2010–2019
Kei Pikitai Pē
ʻOkatopa 2013


Kei Pikitai Pē

ʻOfa ke hokohoko atu ʻetau pikitai ki he vaʻa ukameá ʻoku fakatau ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku manatuʻi lelei ʻe heʻeku tangataʻeikí e ʻaho, ʻo aʻu ki he houa totonu ne mavahe ai ʻa hono fāmilí—ʻa e tangataʻeikí, fineʻeikí, mo e fānau ʻe toko fā—mei he Siasí, pea ko e tokolahi ne ʻikai ke nau toe foki mai he moʻuí ni. Naʻá ne taʻu 13, ko ha tīkoni ia, pea ʻi he taimi ko iá ne kau atu e fāmilí ki he Lautohi Faka-Sāpaté he pongipongí pea houalotu sākalamēniti he hoʻataá. ʻI ha ʻaho failau fakaʻofoʻofa ʻe taha, hili e foki ki ʻapi mei he moihū ʻo e pongipongi Sāpaté pea maʻu meʻatokoni fakataha e fāmilí he hoʻataá, ne tafoki hake ʻene fineʻeikí ki heʻene tangataʻeikí ʻo ʻeke ange, “ʻOfaʻanga ʻokú ke pehē ʻoku totonu ke tau ō he hoʻataá ni ki he houalotu sākalamēnití pe ʻoku totonu ke tau ō mo e fāmilí ʻo ʻeva?”

Ne teʻeki fakakaukau ʻeku tamaí ʻoku ʻi ai ha fili kehe mei he ʻalu ki he houalotu sākalamēnití, ka naʻá ne tangutu hake mo e loto tokanga mo hono ngaahi tokoua taʻu hongofulu tupu ʻe toko tolú . Mahalo ne fakafiefia e ʻeva fakafāmili he hoʻatā Sāpate ko iá, ka ne hoko e fili siʻisiʻi ko iá ko ha kamataʻanga ʻo ha hala foʻou, ne taki ai hono fāmilí mei he Siasí mo ʻene malú, maluʻí, mo e ngaahi tāpuakí ki ha hala kehe.

Ke hoko ko ha lēsoni kiate kinautolu ʻi hotau kuongá ʻe ala ʻahiʻahiʻi ke fili ha hala kehé, ne vahevahe ʻe Līhai ko e palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha vīsione mo hono fāmilí ʻo pehē naʻá ne “mamata ki ha ngaahi haʻohaʻonga kakai taʻefaʻalaua, ʻa ia naʻe vivili atu hanau tokolahi, ke nau aʻu atu ki he hala ko ia ʻoku fakatau ki he fuʻu ʻakau, ʻa ia naʻá [ne] tuʻu ʻo ofi ki aí.

“Pea … naʻa nau ō mai, ʻo kamata ʻalu ʻi he hala ʻa ia naʻe fakatau ki he fuʻu ʻakaú.

“Pea … naʻe ʻalu hake ha ʻao fakapoʻuli ʻaupito ʻo; … puli ʻiate kinautolu kuo kamata ʻi he halá ʻa honau ʻaluʻangá, ʻo nau hē atu ʻo puli.”1

Ne mamata leva ʻa Līhai ki he kulupu hono uá ʻoku nau “vivili mai, pea naʻa nau ō mai ʻo piki ki he muiʻi vaʻa ukameá; pea naʻa nau vivili mai ʻi he ʻao fakapoʻulí, mo pikitai pē ki he vaʻa ukameá, kaeʻoua kuo nau ō mai ʻo kai ʻi he fua ʻo e fuʻu ʻakaú.” Meʻapangó he “hili ʻenau kai ʻi he fua ʻo e fuʻu ʻakaú, naʻe siosio holo honau matá ʻo hangē ʻoku nau maá” koeʻuhí ko kinautolu ne ʻi “ha fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā” ʻoku nau “tuʻu ʻi he founga ʻo e manuki mo tuhu ʻaki honau louhiʻi nimá kiate kinautolu kuo nau aʻu mai ʻo … kai ʻi he fuá.” Ne “tō atu [ʻa e kakaí ni] ki ha ngaahi hala tapu ʻo puli.”2 Ne ʻikai ke nau malava pe ʻikai loto fiemālie ke kātaki ki he ngataʻangá.

