2010–2019
A vehi i to ratou mau puta
Atopa 2013


A vehi i to ratou mau puta

Te pure nei au ia faaineine tatou ia tatou iho no te horo‘a i te taviniraa autahu‘araa ta te Fatu i tuu i mua ia tatou i roto i to tatou tere i te tahuti nei.

Ua haamaitaihia tatou paatoa i te hopoi‘a ia aupuru ia vetahi. Te mauraa i te autahu‘araa a te Atua, o te mauraa ïa i te hopoi‘a i mua i te Atua no te ora mure ore o Ta’na mau tamarii. E mea papû te reira, e mea faahiahia e i te tahi mau taime, e mea teimaha atoa.

Te vai ra te tahi mau peresideni no te pŭpŭ peresibutero e faaroo mai nei i teie pô, tei ite i ta’u e parau nei. Teie hoê mea tei tupu i ni‘a i te hoê o outou. Ua tupu atoa paha i ni‘a e rave rahi o outou, e ua hau paha i te hoê taime. E taui rii paha te tahi mau parau rii, hoê ana‘e râ huru aamu.

E peresibutero teie, aita outou i mâtau roa, te ani nei i ta outou tauturu. Ia ite noa mai oia e, e ti‘a anei ia’na, ta’na vahine e ta’na atoa tamaiti iti, ia taui i te vahi faaearaa, e ere i te mea atea roa.

Ua taparu a‘ena raua ta’na vahine i te pereoo pani o te hoê hoa no tera mahana, no te tari i to raua oraraa e ta raua mau tauihaa. Ua horo‘a mai te hoa i te pereoo pani. Haamata a‘era teie metua tane apî i te tie i ta ratou mau tauihaa i roto i te pereoo, e tau minuti noa râ, ua mure a‘era to’na tua. Ua rahi roa te ohipa a to’na hoa e aita ta’na e nehenehe e tauturu mai. Pe‘ape‘a roa teie metua tane. Ua mana‘o a‘era oia ia oe, to’na peresideni no te pŭpŭ peresibutero.

I tera taime ua ani mai oia i te tauturu, e avatea. E i te reira ahiahi, te vai ra hoê apooraa i te fare pureraa. Ua parau fafau a‘ena oe e tauturu i ta oe vahine no te ohipa i te fare i taua mahana ra. Ua ani mai ta oe mau tamarii ia rave i te tahi ohipa na muri ia ratou, e a tahi ra râ to oe taime no ratou.

Ua ite atoa oe e, te mau melo o te pŭpŭ autahu‘araa, ratou ihoa ra te mea haapa‘o maitai, ratou ta oe e pii pinepine nei no te tauturu, aita atoa to ratou taime vata rahi mai ia oe atoa.

Ua ite te Fatu e, e tae mai te mau mahana mai te reira te huru a pii ai Oia ia oe i taua ti‘araa ra, e no reira, ua horo‘a mai Oia i te hoê aamu no te faaitoito ia oe. E parabole teie no te feia e mau nei i te autahu‘araa e tei rahi roa i te ohipa. Te pii pinepine nei tatou i te reira te aamu no te taata maitai no Samaria. E ti‘a râ ia parauhia te reira te aamu no te hoê taata rahi e mau nei i te autahu‘araa i roto i teie mau ohipa rahi, te fifi o te mau mahana hopea nei.

E aamu tano roa teie no te tavini i roto i te autahu‘araa tei teimaha roa i te ohipa. A haamana‘o noa e, o outou te taata no Samaria eiaha râ te tahuʻa e aore râ te ati Levi tei na te hiti noa i te taata pêpê.

Aita paha outou i mana‘o a‘e i teie aamu i te taime ua faaruru outou i teie huru ohipa ru. Te pure nei râ vau e, e haamana‘o outou i te reira ia tae faahou mai tera huru ohipa, e tae faahou mai hoʻi te reira.

Aita te mau papa‘iraa mo‘a e parau nei no te aha te taata no Samaria i ratere ai na tera eʻa no Ierusalema haere ti‘a’tu i Ieriko. Eita paha e nehenehe e parau e, te ori haere ra oia, i te mea hoʻi e, ua papû roa ia’na e, e feia eia to tera mau vahi e tia’i ra i te feia nevaneva rii. E tere ohipa to’na, e mai tei mâtauhia, e animala ta’na no te tari i te tauihaa oia’toa te hinu e te uaina.

I roto i te parau a te Fatu no te taata no Samaria, i to’na iteraa i te taata pêpê, ua tape‘a no te mea ua « aroha’tura » oia.

