2010–2019
Ua hoê tatou
Eperera 2013


Ua hoê tatou

Te pure nei au e, noa’tu te vahi ta tatou e noho nei, noa’tu te huru o ta tatou mau ohipa i roto i te autahu‘araa o te Atua, ia tahoêhia tatou i roto i te ohipa hopoiraa i te evanelia i to te ao atoa nei.

Ua faaite papû mai te Fatu i te omuaraa o teie tau tuuraa e, ua titauhia ia tatou ia poro i te evanelia i to te ao atoa nei. Ta’na i parau i te tahi mau taea‘e o te autahu‘araa i te matahiti 1831, Ta’na atoa ïa e parau nei i te mau taata e rave rahi i teie nei. Noa’tu to tatou matahiti paari, to tatou ite, to tatou piiraa i roto i te Ekalesia, e aore râ, to tatou vahi nohoraa, ua piihia tatou paatoa ia rave amui i te ohipa no te tauturu Ia’na i roto i Ta’na auhuneraa varua e tae roa’tu i te taime e ho‘i faahou mai ai Oia. Teie Ta’na parau i te feia ohipa matamua i roto i Ta’na ovine :

« E teie faahou â, te parau atu nei au ia outou e, te horo‘a’tu nei au ia outou te hoê faaueraa, ia haere te mau taata’toa, te peresibutero, te tahu‘a, te haapii, e te melo atoa hoi, mai to’na puai atoa, mai te ohipa a to’na ra rima, ia faaineine e ia faaoti hoi i te mau mea ta’u i faaue ra.

« E ia riro ta outou a‘oraa ei reo faaaraara, te taata atoa i to’na ra taata tupu, na roto i te marû e te haehaa.

« E a haere ê atu na outou mai rotopu atu i te feia ino ra. A faaora na ia outou iho. Ia mâ roa outou o te hopoi i te mau farii a te Fatu ra ».1

I teie nei, outou, e te mau melo no te Autahu‘araa a Aarona, te ite ra outou e, no outou atoa teie faaueraa a te Fatu. Mai ta outou i ite, e faaineine ihoa te Fatu i te hoê rave‘a no te haapa‘o i Ta’na mau faaueraa, no reira, e nehenehe ta outou e ti‘aturi e, e rave Oia i te reira no outou tata‘itahi.

E faaite atu vau ia outou e nahea Oia ia rave i te reira no te hoê tamaiti e mau nei i te toro‘a tahua i roto i te Autahu‘araa a Aarona. 16 to’na matahiti. Te ora nei oia i roto i te hoê fenua hoê noa matahiti i teie nei te taeraa’tu te mau misionare i reira. E piti oire i faataahia na raua, eiaha râ te oire e orahia ra e teie tamaiti.

I to’na apî-roa-raa ra, ua afa‘i mai to’na na metua ia’na i Utaha no te paruru ia’na. Ua haapiihia te utuafare e ua bapetizohia na te mau misionare. Aita râ oia i bapetizohia i roto i te Ekalesia no te mea, aitâ to’na matahiti i tae‘ahia i te va’u.

Ua pohe to’na na metua i roto i te hoê ati purumu. No reira, ua ani to’na mama ruau ia ho‘i oia i to’na fenua, na ni‘a i te moana, i te oire i reira oia i fanauhia ai.

Te haere noa ra oia na ni‘a i te purumu i te ava‘e mati hoê matahiti i ma‘iri a‘enei, i puta mai ai i roto ia’na te mana‘o e, e ti‘a ia’na ia paraparau i te hoê vahine aita i mâtau ia’na. Ua paraparau oia i teie vahine na roto i te reo marite ta’na e haamana‘o rii noa ra. E vahine tuati ma‘i teie tei tonohia mai e te peresideni misioni i roto i to’na oire no te imi i te fare faaearaa e te mau rave‘a utuuturaa ma‘i no te mau misionare fatata i te tonohia mai i reira. Ua riro mai raua ei hoa a paraparau noa ai raua. Ia ho‘i atu teie vahine i te fare faatereraa o te misioni, ua paraparau atu oia i te mau misionare no ni‘a i taua tamaiti ra.

