juon idajon̄jon̄ eļap an laļ, en̄in ej ta eo jiron̄ ro im aolep kōrā ro ilo Kabun̄ in ren kōm̧m̧ane. Er rej juon kareel n̄an em̧m̧an eo ilo laļ in. Er rewānōk im wōr tokjāer, mālōtlōt im niknik. Er rej jutak āinwōt rikam̧ool an Anij. Er rej kōm̧m̧an oktak kōnke er reoktak. Em̧m̧an aer kōm̧m̧ane ijo kuņaer.

Elōn̄ iiō remootļo̧k, ke iaar pāākumi rak in―kajion̄ n̄an kōm̧m̧ane ijo kuņaaō edik―Ikar jab kūle bwe Imaron̄ juon raan jutak ioon rak eo ium̧win lokatok eo.

Rainin āinwōt juon leddik nejin Anij, Ij jutak āinwōt juon rikam̧ool bwe E emour. Jisōs ej Kraist eo. E ej ad Ripinmuur. Ej jen katok in pinmuue eo An eļap bwe inaaj juon raan ro̧o̧lļo̧k n̄an mour Ippān―kalikkar, erreo, im liāp ilo juon baam̧le indeeo. Ij kam̧ool bwe kōj jej tōl kōn juon rikanaan an Anij, Būreejtōn Thomas. S. Monson, im N̄aij kam̧m̧oolol kōn em̧m̧aan ro rej mour jim̧we, ro kajoor in priesthood eo aer ar kōjeram̧m̧an mour e aō. Im Inaaj n̄an indeeo kam̧m̧oolol kōn kajoor eo iaar bōke kōn kajoor in Pinmuur eo an Rilo̧mo̧or ilo Aō wōnm̧aanļo̧k n̄an kajion̄ “kōm̧m̧ane ijo kuņaō em̧m̧an.” Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Young Women Personal Progress (booklet, 2009), 3.

  2. Mosaia 18:9.

  3. Lale Matthew O. Richardson, “‘What E‘er Thou Art, Act Well Thy Part’: John Allan’s Albany Crescent Stone,” Journal of Mormon History, vol. 33 (Fall 2007), 31–61; Francis M. Gibbons, David O. McKay: Apostle to the World, Prophet of God (1986), 45.

  4. Doctrine and Covenants 82:10.

  5. Gordon B. Hinckley, “Standing Strong and Immovable,” Worldwide Leadership Training Meeting, Jan. 10, 2004, 21.

  6. “Baam̧le eo: Juon Naan Kean̄ n̄an Laļ,” Ensign ak Liaona, Nob. 2010, 129.

  7. Lale Moronai 9:9.

  8. LaleYoung Women Personal Progress, 70.