Hau atu i te aroha-noa-raa, ua ohipa oia. E haamana‘o noa na tatou i te mau faahitiraa a te aamu :

« Haere atura i pihai iho, ua ninii ihora i te hinu e te uaina i roto i te mau puta no’na ra ; vehi ihora, e haaparahi atura ia’na i nia i tana iho puaa aratai atura ia’na i te fare tipaeraa, utuutu atura ia’na.

« A ao a‘era, ia haere ê oia ra, ua rave a‘era oia i e piti moni veo, tuu atura i te taata fare ra, na ô atura ia’na, e utuutu oe i teie nei taata, e ia riro atoa ta oe ra moni, na’u ïa e hopoi atu i te hoo ia oe ia ho‘i mai au ra ».1

Outou e te feia e mau nei i te autahu‘araa ua piihia outou ia arata‘i, e toru a‘e haapapûraa e tape‘a mai. A tahi, e horo‘a mai te Fatu, ia ani atu outou, i te mana‘o aroha e vai ra i roto Ia’na no te feia ati. A piti, e tuu mai Oia i te tahi faahou taata, mai te taata fare ra, no te amui mai ia outou i roto i ta outou taviniraa. E te toru, e faautuʻa hau roa’tu te Fatu, mai tera taata maitai no Samaria, i te taata atoa e amui mai no te tauturu i te feia ati.

Outou te mau peresideni pŭpŭ peresibutero, ua ohipa a‘ena paha outou ia au i teie mau haapapûraa, e ua hau i te hoê noa taime. Ua ani outou i te tahi mau puʻeraa no te autahu‘araa a te Fatu ia tauturu mai, e ma te ti‘aturi e, e pahono mai ratou ma te aroha. Aita outou e taiâ ia ani ia ratou tei pahono pinepine noa na mua’tu, no te mea, ua ite outou e, e aroha ohie mai ratou. Ua ani outou ia ratou no to outou ite e, na mua a‘enei, ua putapû ratou i te maitai o te Fatu a ma‘iti ai ratou ia tauturu mai. Ua ani outou ia ratou tei teimaha a‘ena, no to outou ite e, rahi noa’tu te tusia, rahi noa’toa’tu te faautuʻaraa ta ratou e farii no ô mai i te Fatu ra.

Ua faaûruhia paha outou eiaha e ani i te hoê taata taa ê ia tauturu mai ia huri i te tauihaa i ni‘a e i raro i te pereoo. Ei ti‘a faatere, ua mâtau outou i te mau melo o to oe pŭpŭ autahu‘araa e to ratou atoa utuafare. Ua ite maitai roa te Fatu ia ratou.

Ua ite Oia ta vai vahine tei fatata i te fati i raro a‘e i te hopoi‘a no te mea aita i noaa i ta’na tane ia faataa i te taime no te rave i te tahi ohipa no te pahono i te hinaaro o ta’na vahine. Ua ite Oia e, o vai te mau tamarii e haamaitaihia no te iteraa i to ratou metua tane i te haere-faahou-raa e tauturu i te tahi atu taata ê aita ana‘e, mai te mea ua titauhia i teie mau tamarii ia ite e, e mea faufaa ratou no to ratou metua tane, e no reira ua faaea mai oia ia ratou ra. Ua ite atoa râ Oia e, o vai te hinaaro i te titauraa ia tavini noa’tu ia hi‘o atu oe, e ere rii oia i te huru taata e tauturu mai.

Eita e nehenehe ta outou e ite maitai roa i te mau melo o ta outou pŭpŭ autahu‘araa, ua ite râ te Atua. No reira, mai ta outou i rave e rave rahi roa taime, ua pure outou no te ite mai o vai te ani atu no te tauturu mai. Ua ite te Fatu o vai te haamaitaihia i te aniraa ia tauturu mai e to vai utuafare tei haamaitaihia i te oreraa e ani. Tera te heheuraa ta outou e nehenehe e tia’i ia tae mai ia outou ra a faatere ai outou i te autahu‘araa.

Ua ite au i te reira a taure‘are‘a noa ai au. O vau te tauturu matamua i roto i te pŭpŭ tahuʻa. Ua pii mai te episekopo ia’u i te hoê mahana i to’u fare. Ua parau mai oia ia’u e, ua hinaaro oia ia’u ia haere na muri ia’na e hahaere i te hoê vahine ivi tei roto i te ati rahi. Ua ite oia e hinaaro oia ia’u.

