2010–2019
Ko Homou Feituʻu Toputapú
ʻEpeleli 2013


Ko Homou Feituʻu Toputapú

ʻE tatau ai pē pe ʻoku fakasiokālafi [homou ngaahi feituʻu toputapú] pe ko ha ngaahi momeniti kinautolu ʻi he moʻuí ka ʻoku ʻi ai honau ivi fakamālohia fakaofo.

ʻOku toʻo e kaveinga ʻo ʻetau Mutuale ki he 2013 mei he vahe 87 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Ko e fakahinohinó ni ʻoku maʻu ia ʻi ha vahe kehekehe ʻe tolu; ʻoku mahino ʻoku mahuʻinga e naʻinaʻi ko ʻení. ʻOku fakamatalaʻi ai e founga ʻe lava ke tau maʻu ha maluʻi, ivi mo ha nonga ʻi he taimi ʻo e taʻemanongá. Ko e fakahinohino fakalaumālié ke “tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei ai.”1

ʻI heʻeku fakakaukauloto ki he kaveinga ko ʻení, ʻoku ou fifili ai pe “Ko e hā nai e ʻngaahi potu toputapu’ naʻe ʻuhinga ki ai e Tamai Hēvaní?” Naʻe naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo pehē, “ʻOku kau e ngaahi potu toputapú hotau temipalé, falelotú, ngaahi ʻapí pea mo e ngaahi siteiki ʻo Saioné, ʻa ia ‘ko ha maluʻanga, mo ha ungaʻanga.’”2 Makehe mei he ngahi meʻá ni, ʻoku ou tui ʻe lava ke tau takitaha maʻu mo ha ngaahi potu toputapu lahi ange. Mahalo te tau tomuʻa fakakaukau ki he foʻi lea ko e feituʻú ko ha ʻātakai fakatuʻasino pe feituʻu fakasiokālafi. Ka, ʻe lava ʻo lau ko ha feituʻu “ha tūkunga mahino, tuʻunga, pe ko ha fakakaukau”3. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe lava ke fakakau ʻi he ngaahi feituʻu toputapú ha taimi makehe—ʻa e taimi ʻoku fakamoʻoni mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú, taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní, pe taimi ʻoku tau maʻu ai ha tali ki heʻetau lotú. Pea mahulu atu aí, ʻoku ou tui ko e taimi pē ʻokú ke loto toʻa ai ke taukaveʻi e totonú, tautautefito ʻi he ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai loto fiemālie ai ha taha ke fai iá, ʻokú ke fokotuʻu ha feituʻu toputapu.

ʻI he kotoa e moʻui nounou mo fakaofo ʻa Siosefa Sāmitá, ko e moʻoni naʻá ne “[tuʻu] ʻi ha ngaahi potu toputapu” pea naʻe ʻikai ke ne hiki mei ai. ʻI heʻene kei taʻu hongofulu tupú, naʻá ne hohaʻa koeʻuhí ko e ngaahi fepakipaki fakalotu ʻi hono koló pea naʻá ne fie ʻilo pe ko e fē ʻi he ngaahi siasí ʻoku moʻoní. Ne hoko ʻa e vaoʻakau ofi ki hono ʻapí ko ha potu toputapu ʻi heʻene tūʻulutui ʻi he lotolotonga ʻo e ʻakaú ʻo fakahoko ʻene fuofua lotu ʻaki hono leʻó. Ne tali mai ʻa ʻene lotú, pea ʻoku ui ai ʻe he Kāingalotú ʻa e vaoʻakaú ni ko e Vaoʻakau Tapú.

ʻOku tuʻu e kau finemui he māmaní ʻi he ngaahi potu toputapu ʻo natulá, ʻi he nofo kemi ʻa e Kau Finemuí. Ne vahevahe mai ʻe ha taki ha talanoa ki ha meʻa ne hoko ki ha finemui. Ne māmālohi ʻa e finemui ko ʻení, pea naʻe ʻikai tui te ne aʻusia ha meʻa fakalaumālie ʻi he vaoʻakaú. Hili e ʻuluaki ʻahó, naʻá ne talaange ki he takí, “ʻOku ou fiefia ke ʻi heni, ka ʻe lava nai ʻo tuku ʻaupito e talanoa ʻo kau ki he Laumālié? ʻOku ou ʻi hení ke kemi, fiefia ʻi natula, feohi mo hoku kaungāmeʻá, pea fiefia!” Ka ʻi he fakaʻosinga ha fakataha fakamoʻoni, ne tangi e finemui tatau peá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u fie ʻalu ki ʻapi. ʻE founga fēfē nai haʻaku maʻu ʻa e ongo ʻoku ou lolotonga maʻú, ʻa e Laumālie ko ʻení, ʻi he taimi kotoa pē?” Naʻá ne ʻilo ha potu toputapu.