Ua tae mai na misionare matamua i te ava‘e setepa 2012. Teie tamaiti otare ta raua bapetizoraa matamua i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. I te ava‘e mati o teie matahiti i ti‘ahia ai e maha ava‘e to’na riroraa ei melo. Ua faatoro‘ahia oia ei tahua i roto i te Autahu‘araa a Aarona, e ua nehenehe ïa ta’na e bapetizo i te piti o te taata faafariuhia i roto i te Ekalesia. O oia te pionie autahu‘araa matamua no te haaputuputu i te tahi atu mau tamarii a te Metua i te Ao ra i piha‘i iho ia’na no te haamau i te Ekalesia i roto i te hoê oire fatata e 130 000 huiraatira.

I te Sabati pasa ra, 31 no mati 2013, ua ra‘ehia te numera rahi o te ono melo no te Ekalesia i roto i taua oire ra. Oia ana‘e te melo no te reira vahi tei tae atu i te pureraa i taua Sabati ra. Ua pêpê to’na turi avae i te mahana na mua’tu, tera râ, ua hinaaro mau oia ia tae atu i reira. Ua pure oia ia ti‘a ia’na ia haere i te pureraa. E tei reira mau oia. Ua amu oia i te oro‘a mo‘a i piha‘i iho e maha misionare apî e hoê na misionare faaipoipo—te taatoaraa ïa o te amuiraa.

E ere paha teie i te hoê aamu faahiahia roa, tera râ, te ite ra outou i te huru o te rima o te Atua ia patu Oia i To’na basileia. E rave rahi taime to’u iteraa i te reira.

Ua ite au i te reira i New Mexico i to’u taure‘are‘araa. I tera u‘i e tera u‘i, ua parau mai te mau peropheta ia tatou ia tauturu i te mau misionare ia imi e ia haapii i te feia aau parau-ti‘a e ia here ia ratou o te haere mai i roto i te basileia.

Ua ite roa vau no’u iho nei eaha ta te mau taea‘e no te autahu‘araa e ta te mau melo haapa‘o maitai e nehenehe e rave. I te matahiti 1955 ua riro vau ei raatira faatere i roto i te Nuu Reva no te Hau Marite. Ua horo‘a mai to’u episekopo i te hoê haamaitairaa na mua noa a‘e a reva’tu ai au no ta’u ohipa matamua, i Albuquerque, i New Mexico.

I roto i ta’na haamaitairaa ua parau oia e, to’u taime i roto i te nuu no te reva, e ohipa misionare ïa. Ua haere au i te pureraa i te Sabati matamua i roto i te Amaa Hoê no Albuquerque. Ua haere maira te hoê taata i mua ia’u, e ua faaite maira e, e peresideni mataeinaa oia, e ua parau maira ia’u e, e pii oia ia’u ei misionare mataeinaa.

Ua parau atura vau ia’na e, tei ô nei au no te hoê tau haapiipiiraa no te tahi noa tau hepetoma, e i muri iho, e tonohia vau i te tahi atu vahi. Na ô maira oia e, « Aita vau i ite i te reira, tera râ, ua titauhia ia matou ia pii ia oe no te tavini ». I roto i ta’u faaineineraa faehau, mai te mea ra e, e pea teie e tupu nei, inaha, i rotopu i na raatira faatere e rave rahi hanere e faaineinehia nei, ua ma‘itihia vau no te rave i te ti‘araa, i te pû fare faehau, no te hoê raatira faatere tei pohe ta’ue mai.

No reira, i roto i te roaraa o na matahiti e piti to’u faaearaa i reira, ua haa vau i roto i to’u piiraa. I te rahiraa o te ahiahi e i te mau hopea hepetoma atoa, ua haapii au i te evanelia a Iesu Mesia i te mau taata ta te mau melo e arata‘i mai ia matou ra.

Ua tae‘ahia ia’u e to’u mau hoa hau atu i te 40 hora i te ava‘e i roto i ta matou ohipa misionare, ma te ore noa a‘e e patoto i ni‘a i te opani no te imi i te hoê taata no te haapii. Ua faaohipa maitai te mau melo ia matou, e i te tahi taime, e mea pinepine matou i te haapii e piti utuafare i te hoê ahiahi. Ua ite roa vau i te mana e te haamaitairaa i roto i te piiraa tamau a te mau peropheta i te mau melo atoa ia riro ei misionare.

I te Sabati hopea hou a faaru‘e atu ai au i Albuquerque, ua faati‘ahia te tĭtĭ matamua i roto i te reira oire. Te vai ra hoê hiero mo‘a i reira i teie nei, hoê fare no te Fatu, i roto i te hoê oire i reira matou i putuputu ai i roto i tera fare pure hoê e te Feia Mo‘a tei arata‘i mai i to ratou mau hoa ia matou ra, ia haapiihia e ia farii i te faaiteraa a te Varua. Ua ite taua mau hoa ra i te fariiraa poupou i te fare i roto i te Ekalesia mau a te Fatu.

