2010–2019
Faitoʻo Honau Ngaahi Kafó
ʻOkatopa 2013


Faitoʻo Honau Ngaahi Kafó

ʻOku ou lotua ke tau mateuteu ke fai ha faʻahinga tokoni lakanga fakataulaʻeiki pē ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fononga fakamatelié.

ʻOku tāpuekina kotoa kitautolu ʻaki ha fatongia ke tokangaʻi e niʻihi kehé. ʻE ʻekeʻi ʻe he ʻOtuá meiate kitautolu e moʻui taʻengata ʻo ʻEne fānaú koeʻuhí ko ʻetau maʻu Hono lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku moʻoni ia, ʻoku fakaofo, pea ʻi ai e taimi te ke ongoʻi lomekina ai.

ʻOku fanongo mai he pooni ha kau palesiteni ʻo e kōlomu ʻa e kaumātuʻá ʻoku nau ʻiloʻi e meʻa ʻoku ou ʻuhinga ki aí. Ko e meʻa ʻeni ʻe hoko ki ha taha ʻo kimoutolu. Mahalo ne ʻosi hoko ia ki ha tokolahi ʻo kimoutolu—ʻo laka he tuʻo tahá. Mahalo ʻe kehekehe e meʻa ʻe hokó, ka ʻe tatau pē e tūkungá.

ʻOku kole tokoni atu kiate koe ha tokotaha kaumātuʻa ʻoku ʻikai te ke fuʻu maheni mo ia. Naʻá ne toki ʻilo pē he ʻahó ni te ne hiki mo hono uaifí mo ʻena kiʻi tamasiʻí mei he fale nofo totongi ne nau nofo aí ki ha ʻapi ʻoku ofi mai pē.

Naʻá ne kole mo hono uaifí ki ha kaungāmeʻa ke ʻomi ʻene lolí ke uta ai ʻena ngaʻotoʻotá. Naʻe ʻoange ʻe hona kaungāmeʻá e lolí kiate kinaua. Ne kamata fakaheka ʻe he tamai kei talavoú ʻena utá kotoa ki he lolí, pea hili ha ngaahi miniti siʻi ne pā hono tuʻá. Ne fuʻu femoʻuekina e kaungāmeʻa haʻana e lolí ke tokoni. Ne fuʻu hohaʻa e tamai kei talavoú. Naʻá ne fakakaukau kiate koe, ko ʻene palesiteni kaumātuʻá.

Ne kei hoʻatā pongipongi he taimi naʻá ne kole tokoni aí. Ko e ʻaho ia ʻoku fai ai ha fakataha ʻa e Siasí he efiafí. Naʻá ke ʻosi palōmesi ki ho uaifí te ke tokoni he ngaahi ngāue fakaʻapí he ʻaho ko iá. Ne ʻosi kole atu hoʻo fānaú ke ke fai ha meʻa maʻanautolu, ka naʻe teʻeki maʻu hao taimi ke fai ia.

Naʻá ke ʻiloʻi foki ko e kau mēmipa ʻi hoʻo kōlomú, tautautefito ki he kau faivelenga tahá, ʻa ia ʻokú ke faʻa kole tokoni ki aí, ʻoku nau ʻi he tūkunga tatau pē mo koe.

Naʻe ʻafioʻi pē ʻe he ʻEikí ʻe ʻi ai ha ʻaho faingataʻa pehē he taimi naʻá Ne ui ai koe ki he fatongiá ni, ko ia naʻá Ne ʻoatu ha talanoa ke poupouʻi koe. Ko ha talanoa fakatātā ia maʻá e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻoku fuʻu femoʻuekiná. ʻOku tau faʻa ui ia he taimi ʻe niʻihi ko e talanoa ʻo e Samēlia leleí. Ka ko ha talanoa moʻoni ia ki ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi he ngaahi ʻaho femoʻuekina, faingataʻa fakaʻosi ko ʻení.

ʻOku fekauʻaki lelei e talanoá mo ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki mafasia. Manatuʻi ko e Samēliá koe ʻo ʻikai ko e taulaʻeiki pe ko e Līvai ne fou atu he tangata kafó.

