2010–2019
Kuó Ne Ui Au ke Malangaʻaki ‘Ene Folofolá
ʻOkatopa 2013


Kuó Ne Ui Au ke Malangaʻaki ‘Ene Folofolá

Kapau te ke loto fakatōkilalo mo talangofua pea tokanga ki he leʻo ʻo e Laumālié, te ke maʻu ha fiefia lahi ʻi hoʻo ngāue ko ha faifekaú.

Naʻá ku lolotonga hoko ko ha palesiteni fakamisiona ‘i ‘Initia he taimi naʻe fokotuʻu ai au ke u hoko ko ha Taki Māʻolunga ‘i ‘Epeleli kuo ‘osí. Naʻá ku mamata tonu ki ha meʻa naʻe tala mai ‘e ha palesiteni fakamisiona kimuʻá. “ʻOku fakaofo moʻoni ‘a e ngāue ‘a e kau faifekau ʻo e Siasí ni.”1

Ko e taha ‘o e kau faifekau tuʻukimuʻa naʻe ngāue fakataha mo Sisitā Fangu mo aú ko ‘Eletā Pokaleli mei Nepolo. Hili ha taʻu ‘e ua ‘o ‘ene mēmipa ‘i he Siasí, naʻe ui ia ke ngāue fakafaifekau ‘i he Misiona ‘Initia Pengaloá, ‘a ia ko ha misiona lea faka-Pilitānia. Te ne tala atu naʻe ‘ikai te ne mateuteu lelei ki ai. Naʻe mahinongofua pē ia. Ne teʻeki ke ne sio ‘i ha faifekau, ka ‘i heʻene toki hoko ko e faifekaú, he naʻe ʻikai ke ngāue ha kau faifekau kei talavou ia ʻi Nepolo. Naʻe ‘ikai sai ‘ene laukonga faka-Pilitāniá ke mahino kiate ia ‘a e fakahinohino naʻe ‘oatu fakataha mo hono uí. ‘I heʻene haʻu ki he senitā akoʻanga fakafaifekaú, naʻe ‘ikai te ne ‘omi ha ngaahi talausese lelei, sote hina, mo ha ngaahi hēkesi, ka naʻá ne pehē, naʻá ne faʻo pē ha “talausese tangakalī ‘e nima, falani nima mutu ‘e ua, mo ha mota pani ‘ulu lahi ‘aupito.”2

Naʻe aʻu ki he hili ‘ene maʻu ‘a e vala ‘oku totonú, naʻá ne pehē naʻá ne kei ongoʻi taʻemateuteu pē ‘i he ngaahi ʻuluaki uiké. Naʻá ne fakamatalaʻi ‘a e taimi ko ia ‘o ‘ene ngāue fakafaifekaú ‘o pehē: “Naʻe ‘ikai ngata he faingataʻa ‘a e lea faka-Pilitāniá, ka naʻe faingataʻa tatau pē mo e ngāué. … Tānaki atu ki he meʻa kotoa ko iá ‘a ‘eku fiekaiá, helaʻiá, mo e taʻelatá. … Neongo ‘a e faingataʻa ‘a e ngaahi meʻa ne hokó ka naʻe ‘osi fakapapau pē hoku lotó. Naʻá ku ongoʻi ‘oku ou vaivai mo taʻefeʻunga. Naʻá ku lotu he ngaahi taimi ko iá ki he Tamai HēvanI ke tokoni mai kiate au. Ko e moʻoni, ko e taimi kotoa pē ne u lotu aí ne u ongoʻi hono fakafiemālieʻi aú.”3

Neongo ‘a e foʻou mo faingataʻa ‘a e ngāué kia ‘Eletā Pokalelí, naʻá ne ngāue ʻi he tui lahi mo mateaki ‘aupito, mo feinga ke mahino kiate ia pea mumui ki he ngaahi meʻa kuó ne ako mei he folofolá, Malangaʻaki ‘Eku Ongoongoleleí, mo ‘ene kau taki fakamisioná. Naʻá ne hoko ko ha faiako mālohi ‘o e ongoongoleleí—‘i he lea faka-Pilitāniá—mo ha takimuʻa lelei ‘aupito. Naʻe ‘osi ‘ene ngāue fakafaifekaú peá ne nofo taimi siʻi ‘i Nepolo, naʻá ne toe foki ki ‘Initia ke hoko atu ‘ene akó. Ko e talu ‘eni mei Sānuali ‘ene hoko ko e palesiteni fakakolo ‘i Niu Teli. ‘Okú ne hoko atu ke tokoni ki he tupulaki moʻoni ‘a e Siasí ‘i ‘Initiá, koeʻuhí ko e tupulaki naʻa ne aʻusia ‘i heʻene hoko ko ha faifekaú.

