2010–2019
ʻOku Tau Taha Pē
ʻEpeleli 2013


ʻOku Tau Taha Pē

ʻOku ou fakatauange ko e fē pē ha potu te tau ʻi ai mo e hā pē ha ngaahi fatongia ʻoku tau maʻu ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, te tau taha ʻi he ngāue ko hono ʻomi e ongoongoleleí ki māmani hono kotoa.

Naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ʻi he kamataʻanga pē ʻo e kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení kuo pau ke tau ʻave ʻa e ongoongoleleí ki māmani kotoa. Ko e meʻa naʻá Ne folofolaʻaki ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki tokosiʻi ʻi he 1831 ʻokú Ne toe folofolaʻaki ia ki he kakai tokolahi he taimi ní. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá, fatongia he Siasí, pe feituʻu ʻoku tau ʻi aí, ʻoku tau taha pē pea kuo ui kitautolu ke tau ngāue ʻo tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ututaʻu ʻo e ngaahi laumālié kae ʻoua kuó Ne toe hāʻele mai. Naʻá Ne pehē ki he kau fuofua kau ngāue ʻi he ngoue vainé:

“Pea ko e tahá, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ou fai kiate kimoutolu ha fekau, ke ʻalu atu ʻa e tangata kotoa pē, ʻa e kaumātuʻá, taulaʻeikí, akonakí, mo e kāingalotú foki, ʻo ngāue ʻaki hono tūkuingatá, ʻi he ngāue ʻa hono nimá, ke teuteuʻi mo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuó u fekaú.

“Pea tuku ke hoko hoʻomou ngaahi malangá ko e leʻo fakatokanga, ko e tangata takitaha ki hono kaungāʻapí, ʻi he angavaivai pea mo e angamalū.

“Pea ke mou ʻalu atu mei he lotolotonga ʻo e kau faiangahalá. Fakahaofi ʻa kimoutolu. Ke maʻa ʻa kimoutolu ʻoku fua ʻa e ngaahi ipu ʻa e ʻEikí.”1

Ko ʻeni, kau mēmipa ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku lava ke mou sio ʻoku mou kau ʻi he fekau ʻa e ʻEikí. Koeʻuhí ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku teuteu maʻu pē ʻe he ʻEikí ha founga ke tauhi ai ʻEne ngaahi fekaú, te mou lava ʻo ʻamanaki te Ne fai e meʻa tatau maʻamoutolu.

Tuku ke u talaatu e founga naʻá Ne fai ki ha kiʻi tamasiʻi ʻoku hoko he taimí ni ko e taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku taʻu 16. ʻOku nofo ʻi ha fonua naʻe toki tūʻuta pē ki ai e kau faifekaú he taʻu ʻe taha kuo hilí. Naʻe vahe kinaua ki ha ongo kolo lalahi, kae ʻikai ko e kolo naʻe nofo ai ʻa e kiʻi tamasiʻí.

ʻI heʻene kei siʻisiʻí, ne ʻomi ia heʻene mātuʻá ki ʻIutā ke malu ai. Naʻe akoʻi e fāmilí mo papitaiso ʻe he ongo faifekaú. Naʻe ʻikai papitaiso ia ki he Siasí koeʻuhí he naʻe teʻeki taʻu valu.

Naʻe mate ʻene ongomātuʻá ʻi ha fakatuʻutāmaki. Ko ia naʻe fakafoki leva ia ʻe heʻene kui fefiné ki hono ʻapí, ʻo kolosi atu ʻi he tahí, ki he kolo naʻe fāʻeleʻi aí.

ʻI Māʻasi taʻu kuo ʻosí naʻá ne lolotonga luelue he halá peá ne ongoʻi ʻoku tonu ke ne talanoa ki ha fefine naʻe ʻikai ke na maheni. Naʻá na talanoa ʻi he lea faka-Pilitāniá he naʻá ne kei manatuʻi pē. Ko ha neesi ia naʻe fekau ʻe he palesiteni fakamisioná ke haʻu ki hono koló ʻo kumi ha falenofoʻanga mo ha meʻa fakafaitoʻo maʻá e kau faifekau ʻe vavé ni pē hano vahe mai ki he feituʻu ko iá. ʻI heʻena pōtalanoá naʻá na hoko ai ko ha kaungāmeʻa. ʻI he taimi naʻá ne foki ai ki he ʻapi misioná, naʻá ne fakamatalaʻi ki he kau faifekaú ʻa e tamasiʻí.