Ka naʻe ʻi ai ha kulupu hono tolu ne ʻikai ngata ʻi heʻenau lavameʻa ʻo aʻu ki he ʻakau ʻo e moʻuí, ka naʻe ʻikai ke nau hē hili ʻení. ʻOku pehē ʻe he folofolá, ko e niʻihi ko ʻení ne nau “vivili atu i honau hala, ʻo piki maʻu maʻu ai pē ki he vaʻa ukameá, kae ʻoua kuo nau ō mai ʻo tō ki lalo ʻo kai mei he fua ʻo e fuʻu ʻakaú.”3 Naʻe fakafofongaʻi ʻe he vaʻa ukameá ki he falukunga kakaí ni ʻa e malu mo e maluʻi ʻe lava ke nau maʻú, pea nau piki maʻu ai pē; naʻa nau fakafisi ke tukuange ia ʻo aʻu pē ki ha meʻa faingofua ʻo hangē ko ha ʻeveʻeva he ʻaho Sāpaté.

Ne akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo kau ki he kakai ko ʻení ʻo pehē: “Ko e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he vēsí ni ko e ‘piki maʻu ai pē’ ki he vaʻa ukameá. … Mahalo ko e falukunga kakai ko ʻeni hono tolú ne nau lau maʻu pē mo ako pea fakatotolo ʻi he folofola ʻa Kalaisí. … Ko e kulupu ʻeni ʻoku totonu ke tau feinga ke kau ki aí.”4

Kuo fai ʻe kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻOtuá he kuonga ní ha fuakava ke muimui kia Sīsū Kalaisi pea ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻI he papitaisó, ne tau fuakava ai ke tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo e Fakamoʻuí,5 ke tokoniʻi ʻa e vaivaí mo e faingataʻaʻiá,6 ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea fakatomala ʻo ka fie maʻú, he ʻoku hangē ko e akonaki ʻa Paulá, “He kuo faiangahala kotoa pē, pea [tō nounou] ʻi he fakamālo mei he ʻOtuá.”7

ʻOku tau maʻu he uike kotoa ha faingamālie ke kau atu ki ha houalotu sākalamēniti ʻe lava ai ke tau fakafoʻou e ngaahi fuakavá ni ʻi hono maʻu e maá mo e vai ʻo e ouau sākalamēnití. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ngāue faingofua ko ʻení ke tau toe palōmesi ke muimui kia Sīsū Kalaisi pea ke fakatomala ʻi he taimi ʻoku tau tō nounou aí. ʻOku talaʻofa mai leva e ʻOtuá te Ne ʻomi ʻa Hono Laumālié ko ha fai fakahinohino mo ha maluʻi.

ʻOku akoʻi ʻe heʻetau kau faifekaú mei he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, ʻoku maʻu e fakahaá mo e fakamoʻoní ʻi heʻetau maʻu e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté: “ʻOku tau fefakamālohiaʻaki ʻi heʻetau ʻalu ki he ngaahi houalotú ʻo lotu fakatahá. ʻOku fakafoʻou kitautolu ʻi heʻetau feohi mo e ngaahi kaumeʻá pea mo e fāmilí. ʻOku fakamālohia ʻa ʻetau tuí ʻi heʻetau ako ʻa e folofolá mo ako lahi ange ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.”8

ʻE lava fehuʻi ʻe ha taha pe ko e hā ʻoku ʻi ai ai ʻetau fakataha kehekehe ʻe tolu he Sāpaté pea mo e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻa kinautolú. Tau vakai nounou ki he fakataha ko ʻení ʻe tolu:

  • ʻOku ʻomi ʻe he houalotu sākalamēnití ha faingamālie ke kau ʻi he ouau sākalamēnití. ʻOku tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá, maʻu lahi ange e Laumālié, pea maʻu e tāpuaki ke fakahinohinoʻi pea fakamāmaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

  • ʻOku fakaʻatā ʻe he Lautohi Faka-Sāpaté ke “feakoʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá,”9 kae lava ke “fakamāmaʻi … peá na fiefia fakataha.”10 ʻOku maʻu ha mālohi lahi mo ha nonga fakatāutaha ʻi he mahino kiate kitautolu ʻa e tokāteline ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

  • Ko e fakataha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko ha taimi ia ki he kakai tangatá mo e kau talavoú ke “ako [honau] fatongiá”11 pea “akonekina … kakato ange,”12 kinautolu ka ʻoku ʻomi ʻe he houalotu Fineʻofá ha faingamālie ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ke “fakatupulaki ʻenau tuí …, fakamālohia [honau] fāmilí mo e ʻapí, mo tokoniʻi [ʻa] kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.”13

ʻOku pehē foki, ʻoku ʻi ai ha houalotu mo e kalasi ʻa ʻetau kau finemuí mo e fānaú ʻa ia ʻoku akoʻi ai kinautolu ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau teuteu ki he ngaahi fatongia mahuʻinga te nau maʻú. ʻI he ngaahi fakataha makehe kae fehokotaki ko ʻení, ʻoku tau ako e tokāteliné, ongoʻi e Laumālié, pea fetokoniʻaki. Neongo ʻoku ʻi ai ha fakaʻatā makehe koeʻuhí ko e vā mamaʻó, totongi e fefonongaʻakí, pe moʻui leleí, ʻoku totonu ke tau feinga ke kau atu ki he ngaahi fakataha kotoa ʻo e Sāpaté. ʻOku ou palōmesi atu ʻe maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fiefia lahi mo e fiemālie mei he moihū lolotonga ʻetau ngaahi fakataha houa tolu ʻo e Sāpaté.

Kuo tukupā homau fāmilí ke kau ki he ngaahi fakatahaʻanga kotoa ʻo e Sāpaté. Kuo mau ʻilo ʻokú ne fakamālohia ʻemau tuí pea fakaloloto ʻemau mahino ki he ongoongoleleí. Kuo mau ʻilo ʻa e lelei ʻo ʻemau fili ke kau ki he ngaahi fakataha faka-Siasí, kae tautautefito ki he taimi ʻoku mau foki ai ki ʻapi pea hoko atu hono tauhi ʻo e Sāpaté. ʻOku mau ʻalu foki ki heʻemau ngaahi fakataha kotoa ʻo e Sāpaté ʻi he taimi ʻoku mau ʻeveʻeva mālōlō aí pe folaú. Ne tohi mai ha taha ʻo ʻema fānau fefiné ne ʻalu ʻo lotu ʻi ha kolo ne folau ki ai peá ne tānaki mai ʻo pehē, “ʻIo Teti, ne u ʻalu ki he ngaahi fakataha kotoa ʻe tolu ʻo e Sāpaté.” ʻOkú ma ʻilo ne faitāpuekina ia ʻi he fili angatonu ko ʻení.

ʻOku lahi e fili ke tau takitaha fai ki he founga hono tauhi e Sāpaté. ʻE ʻi ai maʻu pē ha ngaahi ʻekitivitī “lelei” ʻe lava pe ʻoku totonu ke feilaulauʻi koeʻuhí ko ha fili lelei ange ke maʻu e fakataha ʻa e Siasí. Ko e taha ʻeni ʻo e founga ʻoku hanga ai ʻe he filí ʻo “kākaaʻi peheʻi [hotau] laumālié, pea tataki fakaoloolo hifo ʻa [kitautolu] .”14 ʻOkú ne ngāue ʻaki e ʻekitivitī “leleí” ko ha fetongi ʻaki ha ʻekitivitī “lelei ange” pe aʻu pē ki he “lelei tahá.15