Naʻe hoko fēfē ha talavou naʻe teʻeki sio ‘i ha faifekau ko ha taha ‘okú ne maʻu ha ivi fakalaumālie mālohi pehē? ‘E founga fēfē haʻo maʻu ha ivi fakalaumālie ‘i hoʻo hoko ko ha faifekaú ke tali koe ki ha ʻapi; ngaahi ‘ī-meili, mo e loto ‘o e kakai ‘i he misiona te ke ngāue aí? Hangē ko e founga mahení, ʻoku maʻu ‘a e ngaahi talí mei he folofolá mo e ngaahi lea ‘a e kau palōfita mo e kau ‘aposetolo moʻuí.

Naʻe fakahā mai ‘e he ‘Eikí ‘i hono ‘uluaki malangaʻaki ‘o e ongoongoleleí ‘i ‘Ingilani ‘i Siulai 1837 ‘o pehē, “ʻIlonga ‘a kinautolu te ke fekauʻi atu ‘i hoku hingoá, ‘i he leʻo ‘o ho kāinga, ko e Toko Hongofulu Mā Uá, ‘a ia kuo fakaongoongoleleiʻi mo fakamafaiʻi totonu ‘e kimoutolú, te nau maʻu ‘a e mālohi ke fakaava ‘a e matapā ‘o hoku puleʻangá ki ha puleʻanga te mou fekauʻi atu ‘a kinautolu ki aí.”4

Neongo pe ko e fē ha feituʻu, pe ko e misiona ‘e fekau’i pe vahe kimoutolu ki aí, ‘iloʻi naʻe fakaongoongoleleiʻi totonu ‘a e feituʻu ko iá ‘e ha mēmipa ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá, pea ‘oku ui kimoutolu ‘e he palōfita ‘a e ‘Eikí. ‘Oku ui ‘a kimoutolu “‘i he kikite, pea ‘i he hilifaki ‘o e nima.”5

Naʻe fakahā mai leva ‘e he ‘Eikí ‘a e ngaahi tuʻunga ke fakahoko ai ‘a e talaʻofa ko ‘ení. Naʻa Ne folofola, “ʻO kapau [‘a ia ko hono ‘uhingá ‘e fakahoko ‘a e talaʻofá kapau] te nau [ko e ‘uhinga ia ki he kau faifekau ‘oku fekauʻi atú] [1] fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ‘i hoku ‘aó, pea [2] nofo maʻu ‘i heʻeku leá, pea [3] tokanga ki he leʻo ‘o hoku Laumālié.”6

‘Oku mahino ‘a e ngaahi talaʻofa ‘a e ‘Eikí. Kuo pau ke mou loto-fakatōkilalo, talangofua, pea lava ‘o fanongo mo muimui ki he Laumālié koeʻuhí ke mou maʻu ‘a e mālohi fakalaumālie ko ia ‘oku fie maʻu ke mou fakaava ‘aki ‘a e matapā ‘o e puleʻanga ‘o e ‘Otuá ‘i he fonua ‘oku fekauʻi atu ‘a kimoutolu ki aí.

‘Oku fekauʻaki vāofi ‘a e ‘ulungaanga ‘e tolu ko ‘ení. Kapau ‘oku mou loto-fakatōkilalo, te mou loto ke mou talangofua. Kapau ʻoku mou talangofua, te mou ongoʻi ‘a e Laumālié. ‘Oku mahuʻinga ‘a e Laumālie ki he ngāué ‘o hangē ko hono akoʻi ‘e Palesiteni ‘Eselā Tafi Penisoni, “Ka ʻikai te ke maʻu ʻa e Laumālié, he ʻikai ʻaupito pē te ke lavameʻa ʻo tatau ai pē pe ko e hā ho talēnití mo e meʻa ʻokú ke malava ʻo faí.”7

‘I heʻeku hoko ko ha palesiteni fakamisioná, ne u faʻa ʻinitaviu ‘a e kau faifekau naʻa nau faingataʻaʻia koeʻuhí ko e teʻeki ai te nau taau moʻoní. Naʻa nau moʻui ʻo māʻulalo hifo ‘i he tuʻunga fakalaumālie naʻe totonu ke nau ‘i aí. Pea neongo pe ko e hā hano lahi ‘o ‘enau ngāué pe lahi ‘o e lelei kuo nau faí, naʻe ‘ikai pē te nau lava ‘o ongoʻi ha nonga pe fiefia ‘i he takaua ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní, kae ‘oua kuo nau fakavaivaiʻi ‘a kinautolu, pea fakatomala kakato, pea maʻu ‘a e ‘aloʻofa mo e ‘ofa ‘a e Fakamoʻuí.