A tia’i noa ai au ia’na ia haere mai i to’u fare, ua hepohepo rii au. Ua ite hoʻi au e, e na tauturu puai e te paari to’na. E haavâ hoê. E te tahi, e ona no te hoê taiete rahi o te riro i muri iho ei hui mana faatere rahi. E ua tavini atoa tera episekopo ei hui mana faatere rahi. No te aha te episekopo i parau mai ai i te hoê tahuʻa ite ore, « ua hinaaro vau i ta oe tauturu ? »

I teie nei râ, ua ite rii au eaha te auraa mau o ta’na parau ia’u : « Ua hinaaro te Fatu e haamaitai ia oe ». I te fare o te vahine ivi, i to’u maere rahi, ua parau oia i te vahine e, eita oia e farii i te tauturu a te Ekalesia maori râ e faaî oia i te tapura no te mau haamauʻaraa ta’na i vaiiho ia’na na mua’tu. I to maua hoʻiraa i te fare, a ite ai oia i to’u au ore, ua ata mai oia, ua maere roa vau, e ua parau mai oia, « E Hal, te mahana e haapa‘o oia i ta’na mau haamauʻaraa, ei reira e noaa ai ia’na ia tauturu ia vetahi ê ».

I te tahi atu taime, ua haere maua to’u episekopo i te fare o na metua inu ava, e o na tamahine e piti, tei riʻariʻa roa, tei faauehia e haere mai e paraparau ia maua i te uputa. Ua paraparau oia i na tamahine iti e piti, e ua faaruʻe atura maua, e ua parau mai oia ia’u, « eita â ta taua e nehenehe e taui i teie oraraa atâta to ratou, ua nehenehe râ ta ratou e ite e, ua here te Fatu ia ratou ».

I te tahi atoa ahiahi, ua haere maua i te fare o te hoê taata tei ore e haere mai i te pureraa era ê te tau. Ua parau te episekopo i to’na here ia’na e to te paroisa hinaaro ia’na. Ia hi‘o’tu oe ia’na, mai te huru ra te paraparau ra oe i roto i te aore. Areʻa râ no’u nei, i tera taime e i te mau taime atoa ua haere maua te episekopo, e ohipa ta’u i apo mai.

Aita ta’u e rave‘a no te ite e, ua pure anei te episekopo no te ite mai o vai te tahuʻa e haamaitaihia na roto haereraa na muri ia’na i teie mau hahaereraa. Peneiaʻe ua rave atoa oia i te tahi mau tahuʻa na muri ia’na e rave rahi taime. Ua ite râ te Fatu e, i te hoê mahana e amo mai au i teie ti‘araa episekopo no te ani manihini ia ratou tei toʻetoʻe te faaroo ia hoʻi mai i te evanelia mahanahana ra. Ua ite a‘ena te Fatu e, i te hoê mahana, e horo‘ahia ia’u te hopoi‘a na te autahu‘araa no te mau tamarii e rave rahi hanere e aore râ, e rave rahi tauasini a te Metua i te Ao ra i roto i te ati rahi i te tino nei.

Outou te feia apî tamaroa, aita outou i ite eaha te mau ohipa i roto i te taviniraa autahu‘araa ta te Fatu e faaineine ra ia outou ia rave. Te opuaraa rahi râ a te taata tata‘itahi e mau nei i te autahu‘araa, o te horo‘araa ïa i te tauturu pae varua. Na tatou pauroa teie hopoi‘a. E tae mai te reira na roto i te riroraa ei melo no te hoê pŭpŭ autahu‘araa. E tae atoa mai na roto i te riroraa ei melo no te hoê utuafare. Ia faahema noa’tu Satane i te faaroo o te hoê i roto to outou pŭpŭ autahu‘araa e aore râ utuafare, e aroha’tu outou. Mai te taviniraa e te aroha ta te taata no Samaria i horo‘a, e tavini atoa’tu outou ma te raau faaora i to ratou mau puta o te tau ati.

I roto i ta outou taviniraa ei misionare rave tamau, e haere outou i e tauasini e tauasini taata i roto i te ati pae varua. E rave rahi o ratou, ahani aita ta outou haapiiraa ia ratou, eita ratou e ite mai e, e puta pae varua to ratou, e ia ore te reira ia rapaauhia, e hopoi mai te reira i te oto mure ore. Tei roto outou i te ohipa a te Fatu no te faaora ia ratou. O te Fatu ana‘e te nehenehe e vehi i to ratou mau puta pae varua a farii noa ai ratou i te mau oro‘a e arata‘i i te ora mure ore.