ʻOku ʻuhinga e piki maʻu ki he vaʻa ukameá ke tau kau atu ʻi he faingamālie kotoa pē ʻe lava aí ki heʻetau ngaahi fakataha ʻo e Sāpaté: ʻa e fakataha sākalamēnití, Lautohi Faka-Sāpaté pea mo e fakataha lakanga fakataulaʻeikí pe Fineʻofá. ʻOku ō ʻetau fānaú mo e toʻu tupú ki heʻenau takitaha kalasi ʻo e Palaimelí, Kau Talavoú mo e Kau Finemuí. ʻOku ʻikai totonu ke tau filifili pe ko e fē e fakataha te tau kau atu ki aí. ʻOku tau piki maʻu ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moihū mo kau atu ki heʻetau ngaahi fakataha ʻo e Sāpaté.

ʻOku ʻuhinga e piki maʻu ki he vaʻa ukameá ke tau feinga ke tauhi e ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá, ke fai e lotu fakatāutaha mo fakafāmilí, pea ke ako fakaʻaho e folofolá.

ʻOku kau e piki maʻú ʻi he konga ʻo e tokāteline ʻo Kalaisi ʻoku akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tau fakahaaʻi e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalaʻi ʻetau angahalá, liliu hotau lotó, pea muimui leva ʻiate Ia ki he vai ʻo e papitaisó pea maʻu e meʻafoaki fakapapau ko ia ʻo e Laumālie Māʻonioní, ʻa ia ʻoku hoko ko ha tataki mo ha fakafiemālie. Pea hangē ko ia ne akoʻi ʻe Nīfaí, ʻoku tau “vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí,” ki he ngataʻanga ʻo ʻetau moʻuí.16

ʻE kāinga, ko e kakai kitautolu ʻo e fuakavá. ʻOku tau loto fiemālie ke fakahoko pea tauhi e ngaahi fuakavá, pea ko e tāpuaki kuo talaʻofá te tau maʻu “ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe [he] Tamaí.”17 ʻI heʻetau piki maʻu ki he vaʻa ukameá ʻi hono tauhi ʻetau fuakavá, ʻe fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki e ʻahiʻahi mo e fakatuʻutāmaki ʻo e māmaní. Te tau malava ʻo fononga ʻi he moʻui matelié ni mo hono ngaahi polé kaeʻoua kuo tau aʻu ki he ʻakau “ʻoku fungani mahuʻinga ʻa hono fuá mo fungani lelei hake ʻi he ngaahi fua kehe kotoa pē.”18

Ne monūʻia ʻeku tangataʻeikí ke mali mo ha fefine lelei naʻá ne poupouʻi ia ke foki mai ki he Siasi ʻo ʻene kei ʻi he toʻu tupú pea kamata ke fakalakalaka. Kuo faitāpuekina ʻe heʻena moʻui faivelengá ʻa ʻena fānaú kotoa, toʻu tangata hoko ʻo e makapuná, pea aʻu ʻeni ki he makapuna uá.

Hangē ko e fakahoko ʻe he fili faingofua ko ia ke maʻu e ngaahi fakatahaʻanga moihū ʻo e Sāpaté pe ʻikaí ha liliu lahi ʻi he moʻui ʻa e fāmili ʻo ʻeku ongo kuí, ʻe ʻi ai e mālohi lahi ʻo ʻetau fili fakaʻahó ʻi ha ngaahi founga mahuʻinga. ʻE lava ʻe ha fili ngali siʻisiʻi hangē ko ʻeni ke maʻu e fakataha sākalamēnití pe ʻikaí ʻo ʻomi ha ola tuʻuloa pea aʻu pē ʻo taʻengata.

ʻOfa ke tau fili ke faivelenga pea maʻu e tāpuaki maʻongoʻongá mo e maluʻi ʻoku maʻu mei he faʻa fakatahá mo e tauhi ʻo e fuakavá. ʻOfa ke tau piki maʻu ki he vaʻa ukameʻa ʻoku taki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.