Ne hoko ʻa e loki mohe ʻo Siosefá ko ha toe potu toputapu ia ʻi heʻene moʻuí. Mahalo ʻe faingataʻa ke tui ki ai, he naʻá ne hangē ko homou tokolahi, ʻo loki mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. Ne hoko ia ko ha potu toputapu ʻi he taimi naʻá ne lotu ai ʻi he tui lahi, loto fakatōkilalo mo vivilí. Naʻá ne fakamatala, “Hili ʻeku ʻalu ki hoku mohengá ke mohé, naʻá ku kamata ke fai haʻaku lotu mo e kole tāumaʻu ki he ʻOtua Māfimafí ke fakamolemoleʻi ʻa ʻeku ngaahi angahala kotoa pē mo e ngaahi fehalākí.”4 Ne ʻikai faingofua e ngaahi taʻu ʻe tolu ko ia hili e mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefa ʻi he Vaoʻakau Tapú. Ne kātekina ʻe he talavou taʻu hongofulu mā fitu ko Siosefá ʻa e manukí, taukaé, mo e fakamamahiʻí. Ka ʻi he pō ko iá, ʻi he loki ʻo Siosefá, ne hā ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ko e tali ki heʻene tautapá. Ne maʻu ʻe Siosefa ha ʻilo mo ha fakafiemālie. Ne hoko hono loki mohé he pō ko iá ko ha potu toputapu.

Lolotonga haʻaku sio ʻi ha vitiō Pōpoaki faka-Māmonga maʻá e toʻu tupú ne u mamata ki ha toe hoko ha loki mohe ko ha potu toputapu. ʻOku fakaʻasi mai ʻi he vitioó ha finemui ko ʻIngikuliti Telakato, ko ha finemui mei ʻEla Salavatoa ʻokú ne vahevahe ʻa e ngaahi ongo ʻokú ne maʻu ki he temipalé. ʻOkú ne pehē, “ʻOku lelei ke ʻilo ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻe lava ke tau mavahe atu ai mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea maʻu e ngaahi ouau toputapú mo tokoni ai kiate kinautolu ne teʻeki ke nau maʻu ia ʻi he moʻui ní.” ʻI heʻene leá, ʻoku ʻasi mai ʻi he vitioó ʻa e lau folofola ʻa ʻIngikuliti, pea ʻātakaiʻi ia ʻe he Ngaahi Pōpoaki Faka-Māmongá, ngaahi kupuʻi lea, tohi Fakalakalaka Fakatāutahá, tā ʻo hono fāmilí mo e temipalé, pea pehē ki heʻene fanga kiʻi meʻavaʻinga ʻoku saiʻia taha aí.5 Mahalo naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi, ka naʻá ne fokotuʻu heni ha potu toputapu moʻona ʻo mavahe ai mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní. ʻOku ou fakakaukau pe kuo lau tuʻo fiha nai ʻe ʻIngikuliti ʻa ʻene folofolá, ongoʻi ʻa e Laumālié, mo maʻu ha tali ki heʻene lotu ʻi he potu toputapu naʻá ne tuʻu aí.

Ne toe ʻi ai ha potu toputapu taʻeʻamanekina ʻi he moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa e Fale Fakapōpula Lipetií. Ne pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani, “ʻOku ʻikai ha taimi ne toe fakamamahi ange ʻi he moʻui ʻa Siosefá, ka ko hono puke pōpula fakamamahi, taʻe fakalao mo taʻe totonu ia heni.” Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Hōlani ʻo fakamatala kuo lau ʻeni ʻa e Fale Fakapōpula Lipetií ko ha “pilīsone-toputapu” koeʻuhí ko e ngaahi aʻusia toputapu ne maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.5