Ua ite faahou vau i te reira i New England a haere ai au i te haapiiraa. Ua piihia vau ei tauturu no te hoê peresideni mataeinaa maitai, tei riro na ei taata paruparu i roto i te parau no te Ekalesia e i muri iho, ua riro mai ei taata puai i te pae varua. No te here rahi o to’na taea‘e hahaere, aita oia i tau‘a i ta’na ohipa puhipuhi avaava, ua hi‘o râ i te mea ta te Atua e hi‘o i roto ia’na. Ua tere maua te peresideni mataeinaa na ni‘a i te mau aivi e na te pae tahatai no te farerei i te mau amaa na‘ina‘i e vai ra i Massachussets e i Rhode Island no te patu e no te haamaitai i te basileia o te Atua.

I roto i te mau matahiti a tavini ai au i piha‘i iho i taua ti‘a faatere rahi ra, ua mata‘ita‘i matou i te taata ia afa‘i mai i te mau hoa i te pureraa na roto i to ratou hi‘oraa maitai e ta ratou aniraa manihini ia faaroo i te mau misionare. No’u nei, mai te huru ra e, e mea taere rii, e e ere i te mea papû roa te tupuraa o taua mau amaa ra. Tera râ, i te Sabati a faaru‘e atu ai au i reira, oia ho‘i, e pae matahiti i muri a‘e, ua haere mai e piti aposetolo no te faanahonaho i to matou mataeinaa ei tĭtĭ i roto i te fare pureraa no Longfellow i Cambridge.

E rave rahi matahiti i muri mai, ua ho‘i faahou atu vau i reira no te faatere i te hoê amuiraa tĭtĭ. Ua afa‘i te peresideni tĭtĭ ia’u e hi‘o i te hoê mou‘a ofa‘i i Belmont. Ua parau mai oia ia’u e, e vahi tano maitai te reira no te hoê hiero o te Atua. Te vai nei hoê hiero i reira i teie nei. A hi‘o ai au i te reira, te haamana‘o nei au i te mau melo haehaa e to’u parahiraa i piha‘i iho ia ratou i roto i te mau amaa na‘ina‘i, te mau taata ta ratou i ani ia haere mai, e te mau misionare tei haapii ia ratou.

Te vai nei te hoê diakono apî i roto i teie pureraa i teie pô. Tei piha‘i iho vau ia’na i taua Sabati Pasa ra i reira te tahu‘a ta’u i faahiti atu na, i haere atu i ta’na pureraa hoê ana‘e melo. Ua oaoa roa te diakono i te parauraa to’na metua tane e, e haere atoa mai oia na muri iho i to’na metua tane i roto i teie pureraa autahu‘araa i teie pô. I riro na teie metua tane ei misionare rahi i roto i te misioni i reira to’na metua tane tei riroraa ei peresideni. Ua ite au i te Buka Arata‘i Misionare no te matahiti 1937 a te papa o to’na papa ruau. Hohonu mau teie hiro‘a tumu no’na no te ohipa arata‘iraa i te taata i roto i te Ekalesia.

E no reira, ua paraparau vau i te episekopo o tera diakono no te ite e, eaha te mau iteraa ta teie tamaiti e nehenehe e apo mai i roto i te parau no te faaotiraa te autahu‘araa i te ohipa o te haaputuputuraa i te mau varua no te Fatu. Ua oaoa roa te episkopo e ua faaite mai e, e mea nahea te ti‘a faatere no te misioni paroisa ia hi‘opo‘a i te maraaraa o te mau hoa o te Ekalesia. E roaa mai ia’na te reira haamaramaramaraa na roto i te farerei-tamau-raa i te mau misionare.

E paraparau te episekopo e te apooraa paroisa i te parau no te hoa o te Ekalesia e vai ra. E faaoti ratou eaha te ti‘a ia ratou ia rave no te taata tata‘itahi e to ratou mau utuafare no te tauturu ia ratou ia riro ei hoa hou te bapetizoraa, no te faaô ia ratou i roto i te mau faaoaoaraa, e no te faaamu ia ratou tei bapetizohia. Ua parau mai oia e, i te tahi taime e mea rahi roa ta ratou farereiraa no te hapii, e no reira, e rave ratou i te mau taea‘e no te Autahu‘araa a Aarona ei hoa no ratou.

