2010–2019
Haʻu Ke Tau Kau Fakataha
ʻOkatopa 2013


Haʻu ʻo Kau mo Kimautolu

Tatau ai pē pe ko e hā ha tuʻungá, hisitōliá, pe mālohi hoʻo fakamoʻoní, ʻoku ʻi ai ha feituʻu moʻou ʻi he Siasí ni.

Tokua naʻe ʻi ai ha tangata naʻe misi ʻoku ʻi ha fuʻu fale lahi ne fakataha ai e ngaahi tui fakalotu ʻo māmaní. Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe lahi ha ngaahi meʻa ʻi he ngaahi tui fakalotu takitaha ne ngali fiemaʻua mo mahuʻinga.

Naʻe fetaulaki ai mo ha ongomeʻa naʻá na fakafofongaʻi e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní peá ne fehuʻi ange, “Ko e hā ʻoku mou fie maʻu mei homou kāingalotú?”

Naʻá na talaange, “ʻOku ʻikai ke mau fie maʻu ha meʻa. Ka ʻoku kole mai e ʻEikí ke mau fakatapui e meʻa kotoa.”

Ne hoko atu e ongomeʻá ʻo fakamatala ki he ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí, ngāue fakafaifekau taimi kakató, efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí, ngāue fakatemipalé, uelofeá mo e tokoni ʻofa fakaetangatá, mo e fatongia ke faiakó.

Ne ʻeke ange ʻe he tangatá, “ʻOku mou totongi e kakaí ʻi he ngāue kotoa ʻoku nau faí?”

Ne fakamatala ange ʻe he ongomātuʻá, “ʻIkai, ʻaupito. ʻOku foaki taʻe-totongi pē honau taimí.”

Naʻá na toe pehē, “ʻIkai ngata aí, ʻi he māhina ʻe ono kotoa pē, ʻoku fakamoleki ai ʻe he kāingalotu homau Siasí ha fakaʻosinga ʻo e uike ʻe taha ke ō pe mamata ʻi he konifelenisi lahí ʻi ha houa ʻe 10.”

Ne fifili e tangatá, “Houa ʻe hongofulu e malanga ʻa e kakaí?”

“Kae fēfē hoʻomou ngaahi houalotu fakauiké? Ko e hā honau lōloá?”

“Houa ʻe tolu, he Sāpate kotoa!”

Naʻe pehē leva ʻe he tangatá, “Tamani. ʻOku fai ʻe he kāingalotu homou siasí e meʻa kuó mo talamaí?”

“ʻIo pea toe lahi ange. ʻOku teʻeki ke ma talanoa atu ki he hisitōlia fakafāmilí, kemi ʻa e toʻu tupú, ngaahi houalotú, ako folofolá, fakataha ako fakatakimuʻá, ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú, semineli he pongipongí, tauhi ʻo e ngaahi ʻApisiasí, pea ʻoku ʻi ai foki mo e fono ʻa e ʻEikí ki he moʻui leleí, ʻaukai fakamāhina ke tokoni ki he masivá, mo e vahehongofulú.”

Ne talaange ʻe he tangatá, “ʻOku ou puputuʻu he taimí ni. Ko e hā ʻe fie kau ai ha taha ki ha faʻahinga siasi pehē?”

Naʻe malimali pē ongomeʻá mo pehē ange, “Ne ma ʻamanaki pē te ke fehuʻi mai.”

Ko e Hā ʻe Fie Kau ai ha Taha ki ha Faʻahinga Siasi Pehē?

ʻI ha taimi ʻoku hōloa ai e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo ha ngaahi siasi lahi he māmaní, ʻoku hoko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní – neongo ʻoku tokosiʻi ʻi hono fakafehoanaki mo e ngaahi siasi kehé - ko e taha ia ʻo e ngaahi siasi tupulaki vave taha he māmaní. ʻI Sepitema 2013, ʻoku toko 15 miliona tupu e kāingalotu he funga māmaní.

ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ki hení, kae tuku muʻa ke u ʻoatu ha niʻihi?