Naʻe tūʻuta atu ʻa e ongo ʻuluaki ʻeletaá ʻi Sepitema 2012. Ko ʻena ʻuluaki papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e kiʻi tamasiʻi tūkuhausiá ni. ʻI Māʻasi ʻo e taʻu ní ko e māhina ʻaki ia hono fā ʻo ʻene mēmipá. Kuo ʻosi fakanofo ia ko ha taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea te ne lava ʻo papitaiso ʻa e taha papi ului hono hoko ki he Siasí. Ko e fuofua paionia ia he lakanga fakataulaʻeikí te ne lava ʻo tānaki fakataha mo ha fānau kehe ʻa e Tamai Hēvaní ke fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi ha kolo ʻoku meimei toko 130,000 hono tokolahí.

ʻI he Sāpate Toetuʻú, ʻaho 31ʻo Māʻasi 2013, kuo tupulaki e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí he koló ʻo aʻu ki he toko ono. Ko ia tokotaha pē ʻa e mēmipa ʻo e feituʻu ko iá ne maʻu lotu he Sāpate ko iá. Naʻe lavea hono tuí ʻi he ʻaho ki muʻá, ka naʻá ne fakapapauʻi pē ke ʻalu ki he lotú. Naʻe lotu ke lava ʻo luelue ki he lotú. Pea naʻá ne aʻu ki ai. Naʻá ne maʻu ʻa e sākalamēnití fakataha mo ha kau ʻeletā kei talavou ʻe toko fā mo ha ongomātuʻa faifekau—ko e tokolahi fakakātoa pē ia ʻo e kāingalotú.

ʻOku ʻikai ke fuʻu ngali mahuʻinga ʻa e talanoá kae ʻoua kuó ke toki fakatokangaʻi e anga e ngāue ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono langa Hono puleʻangá. Kuo tā-tuʻo lahi ʻeku fakatokangaʻi iá.

Naʻá ku fakatokangaʻi ia ʻi Niu Mekisikou ʻi heʻeku kei talavoú. Kuo laui toʻutangata hono fakahā mai ʻe he kau palōfitá kuo pau ke tau tokoniʻi ʻa e kau faifekaú ʻi hono kumi mo akoʻi ʻo e kau loto moʻoní mo ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku hū mai ki he puleʻangá.

Kuó u ʻosi siotonu ʻi he meʻa ʻe lava ke fai ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo e kau mēmipa faivelengá. Naʻá ku hoko ʻi he 1955 ko ha ʻōfisa ʻi he Laulā Puna Fakakautau ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe tāpuakiʻi au ʻe heʻeku pīsopé ki muʻa peá u toki mavahe ki he ʻuluaki feituʻu te u ngāue aí, ʻa ia ko ʻAlapakiku ʻi Niu Mekisikou.

Naʻá ne pehē ʻi heʻene lotú ko hoku taimi ʻi he laulāpuna fakakautaú ko ha taimi ʻo e ngāue fakafaifekau. Naʻá ku aʻu atu ki he lotú ʻi hoku fuofua Sāpate he Kolo ʻAlapakiku ʻUluakí. Ne haʻu ha tangata kiate au ʻo ne fakafeʻiloaki mai ia ko e palesiteni fakavahefonuá, peá ne talamai te ne ui au ko ha faifekau fakavahefonua.