I roto i te faanahoraa no te ohipa misionare a te paroisa te vai ra te mau opuaraa a te mau pŭpŭ autahu‘araa ia ani manihini i te feia ta ratou i mâtau ia farerei i te mau misionare. Ua ani-atoa-hia i te peresideniraa no te pŭpŭ diakono ia haamau atoa i te mau opuaraa e te faanahoraa no te mau melo o ta ratou pŭpŭ ia tauturu i te afa‘iraa mai i te feia ta ratou i mâtau i roto i te basileia o te Atua.

I teie nei, teie diakono i roto i te paroisa puai e teie tahu‘a apî—te taata faafariu—i roto i taua pŭpŭ na‘ina‘i ra, aita paha to raua hoê tu‘atiraa te tahi i te tahi e aore râ, ia outou. Aita paha outou e ite ra i te tu‘atiraa i roto i ta outou mau ohipa e rave nei no te patu i te Ekalesia, e i roto i te mea ta’u i ite i New Mexico e i New England mai te au i te semeio.

Tera râ, te vai ra hoê rave‘a e hoê ai tatou i roto i ta tatou hopoi‘a no te autahu‘araa. E haamo‘a tatou ia tatou iho e e faaoti tatou i ta tatou iho mau ohipa i roto i te faaueraa ia hopoi i te evanelia i te mau tamarii paatoa a to tatou Metua i te Ao ra.

Ua hoê te tahi mau iteraa to tatou paatoa i roto i te huru no to te Fatu paturaa i To’na basileia i ni‘a i te fenua nei. I roto i Ta’na Ekalesia, na roto i te mau mauhaa faahiahia atoa e te faanahonahoraa tei horo‘ahia mai ia tatou, te vai noa ra hoê parau mau faufaa rahi tei haapiihia mai e te mau peropheta no ni‘a i te huru e ti‘a ai ia tatou ia rave i ta tatou hopoi‘a no te autahu‘araa i roto i te ohipa misionare.

I roto i te amuiraa rahi no eperera 1959, ua haapii te peresideni Davida O. Mckay i teie parau tumu, e na reira atoa te mau peropheta i muri mai ia’na, e tae roa mai i te peresideni Thomas S. Monson. I roto i ta’na mau parau opaniraa, te parau ra te peresideni McKay e, i te matahiti 1923, i roto i te Misioni no Peretane, ua faataehia te hoê haapiiraa rahi i te mau melo o te Ekalesia i roto i te reira misioni. Ua parauhia ia ratou eiaha e haamau‘a i te moni i roto i te ohipa faatianiraa no te taui i te feruriraa ino o te taata i ni‘a i te Ekalesia. Ua parau te peresideni McKay e, te faaotiraa i ravehia maori râ : E tuu i te hopoi‘a i ni‘a i te mau melo paatoa o te Ekalesia, oia ho‘i, i roto i te matahiti 1923 e misionare te mau melo atoa. E misionare te mau melo atoa ! E arata‘i mai paha outou i to outou metua vahine i roto i te Ekalesia, e aore râ, to outou paha metua tane ; to outou paha hoa rave ohipa. E faaroo te hoê taata i te parau poro‘i maitai o te parau mau na roto ia outou ».

E te parau faahou ra te peresideni McKay : « E tera ïa te poro‘i i teie mahana. Te mau melo atoa—hoê mirioni e te afa—e misionare ïa »2

I te faaararaahia i te matahiti 2002 e, e riro mai te ohipa misionare ei hopoi‘a na te mau episekopo, ua uiui noa vau e, nahea ia faaoti i te reira ohipa. Ua riro atoa ho‘i au ei episekopo. Mai te mea ra hoi ia’u e, ua piri roa’tu ratou i te faito hopea o te teimaha o te ohipa ta ratou e amo ra i roto i te parau no te utuuturaa i te mau melo e te arata‘iraa i te mau pŭpŭ i roto i te paroisa.