Ko e Siasi ʻo e Fakamoʻuí

ʻUluakí, naʻe fakafoki mai e Siasí ni ʻi hotau kuongá ʻe Sīsū Kalaisi tonu pē. Te ke maʻu heni ʻa e mafai ke ngāue ʻi Hono huafá—ke papitaiso ke fakamolemole ai ʻa e angahalá, ke foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ke fakamaʻu ʻi māmani pea ʻi he langí.1

ʻOku ʻofa ʻa kinautolu ʻoku kau ki he Siasí ʻi he Fakamoʻuí, ʻa Sīsū Kalaisi pea fakaʻamu ke muimui ʻiate Ia. ʻOku nau fiefia ʻi he ʻilo kuo toe folofola ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI heʻenau maʻu e ngaahi ouau toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo fai e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku nau lava ʻo ongoʻi Hono mālohí ʻi heʻenau moʻuí.2 ʻI heʻenau hū ki he temipale māʻoniʻoní, ʻoku nau ongoʻi ʻoku nau ʻi Hono ʻaó. ʻI heʻenau lau e folofola māʻoniʻoní3 mo moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa ʻEne kau palōfitá, ʻoku nau ofi ange ki he Fakamoʻui ʻoku nau ʻofa lahi aí.

Ko ha Tui ʻOku Longomoʻui

Ko e ʻuhinga ʻe tahá he ʻoku ʻomi ʻe he Siasí ha ngaahi faingamālie ke fai lelei.

ʻOku mahuʻinga e tui ki he ʻOtuá, ka ko ha kakai tokolahi ʻoku nau loto ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he fanongo ʻataʻatā pē ki he ngaahi malangá pe [fakaʻānaua ki [honau] ngaahi nofoʻanga ʻi langí.4 ʻOku nau loto ke fakaʻaongaʻi ʻenau tuí. ʻOku nau loto ke laka atu ʻo kau ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni.

Ko e meʻa ia ʻoku hoko ʻi heʻenau kau mo kimautolú—ʻoku nau maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke liliu honau ngaahi talēnití, loto ʻofá, mo honau taimí ki ha ngaahi ngāue lelei. Koeʻuhí ʻoku ʻikai haʻamau kau faifekau totongi ʻi homau ngaahi faiʻangalotu he funga ʻo e māmaní, ʻoku fakahoko leva ʻe homau kāingalotu e ngāué ʻe kinautolu pē. ʻOku ui kinautolu ʻi he ueʻi fakalaumālie. ʻOku mau pole he taimi ʻe niʻihi; pea taimi ʻe niʻihi ʻoku “fokotuʻu” kimautolu ki ai. ʻOku ʻikai ke mau lau ʻa e ngaahi ngāue ke faí ko ha kavenga ka ko e faingamālie ke fakahoko e ngaahi fuakava ne mau fakahoko fiefia ke tokoni ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú.

Ngaahi Tāpuaki Mahuʻinga

Ko e ʻuhinga hono tolu ʻoku kau ai e kakaí ki he Siasí he ʻoku takiekina ʻe he fononga ʻi he tuʻunga fakaākongá ki ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga.

ʻOku mau lau e papitaisó ko ha kamataʻanga ʻi heʻemau fononga fakaākongá. ʻOku fakaiku ʻemau fononga fakaʻaho mo Sīsū Kalaisí ki ha nonga mo ha taumuʻa ʻi he māmaní pea mo ha fiefia lahi mo e fakamoʻui taʻengata ʻi he maama kahaʻú.

Kuo hao ʻa kinautolu ʻoku muimui faivelenga he hala ko ʻení mei he ngaahi faingataʻa, mamahi, mo e ngaahi fakaʻiseʻisa lahi ʻo e moʻuí.

ʻOku maʻu heni ʻe he angavaivaí mo e loto tōnungá ha ngaahi koloa lahi ʻo e ʻiló.

ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku faingataʻaʻia pe loto mamahí ha fakamoʻui.

ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku mafasia ʻi he angahalá ha fakamolemole, tauʻatāina, mo ha nonga.

Kiate Kinatuolu ʻOku Mavahé

Kuo taki ʻe he fekumi ki he moʻoní ha lauimiliona ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku mavahe mei he Siasi ne nau ʻofa aí.

Mahalo ʻe fehuʻi ʻe ha taha, “Kapau ʻoku sai e ongoongoleleí, ko e hā ka toe ʻalu ai ha tahá?”