Mahalo ne ʻikai te ke fakakaukau koe ki he talanoa ko iá he taimi naʻá ke fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa peheé. Ka ʻoku ou lotua te ke fakakaukau ki ai ʻi he ngaahi ʻaho peheé, he kuo pau pē ke hoko ia.

‘Oku ‘ikai talamai ‘e he folofolá kiate kitautolu e ʻuhinga ne fononga ai e Samēliá he hala mei Selusalema ki Selikoó. ʻOku mahino pē naʻe ʻikai ko haʻane ʻeva tokotaha koeʻuhí he naʻá ne ʻiloʻi lelei hono faʻa tali ʻe he kau kaihaʻá e kau fonongá. Naʻá ne ʻalu ʻi ha fononga mahuʻinga, pea hangē ko e angamahení, naʻe ʻi ai haʻane monumanu mo ha lolo mo e uaine.

ʻI he fakalea ʻa e ʻEikí, naʻe tuʻu e Samēliá he taimi naʻá ne mamata ai ki he tangata kafó he “naʻá ne maʻu e manavaʻofá.”

Ne ʻikai ngata pē heʻene manavaʻofá ka naʻá ne fai ha tokoni. Manatuʻi maʻu pē e fakaikiiki ʻo e talanoá:

“ʻO [ne] ʻalu ange, ʻo nonoʻo hono laveá, pea lilingi ki ai ʻa e lolo mo e uaine, peá ne fakaheka ia ki heʻene manú, ʻo ne ʻomi ia ki he fale talifonongá, ʻo ne tauhi ia.

“Pea pongipongi ai, ʻi heʻene ʻalú, naʻe toʻo ʻe ia ʻa e tenali ʻe ua, ʻo ʻatu ki he matāpulé, ʻo ne pehē ki ai, Ke ke tauhi ia; pea ko ia kotoa pē te ke toe ʻange maʻaná, te u totongi kiate koe, ʻo ká u ka toe haʻu.”1

Naʻe ui koe mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke mou takimuʻa pea ʻe lava ke maʻu atu ha fakapapau ʻe tolu. ʻUluakí, kapau te ke kole ʻe foaki atu ʻe he ʻEikí kiate koe ʻa e ongo manavaʻofa ʻokú Ne maʻu kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Uá, te Ne ʻoatu ha niʻihi kehe hangē ko e tauhi ʻo e fale talifonongá ke kau mo koe ʻi hoʻo ngāue tokoní. Pea ko e tolú, ʻe totongi lahi ʻe he ʻEikí kiate kinautou kotoa ʻoku nau tokoniʻi e kau faingataʻaʻiá ʻo hangē ko e Samēlia leleí.

Mahalo kuo lahi hano ngāue ʻaki ʻe kimoutolu palesiteni fakakōlomú e ngaahi fakapapau ko ʻení. Naʻá ke kole ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kehe ʻa e ʻEikí ke nau tokoni, ʻi he falala te nau fai ia ʻi he manavaʻofá. Naʻá ke faʻa kole kiate kinautolu ne nau tali lelei maʻu pē he kuohilí koeʻuhí he naʻá ke ʻilo te nau ongoʻi manavaʻofa maʻu pē. Naʻá ke kole kiate kinautolú he naʻá ke ʻilo mei he kuohilí ʻenau ongoʻi e angalelei ʻa e ʻEikí he taimi ne nau fili ai ke tokoní. Naʻá ke kole ki ha niʻihi ne fuʻu mafasiá, ʻo ʻiloʻi ko e lahi ange e feilaulaú, ko e lahi ange ia e totongi te nau maʻu mei he ʻEikí. Ko kinautolu ne tokoni he kuohilí ne nau ongoʻi e houngaʻia lahi ʻa e Fakamoʻuí.