‘Oku fakahinohinoʻi ‘e he ‘Eikí ‘Ene kau tamaioʻeikí ke nau loto-fakatōkilalo, koeʻuhí he ‘oku kamata ʻaki ‘a e loto-mafesifesí ‘a hono ngaohi ‘o e tangatá ke kakato fakalaumālié. Fakakaukau ki he lelei ‘oku maʻu mei he ngaahi meʻa ‘oku maumauʻí. ‘Oku maumauʻi (keli) ‘a e kelekelé ke tō ai ‘a e uité. ‘Oku maumauʻi (momosi) ‘a e uité ke ngaohi ʻaki ‘a e maá. ‘Oku maumauʻi (pakipaki) ‘a e maá ke hoko ko e fakataipe ‘o e sākalamēnití. Ko e taimi ko ia ‘oku maʻu ai ‘e he tokotaha ‘oku fakatomala ‘a e sākalamēnití ‘i he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala, ‘oku kamata ai ke ne hoko ‘o kakato.8 Ko e taimi ko ia ‘oku tau fakatomala ai pea hoko ‘o kakato ‘i he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí, oku lahi ange ai ‘a e meʻa ke tau foaki ki he Fakamoʻuí ‘i heʻetau tauhi kiate Iá. “ʻIo, haʻu kiate ia, pea ‘oatu homou laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate ia.”9

Kapau ‘oku fakamafasiaʻi koe ‘e he angahalá pea fie maʻu ke ke fakatomala, kātaki ‘o fai leva ia he taimí ni. Ko e taimi ko ia naʻe fakamoʻui ai ‘e he Fakamoʻuí ‘a kinautolu naʻa nau faingataʻaʻiá, naʻá Ne faʻa fakaafeʻi kinautolu ke nau tuʻu hake. ‘Oku tohi ‘i he folofolá, naʻa nau tuʻu hake he taimi pē ko iá.10 Fakamolemole ʻo tali ‘Ene fakaafe ke ke tuʻu haké koeʻuhí ke fakamoʻui koe mei ho ngaahi faingataʻaʻia fakalaumālié. ‘Oua ‘e toe toloi, talanoa leva ki hoʻo pīsopé, palesiteni fakakoló pe palesiteni fakamisioná ‘o kamata ‘a e founga ‘o e fakatomalá he taimí ni.

‘E ‘omi ‘e he mālohi faifakamoʻui ‘o e Fakaleleí ‘a e melinó ki ho laumālié pea ʻai ke ke malava ʻo ongoʻi ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní. ‘Oku ‘ikai lava ke fua tautau ‘a e feilaulau ‘a e Fakamoʻuí, pea neongo hono lahi mo e mamafa ‘etau ngaahi angahalá, ‘oku lava pē ke lau ia pea vete, mo siʻaki pea fakamolemoleʻi. “Pea hono ‘ikai ke lahi ‘a ‘ene fiefiá ‘i he laumālie ‘e toko taha ‘oku fakatomalá!”11

‘Oku mālohi ‘a e talaʻofa ko ʻení ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. “Tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ‘e he angamaʻá ‘a hoʻo ngaahi fakakaukaú, pea ‘e ‘āsili mālohi ‘a hoʻo falalá ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá.”12 Ko e taimi ko ia ‘okú ke moʻui angamaʻa aí, te ke ongoʻi ha nonga ‘i hoʻo falala ki ho tuʻunga ‘i he ‘ao ‘o e ʻOtuá pea te ke maʻu ‘a e mālohi ‘o e Laumālié ‘iate koe.13

Mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi ‘o e kau mēmipa foʻou ange ‘o e Siasí pe ko e kau mēmipa ne nau toki foki mai ʻo mālohí, “ʻOku ou feʻunga he taimí ni pea ‘oku ou maʻu ha holi ke ngāue, ka ‘oku ‘ikai te u ‘iloʻi pe ‘oku feʻunga ‘eku ‘iló.” Naʻe akoʻi kitautolu ‘e Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ‘i ‘Epeleli ʻo pehē, “ʻOku ʻilo ‘a e moʻoní mo e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻi mahuʻinga tahá ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”14 Ko e meʻa fakafiefia ‘etau ‘iloʻi te tau lava ‘o maʻu ‘a e ‘iló ‘i heʻetau talangofuá.