Ko e niʻihi ʻo kimoutolu kau finemui ʻoku mou foua ha ngaahi faingataʻa fakamamahi, ko ha feituʻu ʻokú ke fehangahangai ai mo e ongoʻi ngalivalé, ʻikai ongoʻi ha ʻofa mo ha manavaʻofa, ko ha feituʻu ʻoku manukia ai koe, fakamamahiʻi, pea hoko ai ha kafo. ʻOku ou ʻoatu kiate kimoutolu kau finemui ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Hōlaní: “ʻE lava ke mou maʻu ha ngaahi aʻusia toputapu, maʻu fakahā, pea mo ha fakahinohino mei he ʻEikí ʻi he taimi fakamamahi taha ʻi hoʻo moʻuí—lolotonga hono kātekina e ngaahi fakamamahi taʻe totonú, pea ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻoku hangē he ʻikai te ke ikunaʻí.”7 ʻI hono fakalea ʻe tahá, te ke hangē ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo faʻu, pea tuʻu ʻi ha ngaahi potu toputapu, ʻo aʻu pē ki he taimi faingataʻa taha kuó te aʻusiá.

Ne vahevahe mai ʻe Kilisiteni, ko ha finemui kei talavou, ha aʻusia fakamamahi. Ne hoko e akoʻanga māʻolungá ko hono Falefakapōpula Lipetī. Meʻa mālié, he naʻe hoko e loki ifí ko ha feituʻu fakafiemālie. Naʻá ne pehē: “Ko e taimi ne u hū ai ki he lokí ni, ne hangē ʻoku ou hū ki ha feituʻu malú. Ne ʻikai ha ngaahi lea fakaʻaluma pe tukuhifo, pe kapekape. Ka naʻa mau fanongo ki ha ngaahi lea fakalotolahi mo ʻofa. Ne mau feangaʻofaʻaki. Ne hoko ko ha feituʻu fiefia. Ne fonu e loki ifí ʻi he Laumālié ʻi heʻemau ako mo fakahoko e mūsiká. Ne pehē ʻa e lokí koeʻuhí ko e ivi takiekina ʻo e fai ifí. Ko ha tangata Kalisitiane lelei. ʻOku ou manatu ne hoko e ako māʻolungá ko ha feituʻu ne siviʻi ai au. Ne faingataʻa, ka ne u ako ke u lava ʻo tali lelei ia. Te u houngaʻia maʻu pē ʻi hoku hūfangaʻangá, ʻa e potu toputapu ʻo e loki ifí.”8

ʻI he pōní, kuó ke fakakaukau nai ki he ngaahi potu toputapu ʻokú ke tuʻu aí? Ne u kole ki ha kau finemui ʻe laungeau ke nau vahevahe mai ʻa e ngaahi “potu toputapu” ʻoku nau tuʻu aí. ʻE tatau ai pē pe ko e potu toputapu fakasiokālafi ia pe ko ha momeniti pē ʻi heʻenau moʻuí, ka ʻoku nau toputapu tatau pē pea ʻi ai honau ivi fakamālohia fakaofo. Ko ha ngaahi tali ongo moʻoni ʻeni ʻe hiva:

  • ʻUluakí: “Ne u ʻi falemahaki, ʻo fuofua hoku kiʻi tehina foʻoú.”

  • Uá: “Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai hoku tāpuaki fakapēteliaké, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi au ʻe heʻeku Tamai Hēvaní.”

  • Tolú: “ʻI he ʻaho ne hoko ai hoku taʻu 12, ne omi e kau finemui ʻo e uōtí ʻo teuteuʻi hoku matapaá ʻaki ha ngaahi foʻi haati ne ngaohi mei he pepá.9 Ne u ongoʻi ʻoku ʻofaʻi, talitali lelei au peá u fiefia!”

  • Faá: “Ne u lau folofola ʻi ha ʻaho ʻe taha, peá ne ‘ʻasi makehe hake’ ha kupuʻi lea. Ne maʻu e tali ki heʻeku lotú.”

  • Nimá: “Ne u hū atu ki ha paati ne fai ai e maʻu kavamālohi pea fai ai mo ha ngaahi meʻa ne taʻefeʻunga. Ne talamai ʻe he Laumālié ke u foki ki ʻapi. Ne u fai ia, pea ko e moʻoni ne hoko ai ha ngaahi ‘nunuʻa fakasōsiale.’ Ka ne ʻomi ʻe he momeniti ko iá, ʻa e loto lahi ne u fie maʻu ke u ʻilo te u lava ke u moʻui ʻaki e ongoongoleleí.”