Mahalo pē naʻe ueʻi koe ke ʻoua te ke kole ki ha taha ke tokoni ʻi hono fakaheka mo fakahifo ʻo e utá mei he lolí. ʻOkú ke ʻiloʻi lelei e kau mēmipa hoʻo kōlomú mo e fāmilí ʻi hoʻo hoko ko e takí. ʻOku ʻafioʻi lelei kinautolu ʻe he ʻEikí.

ʻOkú Ne ʻafioʻi e uaifi kuo mei ʻosi ʻene kātakí ko e ʻikai ha taimi hono husepānití ke fakahoko ʻene ngaahi fie maʻú. ʻOkú ne ʻafioʻi e fānau ʻe tāpuekina ʻi haʻanau sio ki heʻenau tamaí ʻokú ne toe ʻalu ke tokoniʻi e niʻihi kehé pe fie maʻu ʻe he fānaú ke ʻilo ʻoku nau mahuʻinga feʻunga ki heʻenau tamaí ke nofo mo kinautolu he ʻaho ko iá. Ka ʻokú Ne toe ʻafioʻi foki mo kinautolu ʻe fakaafeʻi ke tokoni pea loto ki aí mo ʻikai loto ki aí.

He ʻikai te ke lava ʻo ʻiloʻi lelei kotoa hoʻo kōlomú, ka ʻoku ʻafioʻi lelei kinautolu ʻe he ʻOtuá. Hangē ko ia kuó ke fai he taimi lahi, naʻá ke lotu ke ʻilo pe ko hai te ke kole ke tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻe tāpuekina ʻi hano kole ke tokoní mo e fāmili ʻe tāpuekina ʻi he ʻikai ke fakakounaʻí. Ko e fakahā ia te ke lava ʻo ʻamanaki ke maʻu ʻi hoʻo tataki e lakanga fakataulaʻeikí.

Ne u mamata he meʻa ko iá ʻi heʻeku kei talavoú. Ko au ne ʻasisiteni ʻuluaki he kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí. Ne telefoni mai e pīsopé ki hoku ʻapí ʻi ha ʻaho ʻe taha. Naʻá ne talamai ʻokú ne loto ke ma ʻaʻahi ki ha uitou ʻoku fuʻu faingataʻaʻia. Naʻá ne talamai naʻá ne fie maʻu au.

Ne u ongoʻi faingataʻaʻia heʻeku tatali ke ma ʻalú. Ne u ʻilo ʻoku ʻi ai ha ongo tokoni mālohi mo poto ʻo e pīsopé. Ko e tokotaha ko ha fakamaau ʻiloa. Ko e tokotahá leva ʻoku ʻi ai haʻane fuʻu kautaha lahi pea naʻe hoko kimui ko ha Taki Māʻolunga. ʻE hoko e pīsopé ʻi ha ʻaho ko ha Taki Māʻolunga. Ko e hā ʻoku lea mai ai e pīsopé ki ha taulaʻeiki taʻe taukeí, “ʻOku ou fie maʻu hoʻo tokoní”?

ʻOku mahino lelei ange kiate au he taimí ni e meʻa naʻá ne mei talamaí: “ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tāpuekina koe.” ʻI he ʻapi ʻo e uitoú, ne u ʻohovale heʻene talaange ki he fefiné he ʻikai te ne maʻu ha tokoni mei he Siasí kae ʻoua ke ne fakafonu e foomu patiseti naʻá ne ʻoange kiate ia kimuʻá. ʻI heʻema foki ki ʻapí naʻá ne kata pē heʻeku ʻohovalé mo ne pehē mai, “ʻE Hala, ko e taimi te ne mapuleʻi ai ʻene fakamolé, te ne lava ʻo tokoni ai ki he niʻihi kehé.”

ʻI ha meʻa ʻe taha, ne ʻave au heʻeku pīsopé ki ha ʻapi ʻo ha ongomātuʻa ʻolokahōlika, naʻá na fekauʻi ʻena ongo kiʻi tamaiki fefine ilifiá ke talitali kimaua he matapaá. Hili haʻane talanoa nounou mo e ongo kiʻi tamaiki fefiné, naʻá ma mavahe leva peá ne pehē mai kiate au, “He ʻikai ke ta lava ʻo liliu e meʻa fakamamahi heʻena moʻuí, ka ʻe lava ke na ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kinauá.”