ʻOku tau fakamahalo he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí he ne nau mamahi pe fakapikopiko pe faiangahala. Ka, ʻoku ʻikai faingofua pehē. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai taha pē ʻuhinga ki he ngaahi tūkunga kehekehe ko ʻení.

ʻOku fefaʻuhi taʻu lahi ha niʻihi hotau kāingalotu ʻofeiná mo e fehuʻi pe te nau mavahe mei he Siasí.

ʻI he Siasi ko ʻeni ʻoku fakaʻapaʻapaʻi lahi ai e tauʻatāina ke filí ʻa ia ne toe fakafoki mai ʻe he talavou naʻá ne fai ha ngaahi fehuʻi pea fekumi ki ha talí, ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ai kinautolu ʻoku fekumi fakamātoato ki he moʻoní. Mahalo ʻe mamahi hotau lotó ʻi heʻenau mavahe mei he Siasi ʻoku tau ʻofa aí mo e moʻoni kuo tau maʻú, ka ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau totonu ke lotu ki he ʻOtua Māfimafí ʻo fakatatau mo e fakahinohino honau konisēnisí, ʻo tatau pē mo ʻetau totonu ki haʻatautolú.5

Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻIkai Tali

ʻOku fefaʻuhi ha niʻihi mo ha ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai tali fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa ne fakahoko pe lea ʻaki ʻi he kuohilí. ʻOku tau fakamahino ʻi he taʻu ʻe meimei 200 ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí—fakataha mo e hokohoko taʻe-tuku ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālie, fakaʻeiʻeiki, mo fakalangí—kuo ʻi ai ha ngaahi meʻa naʻe lea ʻaki mo fakahoko ʻoku nau lava ʻo fakatupu e kakaí ke nau fehuʻia.

ʻOku tupu e ngaahi fehuʻí he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí he ʻoku teʻeki ke tau maʻu kotoa e fakamatalá pea fie maʻu pē ke tau faʻa kātaki ange. Ko e taimi ʻe ʻilo kakato ai ʻa e moʻoní, te tau fiemālie ʻi he ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahino kiate kitautolu kimuʻá.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai e faikehekehe ʻi he fakakaukau ki he ʻuhinga moʻoni ʻo e “moʻoní.” ʻE lava ʻe ha fehuʻi ʻoku fakatupu veiveiua ki ha niʻihi ke langaki e tuí ʻi ha niʻihi, hili hano vakaiʻi fakalelei.

Fehalaaki ʻa e Kakai Taʻe-haohaoá

Ka ko hono moʻoní, kuo ʻi ai ha ngaahi taimi kuo fakahoko ai ʻe he kāingalotú pe kau taki ʻi he Siasí ha ngaahi fehalaaki. Mahalo pē ne ʻi ai ha ngaahi meʻa ne lea ʻaki pe fai ʻoku ʻikai fenāpasi mo homau tuʻunga ʻulungāngá, tefitoʻi moʻoní mo e tokāteliné.

Te u pehē ʻe toki haohaoa pē Siasí kapau naʻe fakalele ʻe ha kakai ʻoku haohaoa. ʻOku haoahoa e ʻOtuá, pea ʻoku haohaoa ʻEne tokāteliné. Ka ʻoku fakahoko ngāue ʻiate kitautolu—ko ʻEne fānau taʻe-haohaoa—pea ʻoku fehalaaki e kakai taʻe-haohaoá.

ʻOku tau lau ʻi he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “Pea ko ʻeni, kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa hala, ko e ngaahi fehalaaki ia ʻa e tangata; ko ia, ʻoua naʻa fakaangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí ke lau ʻa kimoutolu ʻoku mou taʻe-ha-mele ʻi he fakamaauʻanga ʻa Kalaisí.”6

Naʻe anga peheni maʻu ai pē pea ʻe pehē ai pē kae ʻoua kuo hoko ʻa e ʻaho haoahoa ʻe pule tonu ai ʻa Kalaisi he funga ʻo māmaní.