Mahalo ‘oku ongoʻi ‘e ha niʻihi ‘oku fakangatangata honau talēnití, meʻa te nau malavá, pe ngaahi taukei ke vahevahé. Kapau ‘oku mou hohaʻa ki ha ngaahi meʻa pehē, manatu ki he meʻa naʻe hoko kia ‘Eletā Pokalelí. Fai ‘a e teuteu lelei taha te ke lava ‘o faí pea manatuʻi ‘e fakatupulaki ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo ngaahi feinga ‘i he loto-fakatōkilalo mo talangofuá. Naʻe fai mai ‘e ‘Eleā Lisiate G. Sikoti ‘a e akonaki fakalotolahi ko ‘ení: “ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo tokoni taʻesiokita ki Heʻene fānaú, ʻoku fakanatula pē ke hoko mai ha mālohi mei he ʻOtuá—ʻa e mālohi ke fai ha meʻa ʻo mahulu ange he meʻa te tau lavá. ʻOku fakatupulaki ʻetau ʻiló, hotau talēnití mo hotau iví koeʻuhí ʻoku tau maʻu ha ivi mo e mālohi mei he ʻEikí.”15

‘I heʻetau falala ki he ‘Eikí mo ‘Ene angaleleí, ‘e tāpuekina ‘e he ʻOtua Māfimafí ‘a ‘Ene fānaú ‘o fou atu ‘iate koe.16 Naʻe vave hono ako ia ‘e ‘Eletā Hōlingi mei Nevata ‘i heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne ‘alu mo Sisitā Fangu mo au ‘i he ʻaho hili ʻene aʻu angé ki Lahamanitalí, ‘a ia ko e ‘uluaki feituʻu ia ke ngāue aí. Naʻe ‘aʻahi ‘a ‘Eletā Hōlingi mo ‘Eletā Kanapalami he hoʻatā ko iá ki ha mēmipa ‘o e Siasí mo ‘ene faʻeé. Naʻe fie ako ‘a e faʻeé ki he Siasí koeʻuhí ko ‘ene mamata ki he anga hono tapuekina ‘e he ongoongoleleí ‘a e moʻui ‘a ‘ene tama fefiné. Naʻe ‘alu ‘a Sisitā Fangu mo kinaua ke hoko pē ko ha fakafeohi. Pea koeʻuhí naʻe pau ke akoʻi ‘a e lēsoní ‘i he lea faka-Pilitāniá, pea ko e lea faka-Telukuú pē ‘oku lava ‘e he faʻeé, naʻe pau ke ‘alu ai mo ha tangata mei he kolo ‘o e Siasí ke fakatonulea ‘i hono akoʻí.

Ko e fatongia ʻo ‘Eleta Hōlingi heʻene fuofua akoʻí, ko ‘ene akoʻi e ‘Uluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, ‘o ngāue ʻaki ‘a e ngaahi lea ʻa e Palōfita ko Siosefá. Naʻá ne tafoki mai ʻo fehuʻi kia Sisitā Fangu ‘i he taimi ko iá, “Te u ngāue ʻaki ‘a e ngaahi lea tatau pē?” he naʻá ne ‘iloʻi ‘e fai hano fakatonulea.

Naʻá ne tali ange, “Ngāue ʻaki ‘a e foʻi lea kotoa pē koeʻuhí ke fakamoʻoniʻi ‘e he Laumālié ‘a e meʻa te ke lea ʻakí.”

Naʻe liliu ‘a e fofonga ‘o e fineʻeiki ‘ofeina ko ‘ení ‘i he taimi naʻe akoʻi ai ‘i he loto-fakamātoato ‘e he faifekau foʻou ko ‘ení ‘a e ‘Uluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ‘o ngāue ʻaki ‘a e ngaahi lea tonu ‘a e Palōfitá. Naʻe kamata ke tangi e fineʻeikí. Ka ‘i he fakaʻosi ‘e ‘Eletā Hōlingi ‘a e pōpoaki nāunauʻia ko iá, pea kimuʻa ke fakatonuleaʻi e meʻa naʻá ne lea ʻakí, kuo kole ange ‘e he fineʻeikí ia mo ‘ene tangí ‘i heʻene lea fakafonuá, “ʻE lava nai ke u papitaiso? Te mou lava ‘o akoʻi muʻa mo hoku fohá?