Naʻá ku talaange ki ai te u ʻi ai pē ʻi ha ngaahi uike siʻi ki ha ako pea ʻe vahe leva au ki ha feituʻu kehe ʻi he māmaní. Naʻá ne talamai, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo au ki he meʻa ko iá, ka te mau ui pē koe ke ke ngāue.” ʻI he lolotonga ʻeku ako fakakautaú, naʻe hangē pē ha foʻi monūʻiá ʻa hono fili au mei he kau ʻōfisa ʻe laungeau naʻe ʻi he akó, ʻo hangē ha faingamālié, ke u fetongi ha ʻōfisa ʻi he hetikuotá naʻe mate fakafokifā.

Ko ia ne u ngāue ai ʻi hoku fatongia ko iá ʻi ha taʻu ʻe ua. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi efiafí pea mo e fakaʻosinga ʻo e uike kotoa pē, naʻá ku akoʻi ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he kakai naʻe ʻomai ʻe he kāingalotú.

Naʻá ku maʻu mo hoku ngaahi hoá ha ʻavalisi ʻo e houa ʻe 40 ʻi he māhina ʻi heʻemau ngāue fakafaifekaú, pea teʻeki ai ke mau teitei tukituki tuʻo taha ʻi ha matapā ke kumi ha taha ke akoʻi. Naʻe fakafonu ʻe he kāingalotú homau taimí pea aʻu ʻo mau akoʻi ha fāmili ʻe ua ʻi he efiafi pē taha. Naʻá ku siotonu ʻi he mālohi pea mo e tāpuaki ʻo e toutou kole ʻa e kau palōfitá ke hoko ʻa e mēmipa kotoa pē ko e faifekaú.

ʻI he Sāpate fakaʻosi peá u mavahe mei ʻAlapakikú, ne fokotuʻu ai ʻa e fuofua siteiki ʻi he koló. Kuo ʻi ai ʻeni ha tempale toputapu ai, ko ha fale ʻo e ʻEikí, ʻi ha kolo ne mau fakataha ai ʻi ha taimi ʻi ha falelotu pē taha mo ha Kāingalotu ne nau ʻomai ha ngaahi kaungāmeʻa kiate kimautolu ke akoʻi pea mo nau ongoʻi e fakamoʻoni ʻa e Laumālié. Naʻe ongoʻi ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ko iá ne talitali lelei kinautolu ki ʻapi ʻi he Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí.

Naʻá ku mamata hoko ai ʻi Niu ʻIngilani ʻi heʻeku ʻalu ki he akó. Naʻe ui au ko ha tokoni ki ha palesiteni fakavahefonua lelei naʻe ʻikai ke ne mahuʻingaʻia he Siasí kimuʻa ka kuo hoko ko ha tangata mālohi fakalaumālie lahi. Naʻe ʻofa moʻoni ai ʻene faiako fakaʻapí ʻo tukunoaʻi pē ʻene foʻi sikaá kae sio pē ki he meʻa ʻe fakatokangaʻi ʻe he ʻOtuá ʻiate iá. Naʻá ku lele meʻalele mo e palesiteni fakavahefonuá ʻi he ngaahi tafungofungá pea ʻi he ngaahi matāfangá ke ʻaʻahi ki he fanga kiʻi kolo iiki naʻe tuʻu takai ʻi Masasūseti mo Louti ʻAilaní, ke langa hake mo tāpuakiʻi e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻI he ngaahi taʻu naʻá ku ngāue ai mo e taki maʻongoʻonga ko iá, naʻá ma fakatokangaʻi hono tohoakiʻi mai ʻe he kakaí honau ngaahi kaungāmeʻá ki he Siasí ʻaki ʻenau faʻifaʻitakiʻangá pea mo ʻenau fakaafe ke nau fanongo ki he kau faifekaaú. Naʻe hangē kiate au naʻe tuai mo taʻe-pau e tupu ʻa e fanga kiʻi kolo ko iá. Ka ʻi he Sāpate naʻá ku mavahe aí, ko e ʻosi ia ha taʻu ʻe nima, ne ō ange ai ha ongo ʻAposetolo ke fokotuʻu homau vahefonuá ko ha siteiki ʻi he Falelotu ʻo e Paʻake Longofeló ʻi Kemipilisi.