Hoê episekopo ta’u i mâtau, ua hi‘o oia i te reira mai te tahi hopoi‘a apî i tuuhia mai, tera râ, mai te tahi atoa rave‘a no te amui tahi i te paroisa i roto i te hoê ohipa rahi i reira te mau melo atoa e riro ai ei misionare. Ua pii oia i te hoê ti‘a faatere misioni no te paroisa. Ua putuputu oia iho e te mau misionare i te mau mahana maa atoa no te haapii mai i ta ratou ohipa, e no te faaitoito ia ratou, e no te hi‘opo‘a i te nuuraa o te mau hoa o te Ekalesia. Ua itehia i te apooraa paroisa te mau rave‘a e ti‘a i te mau pŭpŭ tauturu e te mau pŭpŭ autahu‘araa ia faaohipa i te mau ohipa taviniraa ei faaineineraa misionare. E i roto i to’na ti‘araa ei haavâ i roto ia Iseraela, ua tauturu oia i te feia apî ia ite i te mau haamaitairaa o te Taraehara no te tape‘a ia vai viivii ore noa ratou.

Aita i maoro a‘enei ua ui au eaha ta’na tatararaa no te maraaraa oioi o te mau bapetizoraa faafariu i roto i ta’na paroisa, e no te maraaraa te numera o te feia apî ineine e te hinaaro rahi ia hopoi atu i te evanelia a Iesu Mesia i to te ao nei. Te parau ra oia e, mai te mea ra e, e ere roa atoa no te mau ohipa tei ravehia e ratou, no te huru râ o to ratou hoêraa i roto i te anaanatae i te arata‘iraa mai i te taata i roto i te autahiraa o te Feia Mo‘a tei horo‘a mai ia ratou i taua oaoaraa ra.

No te tahi pae, no te tahi ïa mea taa ê atu i te anaanatae. Mai te mau tamaiti a Mosia, ua ite ratou i te mau ino o te hara i roto i to ratou iho oraraa, e i te faaoraraa nehenehe a te Taraehara i roto i te Ekalesia a te Atua. No te here e te aroha o te horo‘a a te Faaora no ratou, ua hinaaro a‘era ratou e tauturu i te mau taata atoa eiaha ia roohia i te oto o te hara, ia farii râ i te oaoa o te faaoreraa hara, e ia haaputuputu e o ratou, ma te hau, i roto i te basileia o te Atua.

Na te here o te Atua e te here no to ratou mau hoa e no te mau taata tupu i faatahoê ia ratou no te tavini i te taata. Ua tupu te hinaaro i roto ia ratou ia hopoi i te evanelia i te mau taata atoa i roto i to ratou tuhaa o te ao nei. E ua faaineine ratou i ta ratou mau tamarii ia piihia e te Fatu no te haapii, no te faaite papû, e no te tavini i roto i te tahi atu mau tuhaa o Ta’na ovine.

I roto anei i te paroisa rahi i reira te diakono apî e rave ai i ta’na ohipa no te faaite i te evanelia e no te patu i te basileia, e aore râ, i roto anei i te pŭpŭ iti ha‘iha‘i i te atea ê roa, i reira te tahu‘a apî e tavini ai, e riro ratou ei hoê i roto i te opuaraa. E faaûru te here o te Atua i te diakono no te toro i te rima i te hoê hoa e ere â i te melo no te Ekalesia. E tuu oia i to’na hoa i roto i te tahi mau taviniraa e aore râ, ohiparaa i roto i te Ekalesia, e i muri iho, e ani ia’na e i to’na utuafare ia haapiihia na te mau misionare. E riro oia ei hoa hinaarohia e te feia tei bapetizohia.

E ani manihini te tahu‘a ia vetahi ê ia amui mai ia’na i roto i te pŭpŭ ha‘iha‘i o te Feia Mo‘a i reira oia i farii ai i te here o te Atua e i te hau haamaitai o te Taraehara.

Mai te mea e, e tamau noa oia i te haapa‘o maitai i ta’na ohipa autahu‘araa, e ite oia i te pŭpŭ ia riro mai ei amaa, e i te hoê mahana, e tae mai te hoê tĭtĭ o Ziona i roto i to’na oire. E ti‘a mai hoê paroisa e hoê episekopo aupuru. E riro e i te hoê mahana, na te hoê o ta’na mau tamaiti e arata‘i atu i te hoê tavini o te Atua i ni‘a i te hoê aivi a parau ai e, « E vahi nehenehe roa teie no te hoê hiero ».

Te pure nei au e, noa’tu te vahi ta tatou e noho nei, noa’tu te huru o ta tatou mau ohipa i roto i te autahu‘araa o te Atua, ia tahoêhia tatou i roto i te ohipa hopoiraa i te evanelia i to te ao atoa nei, e ia faaitoito tatou i te taata ta tatou i here ia tamâhia i te hara e ia oaoa e o tatou i roto i te basileia o te Atua. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, Na’na ho‘i teie Ekalesia, amene.