Siʻoku kaungā tamaioʻeiki kei talavou, ‘oku fakaava mai ‘a e ngaahi matapā mo e ngaahi loto ‘i he ‘aho taki taha ki he pōpoaki ‘o e ongoongoleleí—ʻa ia ko ha pōpoaki ‘okú ne ‘omi ‘a e ‘amanaki leleí mo e fiefiá ki he fānau ‘a e ‘Otuá ‘i he māmaní. Kapau ‘oku mou loto-fakatōkilalo mo talangofua, pea fakafanongo ki he leʻo ‘o e Laumālié, te mou maʻu ha fiefia lahi ‘i hoʻomou hoko ko ha faifekaú.17 Ko e faʻahitaʻu fakaʻofoʻofa ‘eni ke te hoko ai ko ha faifekau—ʻa ia ko ha taimi ‘oku fakavaveʻi ai ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Ene ngāué!

‘Oku ou fakamoʻoniʻi ‘a hotau Fakamoʻuí mo ‘Ene “fekau fakalangi”18 ke “ʻalu ‘a kmoutolu ‘o fakalotuʻi ‘a e ngaahi puleʻanga kotoa pē.”19 Ko Hono Siasí ‘eni. ‘Okú Ne tataki ia ‘i he kau palōfita mo e kau ‘aposetolo ‘oku moʻui. ‘E akoʻi kitautolu ‘e he Kau Palesitenisī ‘Uluakí ‘i he houa ka hokó. ‘Ofa ke tau “mata poto,”20 ‘o hangē ko Molomoná, koeʻuhí ka fai mai ‘a e uí, ‘oku tau taau pea tau lava ‘o fakahā ‘i he malohi ‘o e Laumālié: “Vakai, ko ha ākonga au ‘a Sīsū Kalaisi, ko e ‘Alo ‘o e ‘Otuá. Kuó Ne ui au ke u malanga ʻaki ‘a ‘Ene folofolá ‘i he lotolotonga ‘o Hono kakaí, koeʻuhí ke nau maʻu ‘a e moʻui taʻengatá.”21 ‘I he huafa ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Talanoa fakatāutaha mo Dennis C. Brimhall, palesiteni ʻo e Misiona Kentucky Louisville, 2005–8.

  2. Ashish Pokhrel, “My Name Is Ashish Pokhrel and This Is My Story” (hisitōlia fakatāutaha teʻeki pulusi, Sepitema 2011).

  3. Pokhrel, “My Name Is Ashish Pokhrel.”

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:21.

  5. Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:22.

  7. Ezra Taft Benson, ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí : Ko ha Fakahinohino Ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 210.

  8. Ngaahi fakakaukau toʻo mei he lea ʻa ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻi he konifelenisi ʻa e Siteiki Bountiful Utah North, Sune 8–9, 2013.

  9. ʻAmenai 1:26.

  10. Vakai, Maʻake 5:41–42; Sione 5:8–9.

  11. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:13.

  12. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:45.

  13. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:46.

  14. Thomas S. Monson, “ʻOku ʻOmi ʻe he Talangofuá ʻa e Ngaahi Tāpuakí,” Liahona, Mē 2013, 89.

  15. Richard G. Scott, “Ke Melino ʻa ʻApi,” Liahona, Mē 2013, 30.

  16. ʻI hono fakamatalaʻi e meʻa ʻe fai ʻe ha kau faifekau foʻou tokolahi, ne pehē ʻe ʻEletā Russell M. Nelson: “Te nau fai e meʻa kuo fakahoko maʻu pē ʻe he kau faifekaú. Te nau malanga ʻaki e ongoongoleleí! Te nau tāpuakiʻi e fānau ʻa e ʻOtua Mafimafí!” (“Kau Atu,” Liahona, Mē 2013, 45).

  17. Vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, v.

  18. Thomas S. Monson, “Mou Omi, ʻa Kimoutolu Kotoa Ngaahi Foha ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2013, 66.

  19. Mātiu 28:19.

  20. Molomona 1:2.

  21. 3 Nīfai 5:13.