ʻI ha efiafi ʻe taha naʻá ne ʻave au ki ha ʻapi ʻo ha tangata ne fuoloa ʻene taʻe haʻu ki he lotú. Naʻe fakahā ange ʻe he pīsopé ʻene ʻofa lahi kiate iá mo hono fuʻu fie maʻu ia ʻe he uōtí. Ne hangē ne ʻikai ke ʻi ai ke ola lelei ia ki he tangatá. Ka ʻi he taimi ko iá, mo e taimi kotoa pē ne ma ʻalu ai mo e pīsopé, ne ongo moʻoni ia kiate au.

ʻOku ʻikai ha founga ʻe lava ke u ʻilo ai pe naʻe lotu e pīsopé ke ne ʻiloʻi e taulaʻeiki ʻe tāpuekina ʻi heʻene ʻalu mo ia he ʻaʻahí. Mahalo pē ne tuʻo lahi haʻane faʻa ʻave ha kau taulaʻeiki kehe. Ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí te u hoko ʻi ha ʻaho ko ha pīsope ke fakaafeʻi kinautolu kuo momoko ʻenau tuí ke nau toe foki mai ʻo mālohi ʻi he ongoongoleleí. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe ʻi ai ha ʻaho te u maʻu ai e fatongia lakanga fakataulaʻeikí ki ha laungeau mo e lauafe ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku nau fuʻu faingataʻaʻia fakatuʻasinó.

Kau talavou, ʻoku ʻikai te mou ʻilo e ngaahi ngāue tokoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku teuteu ʻe he ʻEikí ke mou fakahokó. Ka ko e pole faingataʻa ange ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ko hono foaki ha tokoni fakalaumālié. ʻOku tau maʻu kotoa e fatongia ko iá. ʻOku maʻu ia ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e kōlomú. ʻOku maʻu ia ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo ha fāmilí. Kapau ʻoku ʻohofi ʻe Sētane e tui ʻa ha taha ʻi hoʻo kōlomú pe ko ho fāmilí, te ke ongoʻi manavaʻofa ki ai. ʻOku hangē tofu pē ko e ngāue tokoni mo e ʻaloʻofa ne fai ʻe he Samēliá, te ke faitoʻo ʻaki honau kafó e lolo fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku nau fie maʻu aí.

ʻI hoʻo ngāue tokoni ko ha faifekau taimi kakató, te ke ʻalu atu ki ha kakai ʻe lauafe ʻoku ʻi ai haʻanau fie maʻu vivili fakalaumālie. ʻE tokolahi ha niʻihi te nau toki ʻilo pē ʻi hoʻo akoʻi kinautolú ʻoku ʻi ai honau ngaahi kafo fakalaumālie, pea kapau he ʻikai ke faitoʻo, ʻe hoko ai ha ikuʻanga fakamamahi. Te ke ʻalu atu he ngāue ʻa e ʻEikí ke fakahaofi kinautolu. Ko e ʻEikí pē te ne lava ke faitoʻo honau ngaahi kafo fakalaumālé ʻi heʻenau tali e ngaahi ouau ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.

He ʻikai te ke lava ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e kōlomú, faiako fakaʻapi, pe ha faifekau, ʻo tokoni ke fakaleleiʻi e palopalema fakalaumālie ʻa e kakaí kae ʻoua kuo mālohi hoʻo tuí. ʻOku ʻuhinga ia ki hono fai ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi hono lau maʻu pē ʻo e folofolá mo lotua kinautolú. ʻOku ʻikai ko ha teuteu feʻunga e lotu fakavavevavé mo hono lau taimi nounou pē e folofolá. Te ke fie maʻu e fakapapauʻi ʻoku haʻu fakataha mo e faleʻi ko ʻeni ʻi he vahe 84 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “ʻOua foki te mou tomuʻa fakakaukau pe ko e hā te mou leaʻakí; kae mataʻikoloa ʻaki maʻu ai pē ʻi homou ʻatamaí ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻuí, pea ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he houa pē ko iá ʻa e konga ʻe tufaki atu ki he tangata taki taha.”2