  • Onó: “Lolotonga e sākalamēnití, ne u fakakaukau ki he Fakaleleí. Ne u fakatokangaʻi ne fie maʻu ke u fakamolemoleʻi ha taha ne u ʻita ai. Ne hoko ʻeku fili ke fakamolemolemoleʻí ko ha ngāue lelei te ne ʻomi ʻa e Fakaleleí ki heʻeku moʻui fakaʻahó.”

  • Fitu: “Hili ʻeku kau atu ki he Polokalama Kamataʻanga Foʻoú mo ʻeku faʻeé, naʻe ne ʻuma mai ʻi hoku kouʻahé peá ne talamai ʻokú ne ʻofa ʻiate au. Ko e fuofua taimi ʻeni ʻoku ou manatu kuó ne fai ai ia.”

  • Valú: “ʻI hono fakapapauʻi mai ʻe heʻeku pīsopé, ne u ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e talaʻofa ʻi he folofolá: ‘Neongo ʻa e tatau ʻo hoʻomou angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí.’10 Ne u maʻu ha ʻamanaki pea ʻilo ʻe lava ke u kamata fakatomala.

  • Fakaʻosí: “Ne u maʻu ha loto toʻa ʻi ha efiafi ʻe taha ke vahevahe mo hoku kaungāmeʻa mamaé ʻa e ongo ne u maʻu fekauʻaki mo e ongoongoleleí mo e Tohi ʻa Molomoná. Ne u maʻu ha faingamālie kimui ai ke ʻalu ki hono papitaisó. Ko ʻeni ʻokú ma maʻu lotu fakataha.”

Tuku ke u vahevahe atu muʻa ha taha ʻo e ngaahi potu toputapu ʻoku ou tuʻu aí. Ne ʻi ai e taimi ne u ongoʻi lōmekina, ilifia pea tuēnoa moʻoni ai. Ne u lotu fakalongolongo ʻo pehē, “Tamai Hēvani, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe fakahoko fēfē ʻeni. Kātaki, fakamolemole ʻo tokoni mai!” Ne fakafokifā ha haʻu ha taha ʻo ala mai pea fai mai ha lea fakalotolahi moʻoni. Ne u ongoʻi ha nonga he taimi ko iá. Ne u ongoʻi ʻoku ʻiloʻi au. Ne liliu e meʻa kotoa. Ne u fakakaukau ki he lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló, “ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú ne tokanga mai. Ka ʻokú Ne faʻa feau ʻetau ngaahi fie maʻú ʻo fakafou mai ʻi ha taha kehe.”11 Ne hoko e taimi mo e potu ko iá ko ha potu toputapu kiate au.

Siʻi kau finemui, ʻoku lahi mo ha ngaahi potu toputapu kehe ʻoku ou fakaʻamu ne tau lava ʻo fevahevaheʻaki. ʻI hoʻomou foki ki ʻapi he pōní, ʻoku ou poupou atu ke mou hiki ʻi hoʻomou tohinoá e ngaahi feituʻu ʻoku mou fakatokangaʻi mo manatuʻí. ʻOku mahino kiate au ko e toko lauiafe ʻo kimoutolu ʻoku mou tuʻu ʻi ha ngaahi potu toputapu. ʻOku ʻoatu ʻe he ngaahi feituʻú ni ha maluʻi, mālohi, mo ha nonga ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. ʻOku tupulaki mo mālohi ange hoʻomou fakamoʻoní he ʻoku mou taukaveʻi ʻa e moʻoní mo e angatonú ʻi ha ngaahi founga nāunauʻia.

Ko kimoutolu, toʻu tupu fakaʻeiʻeiki ʻo e Siasí, ʻa ʻeku kau moʻungaʻi tangata mo fefiné. ʻOku ou ʻofa atu. ʻOku ou ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kimoutolú, pea ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne tali mai, mo mateuteu ke poupouʻi hake koe ʻi hoʻomou “tuʻu … ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei aí.” ʻOku ou ʻofa mo poupouʻi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ko hotau palōfita moʻoni mo fakalotolahí. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.