Naʻá ku toe foki atu ʻi he ngaahi taʻu ki muí ke fakahoko ai ha konifelenisi fakasiteiki. Naʻe ʻave au ʻe he palesiteni fakasiteikí ki ha kiʻi moʻunga maka ʻi Pelimoni (Belmont). Naʻá ne talamai ʻe hoko ia ko e feituʻu lelei taha ke tuʻu ai ha temipale ʻo e ʻOtuá. ʻOku tuʻu ai ha temipale he taimí ni. Ko e taimi naʻá ku vakai ai ki aí, naʻá ku manatuʻi ʻa e siʻi kāingalotu masiva ne u tangutu fakataha mo ia ʻi he fanga kiʻi kolo īkí, ʻa e kaungāʻapi ne nau fakaafeʻí, pea mo e ongo faifekau naʻá na akoʻi kinautolú.

ʻOku ʻi ai ha tīkoni foʻou he fakatahaʻangá ni he pooni. Naʻá ku ʻi ai mo ia ʻi he Sāpate Toetuʻu tatau, naʻe hū tokotaha mai ai ʻa e taulaʻeiki naʻá ku lave ki ai ʻanenaí, ki heʻene fakatahá. Naʻe fofonga fiefia ʻa e tīkoní he pehēange ʻene tamaí, te na ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeikí he pooni. Naʻe hoko e tamai ko ʻení ko ha faifekau maʻongoʻonga ʻi he misiona tatau naʻe hoko ai ʻene tamaí ko e palesitení. Kuó u ʻosi mamata ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fakafaifekau ʻo e 1937 ki heʻene kui tangata hono uá. ʻOku tō kakano hono tofiʻa ko hono ʻomi e kakaí ki he Siasí.

Ko ia ne u talanoa mo e pīsope ʻa e tīkoni ko iá ke ʻiloʻi pe ko e hā ha meʻa ne ʻamanaki ki ai e talavoú ʻi haʻane fehangahangai mo e tukupā ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ngāue ʻi hono tānaki mai ʻo e ngaahi laumālié maʻá e ʻEikí. Naʻe vēkeveke ʻa e pīsopé ʻi heʻene fakamatalaʻi hono muimuiʻi ʻe he taki faifekau fakauōtí e fakalakalaka ʻa e kau fiefanongó. ʻOkú ne maʻu e fakamatala ko iá mei heʻene fetuʻutaki maʻu pē mo e kau faifekaú.

ʻOku aleaʻi ʻe he pīsopé mo ʻene fakataha alēlea fakauōtí e fakalakalaka ʻa e fiefanongo kotoa. ʻOku nau fakakaukauʻi e meʻa ʻoku nau lava ʻo fai maʻá e taha kotoa mo honau ngaahi fāmilí ke tokoni ke nau hoko ko e ngaahi kaungāmeʻa ki muʻa pea nau toki papitaisó, ke fakakau kinautolu ʻi he ngaahi ʻekitivitií, pea mo lehilehiʻi kinautolu ʻoku papitaisó. Naʻá ne pehē ʻoku faʻa tokolahi e kakai ke akoʻi ʻe he kau faifekaú pea nau faʻa ʻave ai e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke nau hoa.

ʻOku kau he palani ngāue fakafaifekau ʻa e uōtí e ngaahi taumuʻa ʻa e ngaahi kōlomú ko hono fakaafeʻi kinautolu ʻoku nau mahení ke nau talanoa mo e kau faifekaú. ʻOku fakaafeʻi foki mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní ke nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa mo palani ke tokoni e kau mēmipa ʻenau kōlomú ke ʻomi kinautolu ʻoku nau mahení ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻE hangē ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa te nau fai tatau aí pe tatau mo kimoutolu—ʻa e tīkoni ʻi he uooti mālohí mo e taulaʻeiki foʻoú—ʻa e papi uluí— ʻi ha kiʻi kulupu foʻou mo tokosiʻi ʻo e kāingalotú. Mahalo he ʻikai ke mou fakatokangaʻi ha meʻa ʻoku faitatau ʻi he meʻa ʻokú ke aʻusia ʻi hono langa ʻo e Siasí, ʻo hangē ko e meʻa ne u pehē ko e mana ʻi Niu Mekisikou mo Niu ʻIngilaní.