Ei melo no te hoê pŭpŭ autahu‘araa, ei haapii utuafare e ei misionare, eita ta outou e nehenehe e tâtâî i te mau pêpê pae varua maori râ e mea puai to outou faaroo. E auraa rahi a‘e te reira i te tai‘o-tamau-noa-raa i te mau papa‘iraa mo‘a e te pure-noa-raa no ratou. Te pure i tera ra taime e te faaaʻo-oioi-raa i te mau papa‘iraa mo‘a, eita te reira faaineineraa e navaʻi. Teie te haapapûraa e hinaaro outou, tei roto ïa i te tuhaa 84 no Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau : « Eiaha outou e feruri na mua i te mea ta outou e parau ra ; a haaputu noa râ i roto i to outou mau feruriraa i te mau taime atoa ra te mau parau no te ora, e e horoahia mai ïa ia outou na i te hora tia mau ra te reira tufaa o te horoahia’tu i te taata atoa ».2

E roaa noa ia titau i teie parau fafau mai te mea e « haaputu » tatou i te mau parau no te ora, e ia rave tamau noa i te reira. Teie tuhaa no te haaputuraa mai roto mai i teie irava, ua riro ïa no’u mai te hoê mana‘o hohonu no te mau parau. Ei hi‘oraa, ia haere au e tauturu i te tahi taata e tapetepete ra te faaroo no ni‘a i te piiraa o te peropheta Iosepha Semita, e hoʻi mai te mau mana‘o hohonu no te reira.

E ere noa te mau parau mai roto mai i te Buka a Moromona. E mana‘o papû râ no te parau mau e tae mai i te taime atoa e tai‘o vau i te tahi rii noa a‘e reni i roto i te Buka a Moromona. Eita ta’u e nehenehe e parau fafau atu e, e tae mai te reira i te feia atoa tei roohia i te feaa no ni‘a i te peropheta Iosepha Semita e aore râ no ni‘a i te Buka a Moromona. Ua ite râ au e, o Iosepha Semita te peropheta no te Faaho‘i-faahou-raa mai. Ua ite au e, e parau na te Atua te Buka a Moromona, no te mea ua haaputu vau i te reira.

Ua ite au na roto i te mau ohipa ta’u i ratere na e, e nehenehe ta outou e farii i te haapapûraa no te parau mau mai roto mai i te Varua no te mea ua tae mai te reira ia’u nei. E ti‘a ia outou e ia’u atoa nei ia roaa teie haapapûraa na mua te Fatu e tuu ai ia tatou i ni‘a i te puromu o te hoê taata ratere ta tatou e here nei e o tei haapêpêhia e te enemi o te parau mau.

Te vai faahou ra te tahi faaineineraa e ti‘a ia tatou ia rave. E huru taata ihoa ia faaetaeta i te aau i mua i to vetahi mau mauiui. Te reira te hoê tumu te Faaora i haa rahi ai no te faaite i te parau no Ta’na Taraehara e no To’na raveraa i ni‘a Ia’na i te mau mauiui e te mau oto o te mau tamarii atoa a to tatou Metua i te Ao ra, ia roaa hoʻi Ia’na ia ite nahea i te faaora ia ratou.

Aita atoa te taea‘e autahu‘araa aravihi roa a‘e i te tahuti nei a to tatou Metua i te Ao ra e tae ohie i taua faito aroha ra. To tatou huru taata, e huru faaoromai ore ïa i te taata eita e ite i te parau mau ta tatou iho nei e ite ohie ra. E ara maitai eiaha to tatou faaoromai-ore-raa ia hiʻohia mai te hoê faahaparaa e aore râ te hi‘o-ê-raa i te taata.

No te faaineine ia tatou ia horo‘a i te faaoraraa a te Fatu ei tavini i roto i Ta’na autahu‘araa, te vai nei te hoê irava no te arata‘i ia tatou. Tei roto te hoê horo‘a faufaa rahi no to tatou tere, i te vahi e tono te Fatu ia tatou. Ua roaa teie horo‘a i te taata maitai no Samaria. Titauhia te reira no tatou, e ua parau mai te Fatu nahea tatou ia apo mai i te reira :

« No reira, e au mau taeae here, aore o outou e aroha, aita roa a outou e faufaa, e ore hoi te aroha e mou. No reira a taati i te aroha, o tei hau i te mau mea atoa ra, e mou hoi te mau mea atoa ra—

« O te aroha râ, o te hinaaro mau ïa i te Mesia, e ore roa ïa e mou ; e o te itea te aroha i roto ia’na i te mahana hopea ra, e maitai ïa to’na.

« No reira, e au mau taeae here, e pure atu i te Metua ma te puai hope o te aau ia î outou i teie nei aroha, o ta’na i ho mai i te taata atoa e pee mau i ta’na tamaiti ia Iesu Mesia, ia riro outou ei tamarii na te Atua, e ia fa mai oia ra ua riro tatou mai ia’na ra te huru ; e ite hoi tatou ia’na i to’na ra huru mau, e ia vai maite â teie nei tiairaa i roto ia tatou, e ia tamâhia hoi tatou atoa mai ia’na i mâ ».3

Te pure nei au ia faaineine tatou ia tatou iho no te horo‘a i te taviniraa autahu‘araa ta te Fatu i tuu i mua ia tatou i roto i to tatou tere i te tahuti nei. Na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia, amene.