Ko e meʻa pango ia siʻi tūkia ʻa ha niʻihi ʻi he ngaahi fehalaaki ne fai ʻe he tangatá. Ka neongo e meʻá ni, ʻoku ʻikai fakameleʻi, holoki, pe fakaʻauha ai e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku ou fakamoʻoni fakamātoato ʻi heʻeku hoko ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo e taha kuo siotonu ʻi he ngaahi fakataha alēleá mo e ngaahi ngāue ʻo e Siasi ko ʻení ʻoku ʻikai ha tuʻutuʻuni kau ki he Siasí pe ko hono kāingalotú ʻe fai taʻe fekumi fakamātoato ki he ueʻi, tataki mo hono fakangofua ʻe heʻetau Tamai Taʻengatá. Ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE ʻikai fakaʻatā ʻe he ʻOtuá Hono Siasí ke hē mei hono halangá pe ʻikai lava ke fakahoko ʻa hono taumuʻa fakalangí.

ʻOku ʻi ai Ha Feituʻu Moʻou

ʻOku ou pehē kiate kimoutolu ko hoku kaungāmeʻa ʻoku mavahe mei he Siasí ʻoku kei ʻi ai ha feituʻu moʻomoutolu ʻi heni.

Mou omi ʻo tānaki fakataha homou ngaahi talēnití, ngaahi meʻafoakí, mo homou iví mo kimautolu. Ko hono olá te tau lelei kotoa ange ai.

Mahalo ʻe fehuʻi ʻe ha niʻihi, “Kae fēfē ʻemau veiveiuá?”

ʻOku fakanatula pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi—kuo tāhuli e tenga ʻo e fekumi moʻoní ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau lahi ʻo e mahinó. ʻOku tokosiʻi pē ha kāingalotu ʻo e Siasí, kuo teʻeki ai ke nau fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi vivili pe pelepelengesi, ʻi ha taimi. Ko e taha e ngaahi taumuʻa ʻo e Siasí ke fafangaʻi mo tanumaki ʻa e tenga ʻo e tuí—ʻo aʻu ai pē he taimi ʻe niʻihi ki he kelekele touʻone ʻo e veiveiuá mo e taʻe-pauʻiá. Ko e tuí ko e ʻamanaki lelei ki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai ka ʻoku moʻoni.7

Ko ia ai, ʻe kāinga ʻofeina — mo hoku kaungāmeʻa ʻofeina, kātaki ʻo tomuʻa fakafehuʻia hoʻo veiveiuá ka ke toki fakafehuʻia hoʻo tuí.8 Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei tuku e veiveiuá ke ne haʻisia mo taʻofi kitautolu mei he ʻofa, nonga, mo e ngaahi meʻafoaki fakalangi ʻoku maʻu ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi, “ʻOku ʻikai pē ke u fenāpasi au mo kimoutolu, kakai ʻi he Siasí.

Kapau ne mou lava ke mamata ki homau lotó, mahalo ne ke mei ʻiloʻi ʻokú ke feʻunga lelei ange koe ʻi he anga hoʻo fakakaukaú. Mahalo te ke ʻohovale ke ʻiloʻi ʻoku mau maʻu ha ngaahi fakaʻānaua, faingataʻaʻia mo ha ngaahi fakaʻamu tatau pē mo kimoutolu. Mahalo ʻe kehe ho tupuʻangá pe ko hoʻo tupu haké mei he meʻa ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi ha Kāingalotu tokolahi ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka ʻe ala hoko ia ko ha tāpuaki. Kāinga, kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku mau fie maʻu homou ngaahi talēniti mo e ngaahi fakakaukau makehé. ʻOku hoko e kehekehe ʻo e kakai fakafoʻituituí mo e kakai he funga māmaní ko ha ivi ʻo e Siasí ni.

Mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi, “ʻOku ʻikai ke u tui te u lava ʻo moʻui tatau mo hoʻomou ngaahi tuʻunga moʻuí.

Ko ha toe ʻuhinga lahi ia ke haʻu ai! ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e Siasí ke ne fafangaʻi ʻa e taʻe-haohaoá, ʻa e faingataʻaʻiá, pea mo e ongosiá. ʻOku fakafonuʻaki ia ha kakai ʻoku holi ʻaki honau lotó kotoa ke tauhi e ngaahi fekaú, neongo kapau ʻoku teʻeki ai ke nau lavaʻi ia.

Mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi, “ʻOku ou ʻiloʻi ha mēmipa ʻo e Siasí ko ha taha mālualoi. He ʻikai ke u teitei lava au ʻo kau ki ha siasi ʻoku mēmipa ai ha taha pehē.