Ka ʻoku ʻi ai ha founga ʻoku tau taha ai ʻi heʻetau ngāue he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu mo fakahoko hotau ngaahi fatongia fakafoʻituituí ʻi he fekau ke ʻoatu ʻa e ongoongoleleí ki he kotoa e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku tau fevahevaheʻaki ha ngaahi aʻusia ʻi he founga langa ʻe he ʻEikí Hono puleʻangá he māmaní. ʻI he ngaahi meʻangāue fakaʻofoʻofa mo e faʻunga kuo foaki mai kiate kitautolu ʻi Hono Siasí, ʻoku ʻi ai ha foʻi moʻoni mahuʻinga naʻe akoʻi ʻe he kau palōfitá ki he founga ke tau fakahoko ai hotau ngafa fakataulaʻeiki ʻo e ngāue fakafaifekaú.

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1959, naʻe akoʻi ai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻo tatau mo e kau palōfita kotoa talu mei hono kuongá, kau ai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Makei ʻi heʻene malanga tukú, naʻe ʻoatu ha fakahinohino fakalūkufua ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he Misiona Pilitāniá he 1923. Naʻe fekau ke ʻoua te nau fakamoleki ha paʻanga ki hano fai ha tuʻuaki ke fakafepakiʻi ʻaki e fehiʻa ʻa e kakaí ki he Siasí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Makei, ko e tuʻutuʻuní: “Hilifaki e fatongiá ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ke hoko ʻa e taha kotoa ʻi he taʻu hono hoko ʻo e 1923 ko ha faifekau. Ko e mēmipa kotoa pē ko ha faifekau! Te ke lava ʻo ʻomai hoʻo fineʻeikí ki he lotú, pe mahalo ko hoʻo tangataʻeikí; mahalo ko ho kaungā-ngāue ʻi ha fakataha. ʻE fanongo ha taha ki he pōpoaki lelei ʻo e moʻoní ʻiate koe.”

Pea toe hoko atu ʻa Palesiteni Makei: “Pea ko e pōpoaki ia ʻo e ʻaho ní. Ko e mēmipa kotoa pē—ʻa e toko taha miliona nima kilú—ko ha faifekau!2

Naʻá ku fakatumutumu he taimi naʻe fakahā ai ʻi he 2002 ʻe hoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e fatongia ʻo e kau pīsopé. Ne u ʻosi hoko ko ha pīsope. Naʻe hangē kiate au kuo nau ʻosi fua ha kavenga ʻoku ofi ki he ngataʻanga e meʻa te nau lava ʻo fai maʻá e kāingalotú pea mo hono tataki e ngaahi houalotu ʻi he uōtí.

Naʻe lau ia ʻe ha pīsope naʻá ku maheni mo ia ʻoku ʻikai ko ha fatongia naʻe tānaki atu ka ko ha faingamālie ke fakatahatahaʻi ai ʻa e uōtí ʻi ha ngāue maʻongoʻonga ʻe hoko ai ʻa e mēmipa kotoa ko ha faifekau. Naʻá ne ui ha taki faifekau fakauooti. Naʻe fakataha tonu mo e kau faifekaú ʻi he Tokonaki kotoa ke ʻilo ʻenau ngāué mo poupouʻi kinautolu pea mo ne ʻilo ai ki he tuʻunga e fakalakalaka ʻa e kau fiefanongó. Naʻe kumi ʻe he fakataha alēlea fakauōtí ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻe he ngaahi houalotú mo e ngaahi kōlomú e ngāue tokoní ko ha teuteu ki he ngāue fakafaifekaú. Pea ʻi heʻene hoko ko e fakamaau ki ʻIsilelí, naʻe tokoni ki he toʻu kei talavoú ke nau ongoʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí mo tauhi kinautolu ke nau maʻa.