ʻE toki lava pē ke maʻu e talaʻofa ko iá kapau te tau “mataʻikoloa ʻaki” e ngaahi folofola ʻo e moʻuí mo hokohoko atu hono fai iá. Kuo ʻuhinga kiate au hono mataʻikoloa ʻaki e folofolá, ko hano ongoʻi e mahuʻinga ʻo e kupuʻi leá. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ne u ʻalu ai ke tokoniʻi ha taha ʻoku veiveiua ʻene tui ki he uiuiʻi fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku ou toe maʻu e ngaahi ongo ko iá.

ʻOku ʻikai ko ha ngaahi lea pē mei he Tohi ʻa Molomoná. Ko ha ongo fakapapau ia ʻo e moʻoní ʻoku maʻu he taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo palōmesi atu ʻe hoko ia ki he taha kotoa pē ʻoku nau ongoʻi veiveiua ki he Palōfita ko Siosefá pe ko e Tohi ʻa Molomoná. Ka ʻoku ou ʻilo ko Siosefa Sāmita e Palōfita ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku ou ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, he ʻoku ou mataʻikoloa ʻaki ia.

ʻOku ou ʻilo pau mei he meʻa kuó u aʻusiá te ke lava ke maʻu e fakapapauʻi ʻo e moʻoní mei he Laumālié koeʻuhí he naʻe hoko ia kiate au. Kuo pau ke tau maʻu e fakapapauʻi ko iá kimuʻa pea tuku kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he hala ʻo ha tokotaha fononga ʻoku tau ʻofa ai ne fakalaveaʻi ʻe he ngaahi fili ʻo e moʻoní.

ʻOku ʻi ai mo ha teuteu ʻe taha kuo pau ke tau fai. Ko ha ʻulungaanga fakaetangata ke fakamaʻitoʻa ʻi he faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé. Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ne fakamatalaʻi mahino ai ʻe he Fakamoʻuí ʻEne Fakaleleí mo ʻEne toʻo kiate Ia ʻa e mamahi mo e faingataʻa kotoa e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní koeʻuhí ke Ne ʻilo e founga ke tokoniʻi ai kinautolú.

Naʻa mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki matelie lelei taha ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku ʻikai ke nau maʻu faingofua e tuʻunga manavaʻofa ko iá. Ko hotau anga fakatangatá ke kātakiʻi siʻisiʻi pē ha taha ʻoku ʻikai mahino ki ai e moʻoni ʻoku mahino lelei kiate kitautolú. Kuo pau ke tau tokanga he ʻikai ke fakaʻuhingaʻi ʻetau kātaki siʻí ko ha fakamalaʻia pe fakafisingaʻi.

ʻI heʻetau teuteu ke tokoni ki he ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeiki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻi ai ha folofola ke tataki kitautolu. ʻOku ʻi ai ha meʻaʻofa te tau fie maʻu ki heʻetau fonongá, ʻi ha feituʻu pē ʻe fekauʻi kitautolu ki ai ʻe he ʻEikí. Naʻe maʻu ʻe he Samēlia leleí e meʻaʻofa ko iá. Te tau fie maʻu ia, pea naʻe talamai ʻe he ʻEikí e founga ke tau maʻu ai iá:

“Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, kapau ʻoku ʻikai ke mou maʻu ʻa e manavaʻofá, ko e meʻa noa pē ʻa kimoutolu, he ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá. Ko ia, mou nofo maʻu ʻi he manavaʻofá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha ʻi he meʻa kotoa pē, he kuo pau ke ngata ʻa e meʻa kotoa pē—

“Ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata; pea ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia kiate ia.

“Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū kalaisí; koeʻuhí ke mou hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá; koeʻuhí ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhi ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhí ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá.”3

ʻOku ou lotua ke tau mateuteu ke fai ha faʻahinga tokoni fakataulaʻeiki pē ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fononga fakamatelié. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.