Kapau ʻokú ke fakaʻuhingaʻi ʻa e mālualoí ko ha taha ʻoku ʻikai ke lava ʻo moʻui haohaoaʻaki e meʻa ʻoku tui ki aí, pea ta ko e kau mālualoi kotoa kitautolu. ʻOku hala ha taha ʻiate kitautolu ʻoku anga faka-Kalaisi hangē ko ia ʻoku tau ʻilo ʻoku totonu ke tau faí. Ka ʻoku tau holi fakamātoato ke ikunaʻi ʻetau ngaahi fehalākí mo e fakahehema ke faiangahalá. ʻOku tau fakaʻamua ʻaki hotau lotó mo hotau laumālié ke tau lelei ange ʻi he tokoni ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Kapau ko hoʻomou fakaʻamú ʻeni, tā ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ho tuʻungá, ho hisitōliá, pe mālohi hoʻo fakamoʻoní, ʻoku ʻi ai ha feituʻu mo ʻou i he Siasí ni. Haʻu, ʻo kau mo kimautolu!

Haʻu ʻo Kau mo Kimautolu!

Neongo hotau ngaahi vaivai fakaetangatá, ʻoku ou falala te mou maʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kāingalotu ʻo e Siasi ko ʻení ha tokolahi ko ha ngaahi laumālie lelei taha ʻe maʻu he māmaní. ʻOku hangē ʻoku tohoakiʻi mai ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e kakai manavaʻofa mo tokangá, ʻa e faitotonú mo e ngāue mālohí.

Kapau ʻokú ke ʻamanaki ke maʻu ha kakai haohaoa heni, te ke loto mamahi. Ka, kapau te ke fekumi ki he tokāteline haohaoa ʻa Kalaisí, ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia “ʻokú ne fakamoʻui ʻa e laumālie kuo kafó,”9 mo e ivi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ta ko ʻeni te ke maʻu ai kinautolú. ʻI he kuonga hōloa ko ʻeni ʻo e tuí—ʻi he kuonga ko ʻeni ʻoku ongoʻi ai ʻe ha tokolahi ʻoku nau mamaʻo mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá—te ke maʻu heni ha kakai ʻoku nau fakaʻamu ke ʻilo mo ofi ange ki honau Fakamoʻuí ʻaki ʻenau tokoni ki he ʻOtuá mo honau kāingá, ʻo tatau mo kimoutolu. Haʻu ʻo kau mo kimautolu!

ʻE ʻAlu mo Kimoutolu Foki?

ʻOku ou manatu ki ha taimi ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí naʻe liʻaki ai Ia ʻe ha tokolahi.10 Ne fehuʻi ai ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá:

“ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?

“Pea lea ange ʻa Saimone Pita kiate ia, ʻEiki, te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.”11

ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku pau ai ke tau tali e fehuʻi tatau. ʻE ʻalu mo kimoutolu foki? Pe te tau hangē ko Pitá, ʻo pīkitai ki he ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá?

Kapau ʻokú ke fekumi ki he moʻoní, ʻuhingá, mo ha founga ke liliu ai e tuí ke ngāue; kapau ʻokú ke kumi ha feituʻu ke ke ʻi ai: Haʻu ʻo kau mo kimautolu!

Kapau kuó ke mavahe mei he tui naʻá ke pukenimaá: Toe foki mai. Kau mo kimautolu!

Kapau ʻoku ʻahiʻahiʻi koe ke ke foʻi: Toe kiʻi nofo atu. ʻOku ʻi ai ha feituʻu heni moʻou.

ʻOku ou kōlenga ki he taha kotoa ʻoku fanongo mo lau e ngaahi leá ni: Haʻu ʻo kau mo kimautolu. Haʻu ʻo tokanga ki he ui ʻa Kalaisi angavaivaí. Toʻo ho ʻakau mafasiá pea muimui ʻiate Ia.12

Haʻu ʻo kau mo kimautolu! He te ke maʻu heni ʻa e meʻa ʻoku mahulu atu hono mahuʻingá.

ʻOku ou fakamoʻoni te ke maʻu heni ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá, ʻa e talaʻofa ʻo e huhuʻi monūʻiá, mo e hala ki he nongá mo e fiefiá.

ʻOku ou fakaʻamua moʻoni ʻe fakatupu ʻi ho lotó ʻi hoʻo fekumi ki he moʻoní ha holi ke haʻu ʻo kau mo kimautolu. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.