Naʻá ku ʻeke ange ki muí ni mai pe te ne fakamatalaʻi fēfē ʻa e tupulekina ʻa e papi uluí ʻi hono uōtí pea mo e tokolahi ange ʻo e toʻu kei talavou ʻoku mateuteu ke ʻave e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki māmaní. Naʻá ne pehē, ʻoku hangē kiate ia naʻe ʻikai ko ha fatongia ke fakahokó ka ko e founga ia ʻo ʻenau taha ʻi he loto vēkeveke ke ʻomai ʻa e kakaí ki he lotolotonga ʻo e Kau Māʻoniʻoní, ʻokú ne ʻomi ʻa e faʻahinga fiefia peheé.

Naʻe hoko ia ki ha niʻihi pea toe laka ange ai. Kae hangē ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, naʻa nau ongoʻi ʻa e haʻahaʻa ʻo e angahalá ʻi heʻenau moʻuí pea mo e fakamoʻui fakaofo ʻo e Fakaleleí ʻi he Siasi ʻo e ʻOtuá. Naʻa nau fie tokoni tuʻunga ʻi he ʻofa mo hono fakahoungaʻi e meʻaʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú, ke tokoniʻi e taha kotoa te nau ala tokoniʻí ke hao mei he mamahi ʻo e angahalá, ke ne ongoʻi e fiefia ʻo e fakamolemolé, pea mo tānaki mai ke nau malu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e ʻofa honau ngaahi kaungāmeʻá naʻá ne fakatahaʻi kinautolu ke nau tokoni ki he kakaí. Naʻa nau fie ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he taha kotoa ʻi he feituʻu ʻo e māmaní ne nau ʻi aí. Pea naʻa nau teuteuʻi ʻenau fānaú ke nau taau ke ui ʻe he ʻEikí ke nau akoʻi, ke fakamoʻoniʻi, pea mo ngāue ʻi ha ngaahi potu kehe ʻo ʻEne ngoue vainé.

ʻE tatau ai pē pe ko e uooti tokolahi ʻe fakahoko ai ʻe he tīkoni foʻoú hono fatongia ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí pe langa hake ʻa e puleʻangá pe ʻi ha kiʻi kulupu tokosiʻi mamaʻo ʻoku ngāue ai ʻa e taulaʻeiki foʻoú, te na taha pē ʻi he taumuʻá. ʻE ueʻi ʻa e tīkoní ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke ala atu ki ha kaungāmeʻa ʻoku teʻeki kau he Siasí. Te ne fakakau hono kaungāmeʻá ʻi ha ngāue tokoni pe ʻekitivitī he Siasí mo fakaafeʻi ia mo hono fāmilí ke akoʻi ʻe he kau faifekaú. Ko kinautolu kuo papitaisó, ʻe hoko ia ko e kaungāmeʻa te nau fie maʻú.

ʻE fakaafeʻi ʻe he taulaʻeikí ha niʻihi ke nau kau fakataha mo ia ʻi ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e Kāingalotú ʻa ia naʻá ne ongoʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo e monūʻia he nonga ʻo e Fakaleleí.

Kapau ʻe kei faivelenga ai pē ʻi he fatongia hono lakanga fakataulaʻeikí, ʻe siotonu ki ha hoko ʻa e kiʻi kulupú ko ha kiʻi kolo, pea ʻe tuʻu ha siteiki ʻo Saione ʻi hono koló. ʻE ʻi ai ha uooti mo ha pīsope tokanga. Mahalo na ko ha taha ʻo hono ngaahi fohá pe makapuna tangatá te ne ʻave ʻa e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻi ha ʻaho ki ha foʻi tafungofunga mo pehē ange, “ʻE hoko ʻeni ko ha tuʻuʻanga fakaʻofoʻofa ki ha temipale.”

ʻOku ou fakatauange ko e fē pē ha potu te tau ʻi ai mo e hā pē ha ngaahi fatongia ʻoku tau maʻu ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ke tau taha ʻi he ngāue ke ʻomai ʻa e ongoongoleleí ki māmani kotoa pea ke tau fakalotolahiʻi ʻa e kakai ʻoku tau ʻofa aí ke fakamaʻa kinautolu mei he angahalá mo nau fiefia fakataha mo kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni